Komisáriu CAC, Rui dos Santos. Foto/Marcelino Tomae
Komisáriu CAC, Rui dos Santos bá Jornalista sira nia nia kna’ar fatin, Faról, Díli, Sesta (22/05/2026), informa agora daudaun CAC sei akompaña no observa projetu fíziku Monumentu Memoriál Masakre Santa Kruz ne’ebé hala’o husi empreza Bobolait Unipesoal Lda ho orsamentu liu millaun ida USD.
“Dadaun ne’e projetu fijiku bá Monumentu Memoriál Masakre Santa Kruz ne’ebé kompaña Bololaid Unipesoal Lda ezekuta ho osan millaun ida USD ne’e atraza tebetebes nune’e CAC sei haree bainhira sei iha indísiu krime, CAC prosesa kompaña Bololaid Unipesoal Lda,” Komisáriu CAC Rui Pereira dos Santos informa.
Advertisement
Komisáriu Rui Pereira hatutan, CAC sei haree didi’ak projetu refere no se iha indísiu krime, entidade ne’e sei halo prosesu jurídiku hasoru kompaña ne’ebé responsabiliza ba implementasaun projetu.
Nia esplika tan katak CAC bele uza artigu kona-bá fraude konstrusaun no krime seluk ne’ebé previstu iha Lei Nú. 7/2020 atu lori kazu refere ba prosesu legal no eventual kondensaun ba parte ne’ebé sala.
Nia afirma, projetu Jardim Memoriál Masakre Santa Krzu ne’e dadaun sai ona objetu atensaun hosi CAC relasiona ho kualidade no ezekusaun projetu físiku refere.
Kona-bá Estatua Memoriál Masakre Santa Kruz 1991, Komisáriu Rui dos Santos hateten projetu ne’e la’o durante mandatu VIII Governu Konstitusionál relasiona mós deklarasaun husi Ministru Asuntu Kombantente Libertasaun Nasionál Gil “Oan-Soru” katak estatua ne’e produs iha Portugal no kontratu hamutuk US$300,000.00 entrega ba kompaña Portugál atu fornese estatua refere.
“Maibé to’o agora ita seidauk hatene osan US$300,000.00 uza hotu tiha, maibé estatua seidauk mai. Ita atu halo saida, tanba ema ne’ebé viola ne’e la’ós ema iha rai laran, maibé ema rai li’ur,” Rui Pereira hateten.
Advertisement
Nia akresenta, problema ne’e envolve parseiru kompaña iha rai li’ur, nune’e presiza kooperasaun entre setór justisa sira atu bele halo investigasaun kona-bá uza osan US$300,000.00 ne’e.
Iha loron 12 fulan-Maiu 2026, Komisáriu Adjuntu Rosario Salsinha Araújo no Miguel Acácio Faria husi Komisaun Anti-Korrupsaun halo Vizita bá Ministériu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál hodi konfirma progresu konstrusaun Monumentu Memoriál Masakra Santa Kruz ne’ebé to’o agora seidauk remata no hela abandona.
Projetu obra ne’e tuir planu orijinál tenke remata iha loron 22 Setembru 2022 ho montante orsamentu hamutuk US$1,385,389.88. Komisaun mós halo ona inspesaun iha loron 13 Juñu 2023 no hasoru responsavel obras husi Borbolait Lda.
Durante akompañamentu tinan rua resin, CAC apura ona informasaun barak hodi prepara relatóriu deskobrimentu ba Komisáriu CAC. Husi deskobrimentu sira ne’e, identifika katak iha problema balu ne’ebé kontribui ba atrazu no falla iha konstrusaun Monumentu Masakra 12 Novembru, liu-liu iha aspetu polítika, administrasaun, jestaun finanseira no legal.
Iha sorumutu ho Diretor DNGPHP MACLN, João Manuel Tavares da Silva, diskute kona-ba nesesidade atu prepara regulamentu ka lei ne’ebé bele defini responsabilidade Autoridade Munisipal Dili nian kona-ba jestaun rate sira iha Santa Cruz, atu nune’e bele fó dalan ba kumpania konstrutora kontinua obras.
Advertisement
Diskusaun mós aborda prosesu loke tenderizasaun foun ba halo estatua 18 no kontinua obras konstrusaun iha aredores simitério laran. Administrativamente, sei halo ajustamentu ba kontratu servisu ne’ebé futuramente sei entrega ba kumpania sira ne’ebé manan tender. Iha aspetu tékniku, sei halo mudansa balu ba dezeñu no BOQ iha planu foun, no iha aspetu finanseiru, kustus obras bele aumenta tamba mudansa dezeñu, kontratu, planu konstrusaun no folin material iha merkadu tinan 2026 ne’ebé diferente ho tinan sira ba kotuk.
Observasaun direta CAC husi ekipa tékniku iha terenu hatudu katak obra ne’e seidauk hatudu mudansa signifíkativu. Tanba ne’e, komisaun kontinua kedas vizita ba edifísiu Komite 12 Novembru iha Balide, Díli, hodi halo diskusaun ho responsavel Komite 12 Novembru, Gregorio Saldanha “Mouris” no nia ekipa.
Husi diskusaun ne’e, CAC konsidera katak iha ona proposta no hanoin sira ne’ebé bele fasilita no acelera implementasaun kontinuasaun obra Monumentu Masakra 12 Novembru atu bele remata lalais nudar monumentu istóriku importante ida ba Timor-Leste iha futuru.
CAC hateten katak ideia no proposta sira ne’ebé hato’o hosi parte relevante sei konsidera atu foti medidas ne’ebé diak liu ba projetu ida ne’e. Iha etapa tuir mai, CAC sei hola inisiativa preventiva ho natureza hadi’a sistema, liu-liu liu husi konvite ba parte relevante sira hanesan MACLN, Komite 12 Novembru, Autoridade Munisipál Díli no CAC rasik hodi buka medidas ne’ebé rigor no efetivu ba rezolusaun problema sira ne’ebé liga ho obra Monumentu Masakre Santa Kruz.