Hatutan.com, (30 Juñu 2026) Díli– Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão, Tersa (30/06/2026), hale’u tuku 12:00 Otl ho aviaun komersiál Citilink to’o hikas Timor-Leste.
PM Xanana Gusmão haktuir nia viajen sira ba Rusia ho Portugal bainhira fila-flai mai Timor-Leste iha sala VVIP Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Tersa (30/06/2026). Foto/Juvinal Cabral dos Santos
Jornalista sira husi mídia oioin ne’ebé hein hela PM Xanana atu halo konférensia imprensa kona-bá nia vizita estadu ba Rusia no ba Portugal, inklui jornalista sira rasik mós prepara pergunta balun relativa ho preokupasaun públiku kona-bá gereleiru ida ka komandante ein-Xefe FALINTIL ne’ebé la partisipa iha omanajen ikus ba Saudozu eis-Prezidente Francisco Guterres “Lú-Olo” inklui iha prosesu funeral Saudozu nian. Maibé, molok konferénsia imprensa, Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Asuntu Sosiais, Mariano Assanami Sabino ho Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosial (SEKOMS), Expedito Dias Ximenes, orienta no fó avizu kedas atu jornalista sira labele husu pergunta relasiona falesimentu Saudozu Francisco Guterres Lú-Olo ba PM Xanana iha sala VVIP Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato.
Observasaun Hatutan.com iha ámbitu konferénsai imprensa ne’e, membru governu, deputadu sira no jornalista husi mídia oioin hein iha sala VVIP.
Hanesan baibain bainhira PM Xanana no mós Prezidente Repúblika, bainhira fila husi nia viajen Estadu sira ba rai-li’ur (estranjeiru), sempre halo konferénsia imprensa no fó biban livre ba jornalista sira atu husu pergunta.
Advertisement
Altura konferénsia imprensa ne’e, Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais, Mariano Assanami Sabino to’o iha sala VVIP Aeroportu nian fó hatene kedas ho maneira ko’alia neineik ba SEKOMS hafoin Vise-Primeiru-Ministru la’o uluk ba hein iha entrada Aeroportu.
SEKOMS Expedito Dias Ximenes, rona tiha orientasaun balun ne’e bolu kedas jornalista sira ne’ebé iha sala VVIP haktuir kedas katak orsida Primeiru-Ministru to’o sei relata de’it kona-bá durante exelénsia hala’o servisu iha estranjeiru, maibé la iha pergunta.
SEKOMS mós hakbesik ba jornalista Hatutan.com ho Dili Post ne’ebé hamriik podium fatin jornalista sira foti imajen ne’e reiteira tan katak, “Ita-boot sira orsida Exelénsia (PM Xanana_ red) to’o sei relata de’it durante Primeiru-Ministru nia servisu iha nasaun Rúsia no Portugál. Sei la iha pergunta, no labele husu kona-bá falesimentu Saudozu Francisco Guterres Lú-Olo nian, tanba katuas sei kolen, depois mak nia sei ko’alia,” SEKOMS Expedito Dias Ximenes informa hela ba jornalista sira.
Bainhira to’o iha konferénsia imprensa SEKOMS Expedito Ximenes aprosima Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão atu relata informasaun durante Primeiru-Ministru nia servisu iha rai-li’ur. Nune’e, SEKOMS nafatin fó hatene ba jornalista sira katak sei la iha pergunta.
Konferénsia imprensa ne’e la’o to’o finál no PM Xanana taka hato’o husu obrigadu. maske nune’e, Jornalista ida husi GMNTV tenta kedas soe pergunta hodi dehan,”Primeiru-Ministru, ita mós foin lakon ita-nia lider Nasionál ida DR. Francisco Guterres Lú-Olo”. rona tiha pergunta ne’e, Primeiru-Ministru Xanana Gusmão la’o sees husi fatin konferénsia hatan hela ba joranlista sira katak “hmmm di’ak!” no kontinua la’o sai husi sala VVIP Aeroportu nian.
Advertisement
Relata Viajen Servisu sira iha Rúsia no Portugál
“Foin fila hotu-hotu kala rona ona, ha’u ba ho ASEAN ba Kazan no Rúsia selebra 35 anos da kooperasaun Rúsia-ASEAN,” Xanana Gusmão hateten.
PM Xanana esplika, iha ne’ebá la’ós de’it haree saida mak halo to’o iha tinan-35 nia laran, maibé atu haree ba futuru atu bele halo tan saida. Ne’e mak iha tan planu asaun 2026-2030, atu haree to’ok kooperasaun entre ASEAN ho Rúsia la’o oinsá.
“Hasoru Prezidente Rúsia Vladimir Putin ko’alia mós posibilidade karik bele ita mós atu haree loke Timor bá investimentu entre bá Rúsia, ne’e hanesan la iha buat ida konkretu mais ita temi karik dehan loke hela dalan de’it,” PM Xanana afirma.
Primeiru-Ministru hatutan, maibé antes ida-ne’e nia simu konvite husi Universidade de Lisboa kleur ona husu atu konfirma vaga lai, ne’ebé PM konfirma tiha.
Advertisement
“Husi Universidade do Portu mós konvida mais ha’u kansela tiha, ida Lisboa ne’e bá sira fó prémiu ida, profesór doutor Sorge Miranda konstituinalista boot ida iha Portugál ne’ebé sira fó prémiu iha tempu ne’ebá ha’u bá, ho ida ne’e mak husik kedas an, enves atu fila fali mai dook atu mate, ba fali ne’ebá husik kedas an ba kedas Lisboa,” Xefe ezekutivu hateten.
PM Xanana hateten, maske nune’e sei iha loron lubuk ida ne’e mak aproveita Ministru de Justisa senhora Lucia Lobato ne’ebé servisu iha ha’u nia okos kona-ba reforma justisa sira iha Segunda-Feira hasoru kedas Prezidente Supremu Tribunál da Justisa hodi ko’alia kona-ba oinsá mak ajuda ita.
Aleinde ne’e mós hasoru malu ho reitores, diretores Universidade sira husi Minhos, Braga, Lisboa no Portu oinsá sira loke dalan bele ajuda liután ita hodi forma magistradu ba iha mediu prazu ninia.
“Tanba ita hotu kompriende katak problema iha justisa ita membru Comunidade dos Pasies da Língua Portuguesa (CPLP) Konstituisaun dehan Portugés ita nia ita nia lian ofisiál ida, maibé ita ladún preparadu iha problema dominiu língua, no dominiu língua ne’e la’ós atu ko’alia bá malu ho Portugés mais atu intende Leí buat sira ne’e hotu ba futuru importante tebe-tebes”, PM Xanana esplika.
Nia afirma tan katak, durante sorumutu ne’e komprensaun di’ak kona-ba problema ne’ebé Timor infrenta dadauk, infrenta la’ós de’it iha justisa mais infrenta iha setór hotu-hotu.
Advertisement
“Tanba ita iha konstrusaun estadu no konstrusaun nasaun ema hotu hatene tiha ona, ne’e duni hasoru tiha sira. Depois hasoru malu fali instituisaun seluk to’o loron ha’u la merese simu premiu ne’e, mais sira konsidera maibé hanesan horna boot ida ba ha’u, embora la merese tanba ha’u nunka ba Universidade, ha’u nia mak Sekundariu de’it, ne’e mak loloos ne’e ha’u la merese, mais simu prémiu sira hotu kontenti”, Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão apresia.
Xefe Governu haktuir, governu nia polítika kona-ba ekonomia azul, maibé bá partisipa iha konferensia ida kona-ba direitu do mar, primeira konferensia ne’e halo iha tinan haat liu bá nia partisipa iha 2022.
“Iha ne’ebá mak iha CPLP nia laran ne’e ita mak foti ekonomia azul biodiversidade buat sira ne’e hotu, sira tau tiha ha’u nu’udar Prezidente Honorariu bá iha institutu do mar ninia. Ne’ebé agora ne’e IV konferensia 2026 nian ha’u bele partisipa iha ko’alia oituan kona bá saida mak ita nia planu ba ekonomia azul ninian, ne’ebé ha’u dehan iha Ataúru ita sei halo sentru do estudo, sentru ba rejiaun tomak tanba ita iha triangulu ke la’o, maibé iha fatin barak estraga dadauk ona”, dehan PM Xanana.
Ikus liu PM Xanana agradese ba Primeiru-Ministru interinu Mariano Assanami Sabino hala’o servisu ho di’ak.
“Agora ita atu prepara ba orsamentu. Primeiru-Ministru Singapura mós sei mai vizita timor-Leste ne’ebé servisu sei barak nafatin,” Xanana salienta.