Figura

Max Stahl Nia Mate, Hosi Prezidente Repúblika, Governu, Xanana ho Lere Hato’o Sentidu Lutu

Published

on

Hatutan.com, (28 Outubru 2021), Díli– Jornalista seniór Max Stahl ne’ebé halo filmajen ba Masakre Santa Krús, 12 Novembru 1991, Kinta (28/10/2021), iis-kotu iha Ospitál   Brisbane-Austrália tanba sofre  moras.

Notísia iha Relasaun : Conselho Imprensa Hato’o Votu Pezár ba Max Stahl

Saudozu Max Stahl bainhira sai oradór iha serimónia Conselho de Imprensa nian. Foto/CI

Jornalista ho naran kompletu Cristopher Wrnner,  moris iha Inglaterra iha loron 06 fulan-Dezembru 1954, nu’udar eroi boot ba Timor-Leste tanba nia obra jornalistiku kona-bá violasaun direitu umanu iha masakre Santa Krús  hodi fanu mundu internasionál hateke mai Timor-oan nia luta no terus.

Ho sakrifisiu no dedikasaun boot ba Timor-Leste nia luta, entidade Timor-oan hotu, hahú hosi órgaun soberanu sira, Prezidente Repúblika, Governu, lider partidu polítiku sira no entidade ka sosiedade sivíl Timor-Leste nian hato’o sira-nia sentidu lutu no hato’o sentidu kondolénsia profunda ba família rasik ne’ebé enfrenta situasaun difisil ne’e tanba lakon eroi-boot Max Stahl.

Advertisement

Ho laran taridu tebes mak Prezidente Repúblika, Francisco Guterres “Lú Olo” simu notísia katak  nia irmaun no kompatriota Max Stahl laiha ona.

“Ha’u fó-sai  ha’u nia rekoñesimentu ba buat hothotu ne’ebé Max Stahl halo ba ita-nia País no Povu, molok no hafoin restaura ita-nia independénsia, nu’udar Ema ida  kaer-metin Kauza no Valores,” Lú Olo hateten ne’ebé Hatutan.com sita hosi komunikadu Prezidénsia Repúblika.

“Ho ha’u nia naran rasik no nu’udar Prezidente Repúblika, ha’u hetan priviléjiu no onra hetan malu ho Max Stahl. Iha ha’u-nia memória, ha’u sei rai metin lia-fuan sira ami nain rua hato’o ba malu no momentu di’ak horiuluk hamutuk,” Lú Olo haktuir.

Lú Olo sente katak parte ida husi Timoroan sira bá mós ho  Max, saudade ne’ebé  Timoroan  hotu sente ohin sei rohan-laek.

Prezidente Repúblika hato’o sentidus pézames ba família saudozu Max Stahl, ne’ebé sempre  hamriik metin ho nia husi tempu ne’ebé Timoroan koñese iha Timor-Leste

Advertisement

Hosi sorin seluk, Xefe Negosiadór Prinsipál ba Delimitasaun Fronteira Marítima Timor-Leste, Kayrala Xanana Gusmão rasik haruka karta pezár ba Max Stahl nia espoza, Ingrid Bucens hodi hato’o nia sentidu kondolénsia ba família em-lutada.

Iha karta ne’e, Xanana hateten Max Stahl nu’udar jornalista ida ne’ebé kuriozu hodi fó sai ba mundu injustisa ne’ebé akontese atu mundu bele rona no hatene. Ida ne’e mak Max Stahl nia serbisu ba Timor oan atu oinsá bele muda destinu nasaun nian.

“Max Stahl nia imajen sira hosi Masakre Santa Kruz, hatudu nia foti risku boot ba nia an, atu hatudu ba mundu pontu kulminante hosi luta timor nian,” Xanana hateten iha nia karta ba Saudozu Max Stahl nia espoza  Ingrid Bucens ne’ebé Hatutan.com asesu.

Hafoin masakre Santa Krús, Max Stahl hala’o nia misaun ho vida audio visual nian hodi halo  gravasaun sira kona-bá istória Timor nian. Sentru Audio Visual Max Stahl prezerva memória lubuk ida no ida-ne’e hola parte importante ba eransa kulturál nasaun nian.

Povu Timor sei hanoin nafatin Max Stahl iha istória tomak. “Ha’u hatene ida-ne’e nu’udar tempu difisil ba ita ho família tamba ne’e ha’u oferese ba imi ha’u nia profunda kondolénsia atu hatudu katak ami hanoin Max Stahl no nia kontribuisaun ba Timor Leste,” Xanana Gusmão haktuir iha karta ne’e.

Advertisement

 Hosi sorin seluk, Governu Konstitusionál da-ualu, hato’o votu pezár ba Christopher Wenner no naran koñesidu “Max Stahl”, ne’ebé hakotu ona iis (mate).

Max Stahl fó nia kontribuisaun maka’as ba independénsia ba povu rai Timor-Leste nian. Ho sentimentu ne’ebé kle’an Governu Timor-Leste simu ona notísia falesimentu husi Max Stahl, jornalista no realizadór, ne’ebé responsavel ba filmajen husi imajen Masakre Santa Krús nian, iha tinan 1991, hodi permite atu bolu atensaun ba situasaun ne’ebé País hasoru, no koloka Timor-Leste iha topu ajenda internasionál nian, ne’ebé sai hanesan kontributu importante ida ba autodeterminasaun Povu Timoroan nian.

“Lori Governu no Povu Timór tomak nia naran, hato’o ami nia sentidu kondolénsia ne’ebé kle’an tebes ba família no amigu estimadu Max Stahl nian no afirma katak “Povu Timór nafatin agradese ba ninia kontribuisaun ba autodeterminasaun nasionál” no katak “ninia korajen no ligadu husi ninia serbisu sei nafatin metin iha ami hotu nia memória,” Portavós Governu, Ministru Fidelis Magalhães, hateten iha karta komunikadu imprensa ne’ebé Hatutan.com asesu.

Max Stahl, hakotu iis (mate), iha kinta, 28 Outubru 2021 ne’e, iha Brisbane-Austrália, vítima husi moras ne’ebé kleur, iha loron ne’ebé hanesan bainhira TL selebra tinan 30 ba Saudozu Sebastião Gomes nia mate, ne’ebé ninia omenajen maka hamosu masakre Santa Kruz.

Hafoin liu tiha senáriu barak konflitu nian, liu-liu iha Amérika Latina, iha fulan-Agostu tinan 1991, Max Stahl mai iha Timor-Leste hodi halo filme dokumentáriu ne’ebé sei hanaran “In Cold Blood: The massacre of East Timor”.

Advertisement

Iha loron 12 fulan-Novembru 1991, nia akompaña marxa omenajen husi Igreja Motaél to’o iha rate Sebastião Gomes nian, ne’ebé too hamosu Masakre Santa Kruz, iha ne’ebé joven timoroan atus ba atus militár indonéziu sira oho. Imajen sira ne’e, da’et ba mundu tomak no hatudu ba mundu internasionál drama timoroan nian.

 Memória Nafatin ho Povu TL

 Xefe Estadu Maiór FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál Lere Anan Timur, hateten, jornalista seniór Christopher Wenner, “Max Stahl” nia isin bele mate, maibé nia istória no memória tomak durante iha kontribuisaun ba luta libertasaun nasionál, sei nafatin iha povu Timor-Leste nia fuan. 

 “Loos duni, ohin dadeer ha’u simu informasaun katak, ita-nia jornalista Max Stahl mate. Nia mate ona, maibé ninia isin mak lakon, maibé ninia istória la lakon iha Timor ninia memória, la lakon iha Timor ninia fuan,” Xefe Estadu Maiór F-FDTL, Tenente Jenerál Lere Anan Timur, ba jornalista sira iha Kuartél Jenerál F-FDTL, Díli.

 Lere Anan Timur rekoñese katak, liuhosi kontribuisaun saudozu Max Stahl, ho ninia ekipa maka, mundu bele rona no hatene dezastre ka masakre boot iha Semiteiru Santa Cruz, 12 novembru 1991, mundu bele rona.

Advertisement

 “Tanba ne’e maka hanesan ha’u repete tán, nia bele mate, fizikamente la hamutuk ho ita, maibé ninia memória, saida mak nia halo, la lakon iha povu Timor-Leste ninia memória,” Tenente Jenerál Lere Anan Timur, hateten tan.

Hafoin rona notísia katak, Max Stahl hakotu iis (iis), mosu kedas hanoin hosi sosiedade sira katak, governu tenke buka esforsu hodi lori nia isin mate mai hakoi iha TL, Lere dehan, depende ba governu nia desizaun, maibé nia apoiu atu hakoi iha TL.

“Agora ida ne’e depende desizaun governu nian, mas ha’u nia opiniaun, ha’u mós fó razaun ba sira ne’ebé mak hanoin atu hakoi iha Timor. Loloos ne’e ita bele rai to’o 12 Novembru,” Tenente Jenerál Lere Anan Timur, hateten. 

Jornalista : Vito Salvador/Regério Cárceres 

Advertisement

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version