Oras-ne’e daudaun, governu TL ho Austrália liuhosi embaixadór sira buka hela opsaun hodi solusiona di’ak liu, atu bele rezolve problema ne’e, nune’e bele hetan fila-fali konfiansa hosi governu Austrália, liu-liu empregadór no ajénsia sira, atu bele iha fali konfiansa ba traballadór sira ne’e, hodi foti fila-fali sira.
Advertisement
Oras-ne’e daudaun iha ona traballadór kuaze na’in 100-resin mak deside tama fila-fali ba servisu iha sistema normál, tanba sira konsiente katak komete aktu ida-ne’e sei prezudika sira nia moris iha Austrália.
Hatán kona-bá sansaun ba traballadór sira ne’ebé servisu ho ‘ilegál’, tanba halai sees hosi sistema, diretór ne’e dehan, SEFOPE iha hanoin ona, oinsá bele fó sansaun ba sira.
Ida maka, bainhira haruka sira fila mai TL, sira sei la hetan tán oportunidade ba servisu, tanba bele taka ba timoroan sira seluk.
“Ne’e mak agora dadauk ne’e, ita sei haree hela servisu hamutuk ho entidade balun atu foti asaun, bainhira ita aplika buat ida ne’e. Tanba ita atu aplika asaun sira ne’e tenke iha koordenasaun, nune’e labele prezudika fali ema seluk nia vida. Tanba servisu iha Austrália ne’e oportunidade ba joven sira. Ho situasaun agora ne’e, oportunidade osan mean ba joven sira. Ne’ebé ida ne’e mak ita sei halo,” diretór Filomeno hateten.
Iha Austrália, traballadór sira barak liu mak servisu iha área Ortikultura, tuir fali Ospitálidade no área Konstrusaun ninian, sei iha faze negosiasaun.
Advertisement
“Karik, ba futuru, sira sei haree, tanba preparasaun ba ita nia joventude sira atu ba kompete iha ne’ebá mós, presiza iha abilidade ne’ebé maka natoon atu bele kompete mós ba iha vaga servisu ne’ebé mak agora daudaun hosi Austrália oferese,” nia dehan.
Tuir planu anuál SEFOPE nian, kada tinan, hakarak haruka traballadór timoroan sira ho mínimu ema 1.500 no másimu ema 2.500 ba servisu iha Austrália.
Traballadór sira ne’e, na’in 334 mak servisu iha área Ospitálidade kompostu husi mane 197 no feto 137. Área Ortikultura hamutuk 5.686 kompostu husi mane 4.109 no feto 1.577. Iha área MeatWork hamutuk 108 kompostu husi mane 95 no feto 13 no iha área peska foin mak na’in-rua.
Dadus traballadór sira ne’ebé sei servisu iha Austrália hamutuk 1.829, kompostu hosi feto 478 mane 1351.
Advertisement
Sira ne’ebé fila ona mai TL hamutuk 207, feto 50 no mane 157. Infelizmente, durante servisu iha Austrália, traballadór hamutuk na’in-haat mak hetan asidente (mate).