Kampaña kona-bá hapara krime trafíku umanu. Foto/Ilustrasaun husi Google
Inan-feton timoroan na’in-hitu ne’e sai husi Timor-Leste bá Uniaun Ermiradu Árabe ho objetivu bá serbisu, ne’ebé maka fasilita husi ajénsia nasionál balun iha Díli.
Durante ne’e, Ajénsia sira iha Díli ne’e maka fó no fasilita formasaun lingua Ingles bá timoroan sira ne’ebé ho objetivu atu bá serbisu iha Uniaun Emiradu Árabe. Mas, realidade balun akontese oin-seluk bá inan-feton na’in-hitu ne’ebé moris “terus” iha Abudabi.
Advertisement
Liuhusi keixa ne’ebé mak parte família sira iha Timor-Leste submete bá iha autoridade kompetente sira hodi halo investigasaun bá ajénsia sira-ne’e, Kuarta (22/06/2022), Policia Ciêntífica de Investigação Criminál (PCIC) kumpre mandadu buska, apreendasuna no detensaun husi Tribunál Distritál Díli (TDD) hodi detein ona suspeitu sira ho inisiál MV, JG no HdS.
Durante ne’e, suspeitu sira envolve an ka serbisu hamutuk ho timoroan sira seluk iha ajénsia privada ida iha Díli. Atividade ne’ebé sira halo maka fasilita formasaun lingua Ingleza bá timoroan sira, no haruka ba serbisu iha nasaun estranjeiru.
Hosi prosesu ida-ne’e, iha fulan-Abríl 2022, parte ajénsia sira ne’e konsege haruka juventude timoroan sira lubun ida mak bá ona estranjeiru atu serbisu. infelizmente, inan-feton timoroan na’in-hitu (7) ne’ebé mak sai vítima ona tanba daudaun ne’e la hetan serbisu iha Abudabi no sira-nia moris “abandonadu”.
PCIC simu informasaun katak, iha indikasaun ba “tráfico de pessoas e venda das pessoas” no krime organizadu.
“Familia vítima sira mai halo keixa iha PCIC servisu pikéte ho ita-nia informasaun polisiál, ita rekolla informasaun, ita remete autu-notisia bá Ministériu Públiku, hodi solisita mandadu detensaun bá Tribunál, para atu halo detensaun bá suspeitu sira, ho indikasaun krime ne’ebé mak ohin ha’u mensiona ba ita-boot sira,” Adino Nunes Cabral informa.
Bazeia ba prosesu autu-notísia ne’ebé PCIC submete, parte TDD hatún “mandado de busca domiciliária e apreensão” bá PCIC, ho Númeru Único Críme (NUC), 0248/22/PCIC.
Konteúdu mandadu hosi TDD ne’e haktuir katak, halo detensaun no investigasaun ba suspeitu sira, tanba deskonfia envolve iha krime tráfiku umanu no asosiasaun kriminoza, ne’ebé mak previstu no punidu iha artigu 163, númeru 1, Alinea (d) ho (e), iha Lei Kódigu Penál Timor-Leste.
Advertisement
Hatán kona-bá ajénsia ne’ebé komete daudaun krime tráfiku umanu ne’e, rejista ka lae, Adjuntu diretór PCIC ne’e dehan, labele anunsia bá públiku, tanba sei iha segredu justisa, oras ida investigasaun mak bele deskobre.
Prosesu kontinuasaun ba autór sira ne’e, hafoin kumpre oras 72 iha sela detensaun PCIC, sei aprezenta suspeitu sira bá tuir prosesu primeiru interrogatóriu judisiál iha TDD hodi aplika medida koasaun.
Oras ne’e PCIC hala’o hela ninia akompañamentu bá prosesu sira rekrutamentu nian mak hala’o hosi ajénsia sira hotu no sidadaun sé de’it iha TL, hodi haruka timoroan sira ba serbisu iha estranjeiru.