DSMGMT hola medida bazeia bá dekretu lei no 33/2008 loron 27 fulan-Agostu kona-bá Ijiene no Orden Públika no la viola sidadaun nia direitu.
“Atuasaun ne’ebé halo bazeia bá dekretu lei Númeru 33/2008 27 de Agusto ne’ebé hateten halo kontrola ba Ijiene no Órgaun Públiku no atuasaun ne’ebé ami halo iha área Comoro, Kampu Baru ne’e tanba vendedór ambulante sira fa’an sasán iha ne’ebá kuaze tinan ona ne’ebé okupa to’o estrada ninin no vendedór sira mai husi Merkadu Manleuana maske durante ne’e halo ona aproximasaun no avizu maibé sira la fó importánsia ho razaun buka moris tanba ne’e ami tenke hola medida,” Diretór DSMGMT, Artur Henrique bá Hatutan.com iha ninia knar fatin Matadoru, Díli, Kinta (07/07/2022).
Advertisement
Maske Prezidente Repúblika (PR) ho Primeiru-Ministru kestiona no la kontente kona-bá atuasaun DSMGMT nian iha terrenu, maibé DSMGMT sei kontinua hala’o servisu bazeia ba dekretu lei ijiene no orden publika, atu nune’e sidade, Dili moos no organizadu no laiha asaun brutalism.
DSMGMT konsidera vendedór ambulante iha área Kampu Baru, Comoro, ilegál tanba fa’an sasán iha área ne’ebé la iha autorizasaun, tanba ne’e bainhira hakarak moris iha sidade ne’ebé limpu no organizadu maka tenke tuir lei ne’ebé iha tanba Governu rasik kria ona merkadu maibé lakohi muda bá merkadu ho razaun kompradór laiha.
Bainhira DSMGMT husik de’it vendedór fa’an arbiru maka Parlamentu Nasional (PN) sei fó sala ba servisu DSMGMT nian liu husi karta hodi rezolve problema refere.
Vendedór iha Merkadu Manleuana ne’ebé muda fatin bá área Comoro, Kampu Baru hamutuk 170.
Dekretu lei no 33/2008 loron 27 fulan Agostu kona-bá ijiene no Orden Públika artigu 6 hateten;
Advertisement
Estrada sira, sidade no fatin públiku sira seluk nu’udár proibidu ba atividade sira ne’ebé maka ninia natureza altera organizasaun, ijiene ka limpeza ba fatin hirak ne’e liuliu:
Rai ka husik hela buat ruma, surat tahan ka substánsia ne’ebé bele desorganiza, no ne’ebé maka la’ós fatin determinadu ba ida ne’e hosi Administrasaun.
Soe ka husik hela kalén mamuk sira, frasku, botir, vidru no, iha jerál, sasán ne’ebé kro’at, bele halo kuak no meik.
Soe sasán ho natureza oinsá de’it.
Hamos, sangra ka oho anima sira
Kuda buat ruma ba rai;
Riska, hafo’er ka halo aat monumentu sira, didin moru ka vedasaun seluk ruma.
Rai urbano sira nu’udár proibidu atu okupa área hirak ne’e hodi inkomoda, prejudika ka afeta fali ninia objetivu ne’ebé maka destina tiha ona, liuliu:
Tau animál sira, tenke resalva saida maka hakerek iha artigu 7,
Ke’e rai ku’ak ka halo be-matan sira;
Fokit, ka tesi kualkér ai horis ka ai-hum eh hamenus ka halakon;
Hasai fatuk, rai, ka fatuk sira ne’ebé nabilan hanesan murak-rai, rai-henek, rai-mean ka rai-mean ne’ebé kahur ho rai-henek no fatuk.
Soe rai ka fo’er boot sira hosi natureza saida de’it ka mai hosi ne’ebé de’it.
Bainhira hala’o komérsiu labele taka dalan públiku ka paseiu sira
Aleinde multa sira ne’ebé maka prevee iha Dekretu-Lei ida ne’e, infratór ka mahalok sala sira tenke muda kedas sasán sira, fo’er ka materiál sira no, karik ida ne’e bele tau hikas fali ba situasaun hanesan ida uluk, ho pena atu muda ka tau hikas fali no sei hala’o hosi Administrasaun, no infratór/mahalok sala maka sei selu despeja sira hotu
Materiál ka sasán sira ne’ebé bele aproveita sei muda hotu hosi Administrasaun no sei konsidera katak lakon hotu ona.