Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), José Agostinho da Silva. Foto/Elio dos Santos da Costa
Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), José Agostinho da Silva, promete katak sira-nia parte sei investiga didi’ak insidente ne’e, hodi nune’e bele deskobre faktu ne’ebé loloos.
“Agora, kauza hosi insidente ne’e, saida, ne’e prosede bá investigasaun,” Ministru José Agostinho da Silva, hateten bá jornalista sira iha APORTIL, Díli, Segunda (12/09/2022).
Advertisement
Tuir relatóriu ne’ebé Ministru José Agostinho, simu hosi Autoridade Nasional Aviasaun Timor-Leste (ANATL) katak, kazu insidente ahi han hangar MAF nian iha arredór Aeroportu Comoro ne’e akontese iha tuku 08:43 dadeer, Domingu (11/09/22), ho nune’e, ekipa tékniku sira hosi Bombeiru ho rápidamente to’o kedan iha fatin akontesimentu hodi halo atuasaun rega hamate ahi. Alende ne’e, aviaun ki’ik sira ne’ebé estasiona besik iha hangar MAF nian ne’e, ekipa sira konsege dudu sai bá fatin ne’ebé maka seguru.
“MAF sira-nia materiál eskritóriu sira, ida ne’e mak la konsege salva. Purtantu, ne’e situasaun real mak ida ne’e, no ha’u louva, ha’u apresia ho ita-nia tékniku sira iha terrenu, sira atende situasaun ne’e ho rigorozu, no konsege salva sasán sira ne’e. Ida ne’e maka iha nia valór ne’e boot,” José Agostinho hateten.
Ahi Han Hangar Mission Aviation Fellowship iha Aeroportu Comoro, Dili, Domingu (11/09/2022). Foto/Supply
Aviaun sira MAF nian durante ne’e apoiu hala’o viajen emerjénsia hodi transporta ka evakua ema moris hosi munisípiu mai Díli, transporta nesesidade urjente seluk tán, inklui atividade turizmu hale’u Timor.
Iha fulan-Abril 2022, Mission Aviation Fellowship (MAF) ho Governu Timor-Leste lansa voo regular bá Illa Ataúro ho apoiu hosi USAID Timor-Leste nia Projetu Turizmu bá Ema Hotu.
“Voo regular sira hanesan ne’e, dala-barak bele salva komunidade iha área remota sira nia vida,” Enkarregadu Negósiu Embaixada EUA, Tom Daley iha nia diskursu iha eventu lansamentu voo ne’e.
Advertisement
Voo ne’e hanesan oportunidade importante id aba dezenvolvimentu ekonómiku. Ida-ne’e, liu-liu iha ámbitu indústria turizmu nian, ho viájen aérea hanesan ne’e, loke oportunidade hirak ne’eb’e seidauk explora, atu ema bele halo viájen bai ha destinu eko-turizmu sira, no hetan esperiénsia kona-bá kultura no tradisaun foun sira.