Husu ba Tribunál koletivu kondena Arguida JIB, arguidu GPC no arguidu PPMC nu’udár ko-autóres materiál ho forma konsumadu krime falsifikasaun dokumentu públiku ne’ebé previstu no iha prizaun, iha artigu 305, hosi Lei Kódigu Penál, husu atu aplika pena tinan 4 iha prizaun.
Ministériu Públiku husu tribunal atu kondena Arguidu PMC, nu’udár autór material ba konkursu krimi Administrasaun danoza, ne’ebé previstu no punidu iha artigu 274, númeru 2, hosi Lei Kódigu Penál, tanba arguidu nu’udár diretór empréza nian, ne’ebé hetan fiar atu kontrola no administra interese sira béns patrimóniu estadu nian, atu fornese ekipamentu sira ne’e tuir espesifikasaun no númeru serial sira ne’e sita ona iha kontratu.
Maibé, arguidu vióla tiha sira nia dever interese bá nia funsaun hodi fornese material hirak ne’e, la tuir ninia espesifikasaun no la tuir númeru serial ne’ebé deskreve ona iha kontratu kauzar danu patrimónial estadu nian ne’ebé ekonómikamente signifikadu, husu Tribunál atu aplika pena tinan 4 iha prizaun.
Alende ne’e, husu mós ba Tribunál atu kondena mós arguidu PPMC ba krime Burla Agravadu ne’ebé previstu no punidu iha artigu 266 ho artigu 2670, númeru 1, tanba arguidu elabora deliver order, no invoice hodi husu pagamentu 100%, maske iha realidade ekipamentu sira ne’e nia seidauk entrega ba Ministériu Turizmu Komérsiu no Indústria (MCIA-Sigla Português).
Alende ne’e hatama sasán la tuir tempu iha kontratu no la tuir espesifikasaun no númeru serial la hanesan, hodi hetan enrikesimentu ilejítimu, hodi hamosu prejuizu patrimónial bá Estadu Timor-Leste, no husu tribunál aplika pena tinan 6 iha prizaun.
Advertisement
Iha artigu 36, hosi Lei Kódigu Penal, MP husu ba meritísimu Juizes Tribunál Koletivu ida ne’e, atu aplika pena konkreta ba arguidu sira mak hanesan tuir mai ne’e;
Arguidu António da Conceição, ba krime partisipasaun ekonómika iha negósiu husu pena prizaun tinan 6, no ba krime administrasaun danoza husu pena prizaun tinan 4, kumula jurídiku ba konkursu krime 2 ne’e, hamutuk tinan 10, husu tribunál atu aplika pena únika tinan 5 iha prizaun.
Relativamente kona-bá osan prejuízu bá Estadu Timor-Leste ho montante globál tuir kontratu ho valór $191,000.00, husu ba arguidu sira solidariamente tenke devolve fila-fali ba Estadu Timor-Leste, ho prestasaun durante tinan 10 nia laran, hahú husi desizaun Tribunál tránzitu ho julgadu.
Iha biban ne’e, parte Defeza husi arguidu AdC, Advogadu Privádu Pedro Camões konsidera akuzasaun hosi MP nian laiha fundamentu no akuzasaun ne’e falsu, tanba ne’e husu ba Tribunál absolve ninia kliente.
Ekipamentu hirak ne’e mak hanesan, test kids bá laboratóriu, ekipamentu test bá ethanol, mákina pakotamentu ba kafé, mákina sona kafé, sai nu’udár fasilidade iha sentru treinamentu iha Matadoru, atu fó treinamentu bá ema sira.
Infelizmente, mosu fallansu, tanba ekipamentu sira ne’e hatama tarde, medida la hanesan, sasán seidauk tama hotu halo uluk pagamentu. Tanba ida ne’e maka, ho hahalok hosi arguidu sira nian, fó prejuízu bá iha Estadu Timor-Leste ho montante orsamentu hamutuk $143,500.
Advertisement
Audiénsia julgamentu ne’e, prezide hosi Juiz Koletiva, Ana Paula, Maria Solana ho Ivan Suritai, MP reprezenta hosi Prokuradór Rogério Viégas, no arguidu sira hetan asisténsia legál hosi Advogadu Privádu no Defensór Públiku.