“Iha sorumutu kortezia ne’e, CAC no PDHJ ko’alia kona-bá oinsa unifika forsa hotu-hotu ne’ebé iha, hodi hala’o kontrolu ida rigór ba asuntu boa governasaun nian, partikularmente tau hanoin hamutuk hodi halo estudu profundu ba desizaun polítika públika sira ne’ebé kontradiks ho norma konstituisaun RDTL,” Hatutan.com sita komunikadu.
Advertisement
Pontu importante ne’ebé ko’alia iha sorumutu ida-ne’e maka, ba oin sei revé fila-fali instrumentu jurídiku sira ne’ebé prodúz iha instituisaun Estadu, liu-liu Lei no Dekretu Lei sira ne’ebé la afavór ba interese komún povu nian.
Nune’e, sei halo advokasia ho podér polítiku sira atu hatuur instrumentu jurídiku sira ne’ebé justu no loloos bazeia de’it ba objetivu Estadu ne’ebé previstu iha Konstituisaun RDTL, hodi lori moris di’ak ba povu.
CAC no PDHJ identifika ona instrumentu jurídiku balun ne’ebé privilejia de’it grupu oitoan iha instituisaun Estadu no hamosu dezigualidade sosiál iha sosiedade durante ne’e.
Nune’e, planeia ba oin partikularmente PDHJ sei haree asuntu sira ne’ebé kabe ba kompeténsia PDHJ nian atu halo fiskalizasaun abstrata ba instrumentu jurídiku sira ne’ebé la tane no valoriza prinsipiu direitu umanu nian, no CAC sei haree kompeténsia ne’ebé iha hodi halo intervensaun hotu ba desizaun polítika ne’ebé nakonu ho rísku no poténsia korrupsaun.
Durante ne’e, CAC no PDHJ servisu hamutuk no halo ona interevensaun lubuk ida bá asuntu boa-governasaun nian, hanesan koperasaun servisu ba kontrola programa Cesta-Bázika, Subsidiu fim do ano, monitorizasaun iha kampaña eleitorál, inspesaun konjunta ba prosesu rekrutamentu no aprovizionamentu sira iha liña ministeriál sira balun.