Vítima sira ne’e mak hanesan, Sérgio dos Santos da Costa hosi Liquiçá, Luísa Soares Sarmento hosi Manatuto, Cesaltino da Silva hosi Viqueque, Domingos de Araújo hosi Aileu ne’ebé oras-ne’e daudaun, PNTL liuhosi DIK hala’o hela prosesu identifikasaun.
Advertisement
“Semana kotuk ita-nia sidadaun na’in-haat fila hosi Malázia no ita foti ona sira na’in-haat nia deklarasaun, ita deteta katak akontese rede tráfiku umanu tanba na’in-haat ne’e rekruta liuhosi online, depois transporta bá liur, liuhosi Indonézia, tama iha Malázia, fó servisu la tuir buat ne’ebé mak sira kontrata,” Komandante João dos Reis Belo hateten liuhosi konferénsia imprénsa iha Kuartél Jerál PNTL, Caicoli, Segunda (10/07/2023).
PNTL deskobre ona mós katak, la’ós vítima na’in-haat ne’e de’it maibé, sei iha tán sira na’in-21 mak fila ona hosi Malázia ho kazu ne’ebé mak hanesan no parese sei barak tán iha Malázia, polisia sei buka-tuir nafatin.
PNTL liuhosi DIK aviza bá Timoroan tomak, liu-liu maluk sira ne’ebé buka hela servisu, atu labele fiar arbiru publikasaun kona-bá rekrutamentu sira liuhosi online ne’ebé bele habosok timoroan sira no ba haterus an iha ema nia rain.
Bainhira iha ema ruma oferese servisu, di’ak liu buka tuir didi’ak no labele fiar arbiru, tenke konsulta ho parte Governu, liu-liu Sekretária Estadu Formasaun Profisionál no Emprégu (SEFOPE), tanba instituisaun ne’e mak iha liu kompeténsia atu haruka Timoroan sira bá servisu iha estranjeiru.
“Sé lae, ita sai vítima hanesan mós ita-nia maluk lubuk ida ne’ebé mak agora deporta ona hosi Malázia, no sai vítima bá rede tráfiku umanu hosi ema sira ne’ebé mak laiha responsabilidade. Sira ne’ebé mak rekruta ne’e dala-barak hosi Kupan. Ema hosi Kupan mak liuhosi online, oferese servisu bá sira, nú-fim ita konsidera ida ne’e, katak tama ona Rede Tráfiku umanu,” Komandante João Belo aviza.
Komandante João Belo konsidera rekrutamentu online sira ne’e dala-barak, parte ajénsia sira la konsege kumpri sira-nia promesa ne’ebé sira hakerek iha online. Ezemplu, sira dehan baihira servisu iha Malázia, sei hetan saláriu mensál ne’ebé boot. Maibé, to’o iha ne’ebá oin seluk no ikus mai halo Timoroan barak sai duni vítima.
“Atu fó servisu ida ne’ebá nu-fim servisu ne’e la realiza. Atu fó saláriu ida ne’e, saláriu ne’e mós laiha. Depois ita-nia maluk sira ne’ebé mak tama Malázia, laiha serteza to’o embaixada ajuda to’o fila-fali mai,” João Belo konta-tuir.
Sá tán, kompañia ka ajénsia sira ne’ebé rekruta la’os iha Timor-Leste, iha de’it rai-liur no sira halo rekrutamentu liuhosi sistema online.
Maibé, parte DIK sei aprezenta bá komandu, oinsá mak bele komunika mós ho parte autoridade sira Repúblika Indonézia (RI) nian, liu-liu Polisia Repúblika Indonézia(POLRI), inklui parte kompetente sira seluk tán hodi bele buka-tuir ema sira ne’ebé mak halo rekrutamentu online.
Advertisement
Komandu rasik hatene ona ema nia naran iha ne’ebá, maibé naran ida-ne’e sempre troka. Depois, sira-nia númeru kontaktu mós sempre troka, entaun difísil atu halo intervensaun iha ema nia nasaun.