Ekonomia

Prezidente Repúblika Promulga Ona Orsamentu Retifikativu Billaun US$ 1,77

Published

on

Hatutan.com, (01 Setembru 2023), Díli–Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, promulga ona Orsamentu Retifikativu ho montante billaun US$ 1,77.

Lee Mós: Orsamentu Retifikativu Billaun $1.96 Pasa iha Finál Globál

Dollar Amerika. Foto/google

Informasaun ne’ebé Hatutan.com asesu husi pájina Jornal da Repúblika iha timor-leste.gov.tl, Sesta (01/09/2023), Prezidente Repúblika Timor-Leste, José Ramos-Horta, promulga ona Orsamentu Retifikativu iha loron 29 fulan-Agostu, Lei No. 17/2023 loron 29 fulan-Agostu, ne’ebé refere bá Orsamentu Jerál Estadu nian ne’ebé altera ona bá tinan 2023, ho totál despeza konsolidadu ne’ebé planeia ona hamutuk biliaun US$ 1.77.

Mudansa iha estrutura orgánika Governu nian, ne’ebé halo liu hosi Dekretu-Lei no. 46/2023, loron 28 fulan-Jullu, Lei Organika Governu Konstitusional IX nian, rekere ajustamentu iha orsamentu jerál Estadu nian ho objetivu atu optimiza jestaun rekursu públiku.

Advertisement

Atu kontrola konta publika sira, despeza sira ne’ebé prevee ona iha Orsamentu Jerál Estadu nian bá tinan 2023 hamenus tiha ona, nune’e mós montante transferénsia husi Fundu Petrolíferu ne’ebé reflete kompromisu Governu nian atu asegura sustentabilidade finanseira nasaun nian.

Atu hamenus impaktu hosi inflasaun no aumentu iha kustu moris ba sidadaun sira, halo ajustamentu ida ba taxa selesionál konsumu impostu no devér Aduaneiru importasaun ne’ebé aplika iha tinan 2023, ho objetivu atu proteje populasaun nia podér sosa.

Alterasaun sira-ne’e inklui alterasaun ba artigu 3 no 4 Lei no. 15/2022, 21 Dezembru, Orsamentu Jerál Estadu nian bá tinan 2023, no mós tabela sira iha aneksu ba lei ne’ebé hanesan. Alterasaun dahuluk ne’e mós halo bá Lei nú. 2/2022, loron 10 fulan-Fevereiru, husi Enkuadramentu Orsamentu Jerál Estadu no jestaun finanseira publika, atu asegura rigór no transparénsia boot liu iha ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu no iha finansas públikas.

Aleinde ne’e, lei ida-ne’e halo alterasaun daruak ba Lei nú. 8/2008, loron 30 fulan-Juñu, Lei Impostu, ne’ebé altera ho Lei nú. 5/2019, loron 27 fulan-Agostu, atu klarifika konseitu kona-bá estabelesimentu permanente ne’ebé prevee ona iha Lei Impostu.

Orsamentu ida-ne’e aloka US$439,060,944 bá asuntu ekonómiku, US$24,965,254 bá uma no infraestrutura koletiva, US$94,411,189 bá saúde, US$136,974,446 bá edukasaun no US$253,389,284 bá protesaun sosial.

Advertisement

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmao, deklara iha ninia diskursu hodi aprezenta Proposta Lei ne’e katak Governu Konstitusional IX iha kompromisu tomak bá polítika fiskál ida-ne’ebé sei lori bá dezenvolvimentu ekonómiku nasaun nian, no katak despeza no reseita sira sei jere ho maneira ne’ebé kruku no efisiente, atu nune’e bele dala ida tan promove konfiansa, la’ós de’it entre sidadaun sira, maibé mós entre investidór sira.

Ho mudansa hirak-ne’e, montante transferénsia autorizadu hosi Fundu Petrolíferu tun hosi biliaun US$1.35 bá biliaun US$1.21.

Jornalista: Vito Salvadór

 

Advertisement

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version