Hatutan.com, (15 Novembru 2023), Bobonaro—Governu liuhosi Sekretaria Estadu Arte no Kultura (SEAK), Centro Nacional Chega! (CNC), hanesan komisaun organizadora bá eventu nasionál Festivál Fronteira 2023, halo ona lansamentu no inagurasaun bá Monumentu “Liberdade” lokalizadu iha Postu Administrativu Balibó Vila, Munisipiu Bobonaro.
Serimónia inaugurasaun bá Monumentu “Liberdade” lokalizadu iha Postu Administrativu Balibó Vila, Munisipiu Bobonaro, Kuarta (15/11/2023). Foto: Rogério Pereira Cárceres.
28 Novembru 1975, FRETILIN proklama Unilateralmente Independénsia Timor-Leste
29 Novembru 1975, UDT, APODETI, KOTA, no TRBALHISTA asina no deklara integrasaun Timor-Leste bá Indonézia iha Bali, no publika fila-fali liuhosi rádiu iha Balibó loron 30 Novembru 1975
27 Janeiru 1999, Prezidente Indonézia Bacharuddin Jusuf Habibie deklara fó Liberdade opsaun bá Povu Timor Timur atu hili sira nian future liuhosi referendu
30 Agostu 1999, Povu Timor Timur (Timor-Leste) ezerse nia direitu Liberdade hodi hili opsaun rua: (a) Simu Autonómia espesial, (b) Rezeita Autonomia espesial
4 Setembru 1999, Sekretáriu Jerál Kofi Atta Annan anunsia direta rezultadu konsulta popular iha kuartel Jeral ONU. Iha Dili, reprezentante espesial Sekretáriu Jerál ONU, Ian Martin fó sai rezultadu liuhosi kanál televizaun
25 Outubru 1999, Indonézia ofisialmente deklara Timor-Leste la’os ona parte hosi Repúblika Indonézia
Diretór ezekutivu CNC, Hugo Maria Fernandes Alves hateten, monumentu ne’e reprezenta ema Timor hotu nia esperansa, espetativa maibé mós, reprezenta jornalista sira nia vokasaun.
Serimónia inaugurasaun bá Monumentu “Liberdade” lokalizadu iha Postu Administrativu Balibó Vila, Munisipiu Bobonaro, Kuarta (15/11/2023). Foto: Rogério Pereira Cárceres.
“Ne’ebé, liberdade ne’ebé ita tau ne’e liberdade bá ema hotu-hotu, maibé mós fó ónra bá jornalista sira ne’ebé mate iha ne’e, no mate iha Timor laran tomak,” Hugo Maria Fernandes Alves hateten hafoin inagura “Monumentu Liberdade” Kuarta (15/11/2023).
Kona-bá oinsá CNC ninia haree bá liberdade oras ne’e dadauk iha Timor-Leste, Hugo Fernandes, haree katak, Timor-Leste iha nia liberdade ida di’ak la-halimar. Agora, kestaun maka presiza hadi’a instituisaun sira atu garante liberdade ne’e ho di’ak liután.
Diretór ezekutivu Centro Nacional Chega! ne’e husu bá komunidade Balibó atu kuidadu didi’ak monumentu “Liberdade” nian ne’ebé foin inagura, no husu mós autoridade komunitáriu no lokál sira atu halo kontrolu másimu, nune’e bele dura bá tempu naruk, tanba markasaun istóriku ida ne’e, reprezenta Timoroan tomak ninia istória.
Markasaun istóriku ida-ne’e, lansa ofisialmente hosi Sekretáriu Estadu Arte no Kultura (SEAK), José Cristóvão, ho diretór ezekutivu Centro Nacional Chega! (CNC), Hugo Maria Fernandes Alves, akompaña hosi Bupati Belu, Nusa Tengara Timur (NTT), Agustinus Taolin ho nia delegasaun, inklui Prezidente Autoridade Munisipiu (PAM) Bobonaro, Ernesto de Oliveira Barreto no komunidade iha postu Balibo nian, inklui konvidadu sira.