Oe-Cusse

Povu Atoni Simu Primeiru-Ministru Xanana Gusmão ho “Takanab”

Published

on

Hatutan.com, (29 Janeiru 2024), RAEOA—Povu Atoni iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA) ho antuziasmu simu Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão iha área Wini, Fronteira Repúblika Indonézia (RI) ho Timor-Leste (TL) Segunda (29/01/2024) ho “takanab”.

Povu Atoni iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA) ho antuziasmu simu Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão iha área Wini, Fronteira Repúblika Indonézia (RI) ho Timor-Leste (TL) Segunda (29/01/2024) ho “takanab”. Foto: Leopoldina de Carvalho.

Primeiru-Ministru to’o iha fronteira Wini iha tuku 16:35 simu diretamente hosi Prezidente Autoridade nomeadu RAEOA, Rogério Tiago Lobato ho Koordenadór Zona Ekonomia Espesiál Sosiál Merkadu (ZEESM), João Gonçalves, komunidade no li’an-na’in sira Atoni oan ho dadolin ka “Takanab”.

Lee Mós: Rogério Lobato Sei Tane Interese Povu Atoni no Investiga Ró Haksolok

Ajenda prinsipál ne’ebé Hatutan.com assesu, vizita Primeiru-Ministru nian iha RAEOA atu fó posse bá Prezidente Autoridade nomeadu Rogério Lobato ho Koordenadór ZEESM, João Gonçalves ho estrutura iha 31 Janeiru 2024.

Advertisement

Alende ne’e, Xefe Governu sei hala’o vizita bá iha fronteira Naktuka hodi hala’o diálogu ho komunidade iha área ne’e.

Sentidu hosi “Takanab”

Tuir publikasaun OKE-NUSRA, “Takanab” nu’udár diskursu tradisionál, hanesan eransa kulturál ne’ebé eziste iha komunidade Timor Dawan “Atoni”, kontinua prezerva metin iha ne’ebé dala barak utiliza iha prátika eventu boot sira.

Kultura “Takanab” hanesan kultura Dawan Timor nian ida ho nia funsaun atu simu konvidadu sira, ka bainaka importante mai hosi instituisaun Governu ka relijiozu no mós bainaka espesiál sira seluk tán.

Diskursu tradisionál “Takanab” ne’e realiza liu hosi simu-malu iha forma grupu lian na’in sira  lideradu hosi ema ida hanesan líder no sira seluk funsiona atu hatán lia-fuan diskursu hosi líder ne’e ho fraze ida iha finál kada parágrafu.

Advertisement

Lia-fuan sira ne’ebé utiliza hosi líder lian-na’in iha “Takanab”, jeralmente diferente ho palavra uzada sira iha ema nia konversa baibain, tanba nakonu ho palavra poétika no metafórika.

Palavra sira ne’ebé utiliza iha serimónia ne’e mós la fásil bá ema hotu-hotu atu halo interpretasaun, eseptu lian-na’in sira ne’ebé mak hola parte iha grupu ne’e rasik.

Estilu linguazem ne’ebé utiliza iha tranzmisaun ne’e mós lia-na’in sira adapta tuir kontekstu ne’ebé eziste iha serimónia ne’e.

Tanba ne’e, “Takanab” hanesan forma aprezentasaun literária orál ida ne’ebé refleta ninia sentidu filozófiku.

Jornalista: Leopoldina de Carvalho

Advertisement

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version