Prezidente Autoridade RAEOA, Rogério Tiago de Fátima Lobato hateten, inaugurl flight Aero Dili nian bá Oé-Cusse marka istória foun ida mai rai-doben Oe-Cusse Ambeno, liu husi mantein nafatin koletividade Aéreu (Vou Regular) mai OéCusse ho Aviaun Aero Dili Airbus A320 ne’ebé boot bele akomoda pasajeiru na’in-160-liu.
Advertisement
Oé-Cusse oan sira ho entuziazmu simu operasaun dahuluk aviaun Aero Dili bá Oé-Cusse ho serímonia kulkturál ne’ebé hala’o iha Aeroportu Internasionál Rota do Sândalo, Oé-Cusse, Sábadu (18/05/2024). Foto/Vito Salvador
RAEOA konsidera ne’e fó ona oportunidade atu nune’e bele atrai vizitante barak liután bá-mai Oé-Cusse, bele ajuda mós ekonomia, fó mós oportunidade bá negosiante sira bele hasae rendimentu no hamosu oportunidade kampu traballu bá Atoni oan.
“Agradese tebes ba Presidente Aero Dili, Lourenço de Oliveira, bele apoiu ona no hakarak fornese ona konektividade ida-ne’e ho Aviaun Airbus A320,” Rogério Tiago de Fatima Lobato hateten iha nia diskursu iha serimónia inaugural flight Aero Dili bá Oé-Cuse iha Aeroportu Internasionál Rota do Sândalo.
Rogério Tiago Lobato agradese mós bá Ministériu Transporte Komunikasaun (MTC) no Autoridade Aviasaun Sivíl (AACTL,I.P.), Administrasaun Nasionál Aeroportu Timor-Leste (ANATL,E.P.), Diresaun Nasionál Meteorolojia no Diresaun sira hotu tutela ba MTC, liuliu bá IX Governu konstitusional lideradu Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão bá apoiu tomak, maka ohin loron realiza ona vou dahuluk Aero Dili nian bá Oé-Cusse.
Prezidente Autoridade ne’e espera Aero Dili nafatin mantein fornese konektividade ida-ne’e no kontinua bá oin, hodi nune’e, bele apoiu dezenvolvimentu Oé-Cusse nian sai di’ak liután. Basá, husi konektividade ida-ne’e, povu Oé-Cusse tomak husi ohin bá oin bele ona asesu bá transporte Aéreau ho presu ne’ebé baratu, lalais no seguru.
Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), Miguel Marques Gonçalves Manetelu, hateten buat ne’ebé empreza Aero Dili halo ne’e la’ós de’it tanba buka osan, maibé atu tulun no fasilita transporte aéreu bá povu, tamba ne’e atoni oan sira tenke fó apresiasaun bá Lourenço de Oliveira, hanesan Timoroan tanba mezmu kada semo-bá semo-mai Oé-Cusse Aero Díli la hetan too $ 11000.00 ne’e atu selu pilot hanusá maibé tamba Timoroan Aero Díli prontu serbí.
“Aero Dili mai ho tékniku no servisu hamutuk ho tékniku sira RAEOA nian, governu nian para bele kondisaun sira Aeroportu Internasionál Rota do Sândalo nian para atu haree sasan saida mak presiza hadi’a no ikus mai prosesu sertifikasaun la’o lais no ohin realiza primeira vou ida ne’e ita agradese bá hotu-hotu no liu-liu bá empreza Aero Díli,” Ministru Miguel Marques Gonçalves Manetelu hateten.
Advertisement
Na’in bá empreza Aero Dili, Lourenço de Oliveira hateten hanesan na’in bá empreza Aero Dili ida-ne’e mak bele fó ba Oé-Cusse, fo oportunidade mai Oé-Cusse para Atoni oan labele falta transporte aéreu.
Lourenço de Oliveira afirma ho ida-ne’e maka Aero Díli servisu hamutuk ho autoridade RAEOA, Ministériu Transporte no Komunikasaun, Autoridade Aviasaun Sivíl Timor-Leste no sira seluk hodi hetan sertifikasaun bá Aeroportu no ohin loron realiza vou ne’e.
“Ha’u laiha liafuan murak seluk, maibé ha’u hakarak hateten ba imi katak iha businesses ida ne’e mak ha’u bele halo, buat ne’ebé ha’u bele fó, ha’u la husu ida ne’e mak hakarak ko’alia ba imi,” Lourenço de Oliveira tenik.
Atoni oan 50 sei báTuir Formasaun Aeroportuária iha Indonézia
Serímonia lansamentu vou dahuluk Aero Dili bá Oé-Cusse iha Aeriportu Internasionál Rota do Sândalo, Sábadu (18/05/2024). Foto/Vito Salvadór
Prezidente Autoridade RAEOA Rogério Tiago de Fátima Lobato hateten alende konektividade ne’e, Autoridade RAEOA, hakarak hato’o informasaun bá Atoni oan tomak katak, Autoridade Planeadu no sei haruka Atoni oan na’in-50 hodi ba tuir formasaun Aeroportuária nia iha Indonézia iha tinan ida ne’e, atu nune’e Atoni oan maka sei serbí duni no dezenvolve duni nia rain rasik iha futuru mai.
“Agradese ba Ministériu Transporte Komunikasaun (MTC) liu husi ANATL,E.P. bele apoiu no koopera ho RAEOA planu bá formasaun ida ne’e. Ho esperansa boot, iha futuru mai bolseiru sira bele hala’o sira-nia funsaun no kontribui ba dezenvolvimentu rai ida-ne’e,” Rogerio Tiago hateten.
Advertisement
RAEOA-ANATL, E.P. Asina Protokolu Kooperasaun
Autoridade RAEOA hanutuk ho ANATL, E.p. asina mós Protokolu kooperasaun hodi koopera kona-bá Sertifikasaun Aeroportu, inklui mós ba Operasaun Aeroportu Rota do Sândalo, atu nune’e Aeroportu ida-ne’e sai aeroportu internasional tuir rekizitu ICAO (Organização Aviação Civil Internacional) nian no hetan legalidade simu Vou Internasional mai Oé-Cusse, ho nune’e oportunidade barak maka sei mosu liu husi kooperasaun ida-ne’e.
“Kooperasaun ida-ne’e realiza tamba hetan apoiu másimu husi entidade barak, ho nune’e maka RAEOA hakarak agradese ba Ministériu Transporte Komunikasaun, Autoridade Aviação Civil Timor-Leste (AACTL,I.P.), Direção Nacional Meteorologia e Geofisica (DNMG) inklui mos diresaun sira seluk, no liuliu bá IX Governu Konstituisionál ne’ebé apoiu ona RAEOA bele realiza kooperasaun ida-ne’e ho ANATL, E.P.,” Rogério Tiago Lobato hateten.
PM Xanana Ezije Auditoria báAviaun ZEESM
Aviaun Twin Otter ZEESM ne’ebé sei iha prosesu investigasaun. Foto/dok.Espesiál
Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha nia diskursu bá lansamentu primeira vou Aero Díli hateten forma governu da-IX ho saida mak povu husu, ne’e dunik primeiru ba atu korrije, depois servisu no tenke servisu ho laran nud’uár Timoroan áa rai ida-ne’e. Tamba atu ba Governu no hetan ministru barak iha ne’ebá hodi bolu tan ema, ida-ne’e laiha liu konsiénsia sidadania ida ne’ebé di’ak, tamba sa’e bá Governu atu habokur nia an de’it.
Oé-Cusse apezar nia estatutu tuir konstituisaun la’ós fatin ida ketak husi RDTL, ho ida-ne’e maka estadu Timor-Leste tau matan to’o mai iha ne’e.
Advertisement
Iha Oé-Cusse ulun fatuk moras kona-bá aviaun ne’e, Xanana hateten, maibé dokumentu laiha, no iha dokumentu seluk dehan segundu maun, no ida ne’e mak sei halo auditoria hanesan ohin Prezidente Autoridade hateten no sei halo auditoria ba buat hotu-hotu.
Nia afirma povu atoni sei haksolok liu bainhira loke auditoria bá Ró Haksolok mós, lei iha ema hotu-hotu nia leten, la’ós ema balun iha fali lei nia leten.
“Osan povu nian, ita sorte ona hetan osan husi fundu Petrolíferu, ha’u ba iha fatin barak iha Afrika, sira ba husu de’it osan uitoan no ema fó la to’o tan, osan la barak, no tamba osan ne’e mak ita husik povu ne’e terus, no mate iha tinan 24 nia laran,” Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão afirma.
Xefe governu haktuir fulan-Agostu to’o agora Timor-Leste sei selebra tinan 25 loron referendum 1999, Foin-sa’e, joven sira tenke tau iha ulun no tinan ida-ne’e iha fulan-Abríl liubá selebra tinan 50 revolusaun dos Cravos iha ne’ebá mak Timor-Leste hetan dalan âa ukun rasik an. Tamba ne’e joven sira tenke buka hatene husi katuas-ferik sira nia terus ne’e hodi prepara an ba servisu karik osan ne’e laos mai de’it maibé inan no aman, avo sira mate mak hodi hetan osan ne’e.
Osan povu nian jere ho di’ak, tamba ne’e sei halo auditoria iha RAEOA no mos rai bo’ot, hodi korrije kedas buat sira ne’e. Agora Governu hein hela atu halo auditoria ho instituisaun ida bá aviaun ZEESM ne’ebé temi tiha ona no husi Governu sentral.
Advertisement
“Atan oan ha’u mós sei halo auditoria ho instituisaun internasionál ida bá Ró Haksolok, atu loke buat ne’e ba imi hotu hatene katak afinál iha naksalak ruma. Bá Oe-Cusse oan sira tenke tau iha ulun, kuandu halo servisu ruma tenke halo ho fuan no laran, tamba servisu ne’e atu serbí povu no rai doben ida ne’e,” Xanana hateten.
Xanana fó parabéns bá Prezidente Autoridade RAEOA ho ekipa hotu ne’ebé mak prepara buat hotu furak hanesan ne’e hodi selebra primeira vou ida-ne’e. Iha ita nia vida dalaruma ita monu dunik, importante ita hamriik fila fali kontinua halo servisu no hotu kontribui, servisu hamutuk atu dezenvolve rai ida ne’e.
Prezidente Autoridade RAEOA, Rogério Tiago Lobato mós haktuir katak liga mós ho operasaun Aviaun Twin Otter, hetan ona buat ne’ebé laloos durante ne’e, hahú husi prosesu akizisaun, to’o operasaun iha 2024.
“Buat laloos barak maka la’o ona, buat sira maka hanesan Akizisaun no Operasaun Aviaun ne’e Gasta ona Orsamentu estadu besik millaun $30 no so hetan de’it reseita husi operasaun Aviaun ne’e millaun $4.9, ida ne’e hatudu momoos katak mal gastu no mal jestaun,” Rogerio Lobato hateten.
Ho ida ne’e maka autoridade la permite ida ne’e atu kontinua la’o nafatin, maka Autoridade propoin ona ba iha Konsellu Ministru hasai ona rezolusaun hodi termina tiha operasaun Aviaun ida ne’e. Aleinde ida-ne’e mós Dokumentu komprovativu orijinal ho naran BILL OF SALE laiha, dokumentu ne’e sai hanesan dokumentu ne’ebé importante no hanesan prova ida hodi bele hatudu katak RAEOA maka na’in bâ aviaun ne’e.
Advertisement
“Prosesu sira hotu atu rezolve kona-bá Aviaun ZEESM agora daudaun la’o hela, no hetan apoiu másimu husi Ministériu Transporte no Autoridade Aviasaun Sivíl Timor-Leste (AACTL,I.P.) no ho esperansa boot, sei iha rezultadu iha tempu badak nia laran. Husi hapara operasaun Aviaun ne’e, ohin loron ita hamutuk fali iha fatin ne’e simu vou dahuluk Aero Dili nia hodi substitui Aviaun Twin Otter ZEESM atu nune’e garantia nafatin kontinuidade asesu transporte aéreu mai Oé-Cusse,” Rogerio Tiago Lobato hakuitr tan.