Vizaun jerál maka “Timor-Leste ida ne’ebé sosiedade sai prósperu no saudavel, edukada no kualifikada, inovadora no dinámika, ho asesu di’ak ba bens no servisu ne’ebé esensiál no ida ne’ebé produsaun no empregu, iha setor produtivu hotu bele hatán ba situasaun ekonomia emergente (ka foin hahú). Vizaun jerál ida ne’e ho baze diskursu Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão nian iha ámbitu serimónia simu pose nian kona-bá programa sira IX Governu Konstitusionál nian.
Advertisement
Metas programa governu nian hosi (2023-2028); primeiru, Redús Kiak (redús taxa kiak bá 10%), segundu, Kresimentu Ekonómiku (kresimentu ekonómiku iha media 5%), terseiru, Investimentu Privádu (investimentu privádu aumenta bá 10% kada tinan), kuatru, Taxa Inflasaun (taxa inflasaun mantein iha nivel labele ultrapasa 4%), Kampu Traballu nian (kria kampu traballu nian barak hodi redús taxa dezemprégu).
Setór dezenvolvimentu bazeia bá programa governu nian mak hanesan; (a) Reafirmasaun bá estadu direitu demokrátiku, (b) Dezenvolvimentu kapitál sosial, (c) Dezenvolvimentu infraestrutura, (d) Dezenvolvimentu ekonómiku, (e) Fortalese konsolidasaun governativa, (f) Promove boa-governasaun no kombate korrupsaun.
Iha jornada orsamentál 2025 nian ne’e, iha senáriu tetu fiskál rua mak governu liuhosi ministériu finansas hatuur entre Billaun $1,800,000,000 ho seluk fali maka ho Billaun $1,900,000,000, ne’ebé mak governu planeia hela atu bele oinsá mak orsamenta bá iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2025.
Iha senáriu fiskál dahuluk ho Billaun $1.8 ne’e sei fahe bá kategoria Kapitál no Dezenvolvimentu millaun $323, Bens no Servisu millaun $346, Kapitál Menór millaun $37, Saláriu no Vensimentu ho valór millaun $470, no Transferénsia Públikas iha millaun $625.
Mai fali senáriu tetu fiskál daruak nian ne’ebé mak ho billaun $1.9 ne’e sei fahe bá kategoria sira mak hanesan, Kapitál no Dezenvolvimentu millaun $423, Bens no Servisu millaun $346, Kapitál Menór millaun $37, Saláriu no Vensimentu ho valór millaun $470, no Transferénsia Públika iha valór millaun $625.
Advertisement
Vise-Ministra Finansa, Felicia Cludinanda da Cruz Carvalho, hateten orsamentu governu ba tinan 2025 ne’ebé diskute ne’e la’ós dokumentu finanseiru de’it, maibé hanesan roteiru ka road map ba futuru, no ida ne’e reprezenta vizaun koletiva ba Timor-Leste ida ne’ebé forte no reziliente liután.
“OJE 2025 nia hakarak atu foka reafirma ita-nia determinasaun nasaun atu habelar ita-nia baze ekonómika no hamenus ita-nia dependénsia ba setor tradisionál sira iha ita-nia nasaun. Ita tau hela baze ba grau work ekonomia Timoroan ne’ebe diversu no reziliente to’o tinan 2028 ida ne’ebe sei kria oportunidade ba kreximentu sustentavel ba setór oin-oin,” Vise-Ministra Finansa, Felicia Cavalho hateten.
Felicia Carvalho haktuir foku ba iha investimentu infrastrutura estratéjiku la’ós de’it kona-ba´ konstrusaun edifísiu ka Estrada sira, id- ne’e kona-bá harii fundasaun sira, haree ba kreximentu ekonómiku, hodi sidadaun sira nia moris loron-loron nian, no kria plataforma ida ba jerasaun sira iha futuru atu moris ho prosperu.
“Ita-nia investimentu estratéjiku sira iha infraestrutura, ita mós tenke foka atu rezolve dezafiu ekonómiku ida ne’ebé ita-nia nasaun enfrenta. Ita-nia dependénsia makas liu ba iha fundu petrolíferu ba finansiamentu orsamentál nu’udar preokupasaun boot ida, liu-liu ho predisaun sira ne’ebe ka redusaun iha tinan 2034 oin mai,” Nia haktuir
Sinál ida-ne’e presiza iha asaun urjente atu diversifika fonte reseita sira no hamenus dependénsia ba setór ida de’it, hodi esplora alternativa sustentavel hodi haburas atividade ekonómika sira iha area agrikultura, turizmu, no enerjia renovavel hodi nune’e harii fundasaun ekonómika ida ne’e reziliente liu ba Timor Leste.
Advertisement
Kestaun merkadu servisu ne’ebe la ativu, partikularmente entre joven sira presiza iha atensaun imediata. Joven barak iha Timor-Leste la envolve an iha empregu, nune’e edukasaun, ka formasaun, hodi limita sira nia kontribuisaun poténsia ba ita nia ekonomia.
Atu resolve kestaun ida ne’e, presiza hadi’a hodi hasae programa formasaun professional, hadi’a asesu ba edukasaun ho kualidade, no kria ambiente ida ne’ebé fó apoiu ba emprendedorizmu.
Primeiru-Ministru husu membru Governu sira atu Diskute ho loloos
PM Xanana Gusmão. Foto/Tome da Silva
Iha biban ne’e Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão konsidera jornada orsamentál hanesan faze reflesaun ida tanba ne’e husu ba parte hotu ne’ebé mak partisipa atu halo diskusaun ida ne’ebe kle’an ba iha setor- setor importante .
“Ha’u husu atu diskute, la kompriende diskute, se sira tau dadus ne’ebe la loos karik ko’alia, ko’alia atu ita hotu hadi’a tiha, tanba ikus liu ida ne’e hotu hanesan preparasaun atu ita bele hare ona,” Xanana hateten.
Xanana haktuir tan katak hanesan buat bo’ot ida ne’ebe iha tinan dahuluk governu enfrenta mak problema ida ne’ebe kona-bá osan povu nian jere ho di’ak, ne’ebe Primeiru-Ministru rasik ko’alia ona iha serimónia kursu Especialização em Criminalidade Económica e Financeira, Kona ba osan povu nian jere ho di’ak.
Advertisement
“Ida ne’e mak fundamental tebes-tebes ba kualkér governu, tanba dala barak osan la hatene gasta ho di’ak ita mai governu tur tiha ne’e, governu seluk mai tur fali iha ne’e. Ita nia rai la ba oin, ita nia povu mak la sente benefísiu husi saida mak estadu ka governu hala’o,” Xanana dehan tan.
Durante tinan ida ne’e hanesan tinan dahuluk governu nian preokupasaun boot liu mak atu haree ba irregularidade ne’ebe barak tebes-tebes iha sistema finanseiru, atu hahú auditoria internasionál, hodi hahú ho buat ruma ne’ebe iha futuru, jerasaun foun bele hanoin katak ba governu la’ós atu ba hetan pozisaun, la’ós atu bá nia interes balun deit, maibe ba tur iha governu atu hadia rai ida ne’e,Ida ne’e mak misaun ida importante tebes-tebes.
Iha komisaun funsaun publika, Konsellu ministru hare tiha ona nesesidade atu hare ba reforma ruma, hodi bele valoriza sira ne’ebe servisu makas, no taka tiha dalan ba ida ne’e, buka dalan ba ida ne’ebá hodi ita dehan katak ita fo han ba malu de’it.
Xanana konsidera katak iha buat barak ita tenke kurizi tanba sei estadu de fraziu, katak instituisaun estadu sidauk forte.
Iha instituisaun estadu iha governu, hahú husi membru governu maibé la’ós de’it ida-ne’e, iha mós husi funsionáriu públiku ne’ebé la profisionál, ne’ebe buka aproveita de’it, nune’e fó implikasaun ba programa governu nian ne’ebe la loos.
Advertisement
Ho ida ne’e, Xanana bolu atensaun ba funsionáriu hotu, katak ho ida-ne’e konsellu ministru fó funsaun boot ba iha komisaun funsaun públika, atu komesa halo reforma ne’ebé di’ak ho intensaun de’it katak sai funsionáriu la’ós atu aproveita, sai funsionáriu atu mós serbí.
Iha semináriu mós iha aprezentasaun husi ekipa téknika ministériu finansa hodi aprezenta kona bam etas programa governu nian 2023- 2028 no seluk tan
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres/Leopoldina de Carvalho