Ekipa fiskalizasaun konjunta kompostu husi CFP, IJE, CAC ho DJJPE halo vizita surpreza bá armazén INFPM no haree direta ai-moruk sufisiente to’o 2025. Foto/Elio dos Santos da Costa
Husi inspesaun urjente ne’e, ekipa konjunta deteta no konfirma katak stoke produtu medikamentu ka ai-moruk iha armazen INFPM sufisiente no bele sustenta to’o fulan-Fevereiru 2025.
Komisáriu CFP bá Asuntu Dixiplinár, Agapito da Conceição informa katak durante inspesaun ne’e sira konfirma ho parte aprovizionamentu no lista sira stoke ai-moruk husi inísiu mai to’o fulan-Jullu ne’e iha 27%, katak, ne’e bele atende to’o iha fulan-Dezembru 2024 no fulan-Janeiru ho fulan-Fevereiru 2025.
Advertisement
Bá jornalista sira, Komisáriu CFP, Agapito da Conceição informa, ekipa konjunta mós identifika katak, ai-moruk sira ne’e la’ós jeneralizasaun, para atu ai-moruk ida de’it. Maibé, iha item lubuk ida ne’ebé maka bazeia bá nesesidade husi moras ne’ebé mak akontese iha rai-laran mak barak liu.
“Ne’e sira nia stoke mós sei tuir moras ida ne’ebé maka iha Timor enfrenta barak liu, entaun, ai-moruk ida ne’e iha stoke barak,” nia informa.
Durante halo inspesaun ne’e, identifika mós ai-moruk barak ne’ebé durante ladún uza, no ho kondisaun liu ona prazu validade (expire data). Ekipa sira mós observa katak, INPMF ordena di’ak tebes ai-moruk sira armazén laran, inklui ai-moruk sira ne’ebé tulun hosi parseiru ka doadór sira nian tau ketak.
“Ne’e mós iha stoke lubuk ida mak barak hela iha ne’ebá. Agora, ita hein de’it katak, oras ida ami sei bá iha Ospitál Guido Valadares (HNGV) no ospitál sira seluk iha Dili laran, hodi hatene katak, sira enfrenta problema saida, no ai-moruk saida mak laiha. Ohin, ami haree iha armazén INFPM ai-moruk kompletu hotu, laiha falta ida,” Komisáriu CFP Agapito informa.
Iha fatin hanesan, Diretór jerál bá Prevensaun no Sensibilizasaun CAC, Rosario Salsinha Araújo dehan, rekursu boot ida iha Ministériu Saúde nian maka INFPM, ne’ebé mak ohin sira bá haree ida ne’e oinsá mak INFPM finansia orsamentu ne’ebé iha, hodi sosa ai-moruk sira.
“Mezmu públiku kestiona hela maka’as sobre ai-moruk sira, mais, ita haree ai-moruk sei normál iha INFPM. Ita mós haree kestaun balu liga ho servisu koordenasaun entre ospitál sira, klínika sira, hamutuk ho INFPM, oinsá sira-nian servisu bá oin. Dala-ruma tarde halo proposta mai hosi baze bá SINFPM, mezmu iha ne’e ai-moruk sufisiente hela,” Rosario Salsinha Araújo fó sasin.
Diretór Jerál bá Prevensaun no Sensibilizasaun CAC nian ne’e konsidera katak, kestaun sira mosu iha komunidade dehan ai-moruk laiha, mais, realidade saida mak ohin sira-nian observasaun direta iha armazén INFPM ai-moruk nian haree katak, la hanesan saida mak ema ko’alia.
Tuir nia, dala-ruma informasaun sira ne’ebé espalla dehan stóke out ai-moruk iha armazén INFPM, buat sira ne’e, liu tiha fali saida maka ema servisu na’in sira hala’o iha armazén ai-moruk nian. no nia mós konsidera informasaun ‘falsu’ sira ne’e dala-ruma la komprende kona-bá situasaun médiku sira nian.
INFPM Nia Pozisaun
Advertisement
Diretór Ezekutivu INFPM, Brigido Simão Dias de Deus konfirma, ai-moruk medikamentu iha armazén INFPM sei natoon atu responde bá situasaun iha rai-laran to’o iha fulan-janeiru ka Fevereiru 2025
“Hosi parte INFPM nian ha’u bele deklara katak agora situasaun estavel ita-nia medikamentu natoon atu bele responde bá situasaun, ita mós halo hela kompras la’o hela, sasán barak mai distribui daudaun,” Brigido informa.
Alende ne’e, ai-moruk barak mós mak sei iha dalan atu mai, besik item atus-rua resin (200 itál). Tanba ne’e, bele hatete katak stóke ai-moruk sei bele kobre to’o tinan oin.
Diretór ezekutivu INFPM ne’e klarifika katak, sira sosa daudaun hela ai-moruk no prosesu la’o daudauk ona. Prosesu sosa ai-moruk ne’e la’ós kompra dala-ida, sasán mai kedas. Maibé kompra ai-moruk tuir nia regra mínimu fulan-tolu hafoin hetan tenderizasaun kompañia ruma manan, nia sei tuir prosesu. Maibé, dala-ruma mós kompañia kontratór ka manan-na’in, sira komunika bá fábrika foin halo produsaun bá ai-moruk, tanba ne’e nia prosesu normál ne’e to’o fulan-tolu.
Parlamentu Nasionál liuhosi Bankada opozisaun FRETILIN, PLP ho KHUNTO husu inkéritu parlamentár bá problema saúde ne’ebé akontese iha Timor-Leste.
“Ohin loron 09 fulan-Jullu tinan 2024, Deputadu hamutuk na’in 24, aprezenta rekerimentu inkéritu Parlamentár tuir termu ne’ebé hakerek iha alínea númeru 1 iha artigu 2 no númeru 1 hosi artigu 4 iha Lei númeru 4/2009, 15 Jullu kona-bá rejime Jurídiku inkeritu Parlamentár hakarak rekere ho obrigatoriedade bá harii Komisaun Inkéritu Parlamentár ida hodi esklarese no apresia tau matan politikamente bá aktu sira responsabilidade Governu nian,” Deputada Nurima Alkatiri informa liuhusi konferénsia imprensa iha sala Bankada FRETILIN, PN, Tersa (09/07/2024).
Iha asuntu ne’e, deputadu subkritór sira rekere atu halo inkéritu bá iha Ministériu Saúde relasiona keixa no inkéritu ida ne’e sei foka bá:
Averigua kona-bá falta ai-moruk no material konsumavel sira iha fasilidade saúde iha territóriu Timor laran tomak iha períodu fulan-Setembru 2023 to’o mai agora hodi difikulta atendimentu no tratamentu bá moras sira, inklui nian relasaun ho insidénsia mortalidade iha HNGV.
Advertisement
Apura no determina prosesu rekrutamentu profisionál saúde no tékniku aliadu sira ne’ebé hala’o husi Ministériu Saúde tuir duni baze legál no prosedimentu administrativu sira ka lae?
Buka hatene razaun objetiva bá terminasaun kontratu husi profisionál saúde no tékniku aliadu sira ne’ebé ho tempu naruk asegura servisu Saúde bá populasaun.
Inkéritu ne’e nu’udár aktu Parlamentu Nasionál hodi asume responsabilidade boot bá situasaun kolapsu ne’ebé sistema Saúde hasoru ohin loron. Parlamentu Nasionál labele kumplise bá situasaun katastrofe ne’ebé akontese iha servisu Saúde Nasionál.
“Presiza apura no buka hatene hodi públiku iha esklaresimentu ida kona-bá faktu sira ne’ebé kauza lori servisu saúde sai gravé liután. Liuhusi inkéritu Parlamentár bele hetan medida koretiva iha nivél juridíku, nivél polítika públika, nivél administrasaun no jestaun. Médida sira ne’e bele tulun di’ak liután Parlamentu Nasionál no Governu kona-bá desizaun polítika no téknika ne’ebé nesesáriu atu foti hodi tulun ita sai husi situasaun ida-ne’e,” Nurima Alkatiri haktuir.