Ekonomia

MTK Bolu AACTL Haree Regra Sira Molok Deside Operasaun AirAsia

Published

on

Hatutan.com, (24 Jullu 2024), Díli-Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), Miguel Marques Manetelu,  bolu  Autoridade Aviasaun Sívil Timor-Leste (AACTL-sigla portugés) hodi halo konsultasaun no haree regra sira prevalese molok foti desuzaun atu aviaun AirAsia husi Indonézia bele halo operasaun Denpasar-Díli no Díli-Depansar.

Lee Mós: Prezidente Repúblika Husu Governu Tane Aero Dili no La Nesesita Atu AirAsia Semo Denpasar-Dili

Ministru Transportes no Komunikasaun (MTK), Miguel Marques Gonçalves Manetelu. Foto/Elio dos Santos da Costa.

“Imi rona hosi sé? Agora imi rona, hatete ema ne’e para ko’alia. Kerdijerke ha’u bolu sira para atu haree regra sira ne’e, prosedimentu sira ne’e, ida-ne’e de’it, para sira fó parser bá ha’u. Desizaun operasaun AirAsia nian mai Denpasar-Díli seidauk foti,” Ministru Miguel Manetelu hatán bá jornalista sira hafoin partisipa iha sorumutuk Konsellu Ministru iha Palásiu Governu, Díli, Kuarta (24/07/2024).

Ministru Miguel Manetelu dehan, desizaun atu AirAsia halo operasaun ka la halo operasaun, ne’e AACTL mak iha liu kompeténsia tanba sira mak regula, no nia hanesan ema polítiku rona de’it informasaun hosi tékniku sira, nune’e bainhira  iha desizaun karik, bele iha ballansu.

Advertisement

“Desizaun seidauk foti, ami foin atu haree regras ho prosedimentu sira, liu-liu ha’u husu pareser hosi sira, tanba autóridade ne’e maka atu fó lisensiamentu bá aviaun ne’e. ne’ebé, politikamente, ha’u hakarak hetan informasaun para depois bele loron ida, karik ita foti desizaun, para bele iha balansu,” tenik Miguel Manetelu.

Hafoin hasoru malu ho Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha Palásiu Governu, Dili, foin lalais, ekipa  empreza AirAsia husi Indonézia  informa sira nian planu katak, iha inísiu fulan-Setembru tinan ne’e AirAsia sei hahú nia operasaun Denpasar-Díli no Díli-Denpasar.

Operasaun  aviaun komersiál sira husi Indonézia mai Timor-Leste no husi Timor-Leste bá Indonézia regula ona iha Air Service Agreement (ASA) entre Repúblika Demokratika Timor-Leste (RDTL) ho  Repúblika Indonézia (RI)

Sita husi dokumentu ASA entre RDTL-RI iha artigu III kona-bá autorizasaun operasionál mak hanesan tuir mai ne’e;

  1. Kada parte (Kontratór) ida-idak iha direitu atu hakerek ba parte seluk nia empreza aéreu ida ka liu atu hala’o servisu operasaun ho rute  espesífiku sira ne’ebé konkorda ona.
  2. Hafoin simu tiha dejignasaun sira ne’e, Parte seluk, tuir dispozisaun iha parágrafu 4 no 5 hosi Artigu ida-ne’e, la demora atu fó lisensa operasaun ba aviaun ne’ebé deside ona autorizasaun operasionál ne’ebé apropriadu.
  3. Kada parte ida-idak iha direitu, liu husi notifikasaun eskrita ba Parte seluk, atu hasai tiha dezeñu ba aviaun sira ne’ebé hanesan no hili ida seluk.
  4. Aviaun ne’ebé deside ona husi parte kontratór ida, bele rekere atu fó satisfasaun ba Parte kontratór seluk katak aviaun ne’e kualifikadu atu kumpre rekizitu sira ne’ebé prevee ona iha lei no regulamentu sira baibain no aplika ho razoavel husi Parte kontratór ida-ne’e ba funsionamentu servisu aereu internasionál tuir provizaun sira husi Konvensaun.
  5. a). Governu Repúblika Indonézia iha direitu atu rekuza fó autorizasaun ba autór operasionál sira ne’ebé refere iha parágrafu 2 hosi Artigu ida-ne’e, ka atu impoin kondisaun sira hanesan ne’e tanba konsidera nesesáriu ba ezersísiu hosi kompañia aérea sira ne’ebé deside ona kona-ba direitu sira ne’ebé iha artigu II parágrafu 2 hosi Akordu ida-ne’e, bainhira la kontente katak aviaun sira-ne’e inkorpora ona no iha fatin prinsipál ba negósiu no rezidénsia permanente iha territóriu Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian.

b).  Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste iha direitu atu rekuza fó autorizasaun ba operasaun sira ne’ebé refere iha parágrafu 2 hosi Artigu ida-ne’e, ka atu impoin kondisaun sira hanesan ne’ebé bele konsidera nesesáriu ba ezersísiu hosi kompañia aérea sira ne’ebé deside ona kona-ba direitu sira ne’ebé espesífika ona iha Artigu II parágrafu 2 hosi Akordu ida-ne’e, bainhira la satisfás katak na’in substansial no kontrolu efetivu ba liña aéreu ne’e iha Governu Repúblika Indonézia, ka ninia nasaun sira,

  1. Bainhira aviaun ida-ne’e deside ona no autoriza ona. Iha kualkér tempu bele hahú hala’o servisu sira ne’ebé konkorda ona, ho kondisaun katak tarefa ida-ne’ebé estabelese tuir dispozisaun sira iha Artigu XI Akordu ne’ebé vigora ona no akordu ida-ne’ebé tuir dispozisaun sira iha Artigu IV Akordu ne’e atinje ona relasiona ho servisu ne’e.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version