Membru PN husi Bankada FRETILIN, Antoninho Bianco hateten Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, sigla portugés) kontrolu banku sira iha rai-laran seraké posibilidade banku sira mosu-mosu tán, bele kalae, tanba banku sira iha rai-laran ne’e barak mak la fó ema kreditu. durante ne’e fó kredit barak liu bá mak BNCTL.
“Ita-boot sira haree to’ok, banku balu dehan osan toba hela de’it, entaun halo nusa mak di’ak regra ne’ebé mak di’ak para osan sira la bele toba no mós bele posibilidade karik BNCTL podér tán para bele extense nian power uituan para halo buat balun mós,” Deputadu Antoninho Bianco hateten.
Advertisement
Iha sorin seluk membru Bankada CNRT Saúl Salvador mós sekunda tán katák Banku BNCTL transforma husi Institutu Mikrofinansa Timor-Leste liuhosi dekretu lei nu 3/2011 ne’ebé demite husi Governu iha 26 Janeiru tinan 2011.
Bainhira transforma husi Institutu Mikrofinansa Timor-Leste (IMfTL) bá Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNCTL) hahú ho kapitál inisia millaun $10, BNCTL harii nu’udár komprimisiu husi estadu hodi fornese servisu instituisaun finanseiru bá sidadaun Timoroan hotu, servisu liña dekretu hodi ajuda redúz k’iak no fornese dezenvolvimentu husi atividade ekonómia iha Timor-Leste.
“Pergunta durante ne’e BNCTL hala’o knaar kuazé ajuda tebes no dudu ekonomia rai-laran. Oinsá ho proposta OJE 2025 koloká inzenta uituan bá BNCTL ka lae? tanba BNCTL tuir ami komisaun D halo audiénsia ho sira, sira dehan karik bele ajuda millaun $50 para ajuda fó kreditu bá ita-nia empreza ki’ik sira no mós sidadun sira bele asesu bá fundu referé,” Deputadu Saúl Salvador afirma.
Prezidenti Komisaun D PN ne’ebé trata asuntu Ekonomia no Dezenvolvimentu Ricardo Baptista haktuir katák liuhosi panaroma orsamentál ne’ebé foin daudaun hala’o iha Munisipíu Liquiça, haree katák BNCTL mak durante fó kreditu barak liu bá setór privad, nune’e Governu presiza ajuda kapitál bá iha BNCTL atu kontinua fó kreditu bá setór privadu hodi ajuda nafatin sira nian atividade negosiu iha futuru.
“Banku ne’ebé mak fó kreditu makaas liu mak iha BNCTL, maibé osan ne’ebé mak boot liu mak iha banku seluk bele dehan Banku Mandiri mak iha ninian osan boot liu, no osan sira ne’e barak liu mak halai bá rai-li’ur hodi halo investimentu iha rai-li’ur, iha ita-nia rai ladún utiliza di’ak ho osan sira ne’ebé mak iha,” Deputadu Ricardo Batista hateten.
Advertisement
Reprezentante Governu iha audiénsia públika ne’e liuhosi Vise-Primeiru Ministru no Ministru Koordenadór asuntu Ekonomía, Francisco Kalbuadi Lay haktuir kona-bá BNCTL uniku asionista mak Governu kerzer estadu, hatene mós só uniku Banku ne’ebé mak fasilita kreditu bá setór privadu sira mak BNCTL.
“Bele ko’alia momós de’it iha ne’e banku sira ne’ebé mai husi li’ur Mandiri, BRI nune’e mós banku sira seluk, uluk BNU sei fasilita mais depois hahú iha kreditu paradu oin-oin entaun sira mós para tiha. Agora kontinua ita bele suporta bá iha BNCTL, maibé sistema ne’ebé mak iha, nune’e mós kontrolu ne’ebé mak iha ha’u bele dehan BNCTL la’o di’ak tebes, asuntu ida-ne’e orsida ami entrega bá Banku Sentrál, tanba Banku Sentrál mak hanesan reguladór mezmu estadu mak hanesan uniku asionista,” Francisco Kalbuadi Lay haktuir iha plenária PN.
Nia hateten, instituisaun autonomu sira bele la’o ho sira nian osan tuir halo nusa mak sira bele, maibé hanesan asionista nia rasik mak sei reprezenta hela Governu kordena ho sira apresia tebes ho BNCTL nia servisu ne’ebé di’ak no presiza inzeita, maibé osan sira ne’ebé mak iha depende mós orsamentu ne’ebé mak Governu aloká.