Ekonomia

Opozisaun: Sesta Bazika Benefisia Povu, Foos Subsídiu Hariku Importadór

Published

on

Hatutan.com, (13 Novembru 2024), Díli– Diskusaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2025 iha faze espesialidade iha Parlamentu Nasionál (PN), Kuarta (13/11/2024), dinámiku tebes.

Lee Mós: Bankada FRETILIN Husu TCC ho CAC Investiga Prosesu Kontratuál Subsídiu Foos

Governu lansa intervensaun merkadu hodi fa’an foos ho folin $12.00 kada saka 25kg. Foto/Dok

Bankada opozisaun FRETILIN ho PLP hala’o nia knar bele dehan ho di’ak tebes hodi aprezenta kritika sira ho dadus no refleta ba kompromisu balu ne’ebé Governu ne’e seidauk implementa iha sira-nia mandatu.

Relativa ho programa subsídiu foos bá povu sira ne’ebé Konsellu Ministru aprova ho tonelada 750 no montante orsamentu millaun $1,5 hamosu duvida boot tanba maioria povu ne’ebé vulneravel  no merese hetan foos subsídiu ne’e la to’o sira.

Advertisement

Iha loron 27 fulan-Setembru 2023, Governu liuhosi Konsellu Ministru aprova projetu Dekretu-Lei kona-bá medida intervensaun temporáriu ba estabilizasaun presu foos iha merkadu, liuliu atribuisaun subsídiu ba empreza importadór sira.

Iha loron 17 fulan-Outubru 2023, Governu liuhusi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Hermenegildo “Agio” Pereira nu’udár Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku ein-ezersísiu selebra  akordu lima ho empreza importadora ai-han nian sira, hosi implementa intervensaun temporáriu bá estabilizasaun folin foos iha merkadu. 

Akordu hirak ne’ebé selebra ona ne’e ninia objetivu mak atu asegura presu foos importadu, ne’ebé fa’an iha armazén empreza nasionál nian sira ne’ebé fa’an kuantidade boot, hodi fiksa ho montante másimu $12 bá kada saku ka parsela 25 Kg, atu permite fa’an-rahun foos ho folin másimu $0,50 kada kilograma. 

Hodi kumpre limite presu másimu ida-ne’e, empreza nasionál sira ne’ebé fa’an foos ho kuantidade boot ka operadór ekonómiku nasionál sira ne’ebé importa foos ho kuantidade boot sei simu subsídiu ho valór $5.00 kada saku ka parsela 25 Kg, ne’ebé korresponde ho sentavu 20 bá kada kilograma foos nian. 

Empreza lima ne’ebé  formaliza  akordu ho Governu ida-ne’e kompostu husi  Perissos Victoria Lda, Loja Creative Furak Lda, Lisun Importação no Exportação Lda, Jusibel Unipessoal Lda no Alfa Dili Unipessoal Lda.

Advertisement

Iha  plenária diskusaun OJE 2025 iha PN,  Kuarta ne’e, membru  Bankada FRETILIN, Lidia Norberta dos Santos Martins, konsidera program fó subsidiu  foos  husi IX Governu la benefisia povu kompara ho programa sesta bazika ne’ebe mai husi VIII governu.

Lidia Norberta dos Santos Martins hateten IX governu nia programa  hodi fó subsidiu  foos ba empreza privada ne’e hanesan atu hariku deit empreza privada sira, maibé la benefisia povu kiik sira, hanesa programa sesta bazika ne’ebé sosa produtu lokal husi povu no fó fila ba povu.

“Sesta bazika versu  instensivu ba kompañia importadór foos sira. Sesta bazika kala iha nia ezekuzaun sala, maibé nia diak tanba nia inisentiva duni agrikultor sira , hau husu deskulpa hudi deit mós ema sosa, koalia kasar nune’e,” Deputada Lidia Norberta dos Santos Martins hateten.

Nia husu ba Vise-Primeiru Ministru no Ministru  Koordenador asuntu Ekonomiku, Francisco Kalbuadi Lay atu halo komparasaun kona-ba benefisiu entre programa sesta bázika ho subsídiu foos.

“Saida mak ita-boot investe ba ekonomia, ida ita-boot sira foti osan boot fó fali subsidiu ba iha empreza sira hodi hatama foos, ne’e hanesan ita fó subsidiu hodi ba kuda haree iha rai-li’ur, Iha rai seluk  ezemplu hanesan uniaun europeiia (UE) sira iha fundu ida ne’ebé mak fó subsidiu ba agrikultor sira, ita nia, lae fó subsidiu ba fali empreza privada,” Nia dehan tan.

Advertisement

Iha biban ne’e mós  membru Bankada Fretilin, Florentino Ximenes iha nia pontu  de ordem  hateten katak problema folin foos labele rezolve tanba IX governu laiha kapasidade atu kontrola presu foos to’o iha baze.

“Governu fo subsidiu ba kompañia sira ne’e, osan soe deit ba tasi, tanba ne’e mak ohin exelénsia vise-PM nia hatan ida dehan se mak atu ba kontrola iha kraik ne’ebá ne’e, ah, razaun mak ida-ne’e tanba ida-ne’e mak osan subsidiu sira ne’e folin foos ne’ e sa’e ba beibeik,tanba kapasidade kontrola ne’e mak laiha duni,obrigadu bo’ot tanba vise-PM bele hao konfesa ona sira-nia sala,”  Deputada Florentino Ximenes hateten.

Hatan ba preokupasaun sira-ne’e, Vise PM no Ministru Koordenador asuntu Ekonomiku no Ministru Turismu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay esplika razaun fó subsidiu ba kompañia privada sira hanesan desijaun temporaria hodi bele responde ba preokupasaun povu nian iha situasaun difisil.

“Subsidiu ne’e la’ós fó kedas osan ba setór privadu hanesan ita-bo’ot sira hanoin, ba haree halo intervensaun, koordena ho munisípiu hotu-hotu, ida ne’ebe mak sira fa’an foos karun entaun governu lori ba fa’an iha ne’eba hofolin  $12.00 kada saku 25 kilograma. Agora emprezariu sira fan fali to’o $20.00 $25.00 ho oin-oin se mak bele kontrola to’o iha ne’ebá” Francisco Kalbuadi Lay esplika.

Francisco Kalbuadi Lay deklara katak desizaun fó subsidiu foos ne’e halo liu husi koordenasaun interministerial no mos Sentru Lojístika Nasionál  (CLN)  to’o iha autoridade munisípiu hodi bele identifika área sira ne’ebé kritiku loos labele asesu foos, nune’e governu lori foos ba fa’an iha ne’ebá.

Advertisement

Francisco Kalbuadi Lay mós  haktuir katak CLN kontinua halo intervensaun ba foos iha teritoriu nasional no prontu oferese dadus bainhira persiza.

Jornalista: Leopoldina de Carvalho

 

 

Advertisement

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version