Hatutan.com, (22 Novembru 2024), Díli-Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, husu bá lideransa sira iha The International Federation of Red Cross and Red Crescent Societies (IFRC) ho Cruz Vermella Timor-Leste (CVTL) atu envolve juventude barak liután iha servisu sira bá apoiu umanitáriu nian.
Sekretáriu Jerál IFRC, Jaggannath Chapagain, hateten sira-nia enkontru ho Primeiru-Ministru RDTL diskute asuntu interesante ne’ebé mak barak tebetebes, foku liu bá iha área umanitáriu nian ne’ebé maka durante ne’e IFRC suporta bá CVTL, nune’e mós bá nasaun sira seluk iha mundu.
“Iha diskusaun ne’e, buat tópiku barak tebetebes, maibé, énfaze liu kona-bá oinsá envolvimentu juventude iha dezenvolvimentu timor nian, liu-liu oinsá mak atu bele suporta di’ak liután envolvimentu juventude ne’e iha programs oioin, para atu bele inklui sira iha área temátiku hothotu, para atu bele iha mudansa sira nian iha karákter, sira ninia koñesimentu, para atu bá dezenvolvimentu timor ninian,” nia tenik.
Federasaun Internasionál Krus Vermella ninia Sentru Vermellu ne’e, estabelese iha mundu hothotu, ho Voluntáriu sira ne’e besik ema Millaun 16, hodi halo Servisu Umanitáriu ninian iha mundu. Maibé, iha diskusaun ho primeiru-ministru ne’e ko’alia tópiku barak tebetebes, maibé, foku liu mak kona-bá asuntu joven ninian ka foin-sa’e sira.
Ida tán mak ko’alia kona-bá Lei Umanitáriu Internasionál ninian, atu oinsá maka ema hothotu iha koñesimentu kona-bá lei umanitáriu internasionál ne’e, no mós oinsá mak bá futuru, ema hothotu bele respeita no kumpre.
Federasaun Kruz Vermella Internasionál, ka Sentru Vermellu, servisu besik hamutuk ho Cruz Vermella Timor-Leste, atu bele haree iha área umanitáriu ninian, liu-liu iha situasaun sira emerjénsia ninian, ko’alia kona-bá saúde, kona-bá juventude, kona-bá bee-moos, no área sira seluk ne’ebé maka iha komunidade nia leet.
Advertisement
“Ha’u nia esperansa boot katak, oinsá mak atu bele servisu hamutuk di’ak liu tán bá futuru, bá dezenvolvimentu nasaun ninian, no mós iha liu-liu bá área Umanitáriu ninian,” Jaggannath Chapagain hateten.
Prezidente Kruz Vermella Timor-Leste, Madalena Hanjam, informa, Kruz Vermella hahú kedan nia apoiu bá Timor durante konflitu iha 1975, mai to’o iha 1999, ida ne’e apoiu boot tebetebes mak TL la konta. Hosi ospitál, hosi ai-moruk, hosi hahán, susu-been, bá apoiu bá ita hotu kedan.
Hafoin ida ne’e, Timor-Leste, hamriik mesak iha 2003, to’o 2005, CVTL hamriik duni hanesan organizasaun ida forte, no nia sai ona membru bá iha Federasaun bá nasaun 191.
“Agora, hosi ida ne’e, atividade dezenvolvimentu nian barak mak nia tenke servisu fó auxilia bá governu bá iha meta, bá iha prioridade ne’ebé mak governu fó,” Madalen Hanjam hateten.
Kona-bá apoiu finanseiru sira ne’ebé durante IFRC fó mai TL, to’o ohin loron, mobilizasaun osan ne’e boot tebetebes mak liu ona millaun $8. Ida-ne’e hosi Federasaun apoiu, fó kapasidade bá Kruz Vermella no konsege mobiliza osan ne’e hosi Kruz Vermella iha fatin hothotu, no apoiu ona mai iha Timor.
Advertisement
Apoiu hirak ne’e, CVTL konsege dada bee barak bá iha komunidade, mezmu seidauk kobre bá ema hotu, apoiu mós bá juventude, apoiu bá iha atividade hanesan primeiru-sokorru, CVTL halo mobilizasaun ran, iha mós atividade barak, no mobilizasaun sira ne’e kontinua la’o nafatin, hosi kbiit ho Kruz Vermella, no nune’e mós sira apoiu nafatin. La’ós ne’e de’it, durante tempu emerjénsia, kuandu TL mak sei iha difikuldade, liuhosi IRFC, Cruz Vermella bele apoiu kedan dentru entre oras 48 to’o oras 72.
“Ne’e bá kestoens umanitária, ita la husik ema ida atu monu bá susar mesmesak. Ne’e mundu nia deklarasaun, mundu nia kompromisu maka tau hamutuk, ne’e-duni, hanesan sumbriña mak apoiu ita hosi Jenébra, Jaggannath Chapagain, hanesan sekretáriu jerál iha ne’ebá, mak hatene tebtebes sobre situasaun hirak ne’e,” afirma Hanjam.
Iha ezemplu barak mak akontese durante iha Covid-19, bee-sa’e iha 04 Abríl 2021, durante vizita sua-Santidade, atividade boboot sira ne’e, Cruz Vermella hamriik forte, tanba iha mós apoiu mundial maka tuir lideransa IFRC nian iha mundu, ho nune’e mós apoiu boot hosi Jaggannath Chapagain, hanesan sekretáriu jerál iha Jenébra.
Oras ne’e, CVTL nia voluntáriu iha bá Kruz Vermella hodi hala’o servisu umanitáriu iha mundu besik ema rihun-rua (2 mill), maibé, númeru ida ne’e la fiksu, tanba voluntáriu sira ne’e maioria ho idade joven.
“Sira bá, sira mai, no mantein, no kontínua buka nafatin voluntáriu. Ida ne’e mak ohin, foku señor primeiru-ministru, katak, labele 2 mill de’it, voluntáriu ne’e bá ema hothotu ba katuas, bá iha joven sira, mais, foku liu bá iha joven para atu bele sai produtivu liu, no para bele hanoin pozitivu atu partisipa iha dezenvolvimentu,” Hanjam subliña.
Advertisement
Prezidente CVTL ne’e informa mós bá PM Xanana, katak, oras ne’e CVTL iha nia sentru filial hamutuk 13 iha munisipiu hothotu, nune’e, husu para joven sir abele apróxima bá iha sentru sira ne’e, hodi envolve aan iha atividade hothotu ne’ebé CVTL halo.
“Aprende lingua, aprende mós skill balu, no iha buat barak mak ita bele tuur hamutuk halo atividade produtivu iha Timor-Leste. Ita nia populasaun joven mós aas, barak sai bá liur, mais, sira bá liur, lori osan mai fali Timor, hodi haree ita nia komunidade. Ida ne’e maka ita nia objetivu ikus ne’e komunidade ne’e reziliente,” Madalena Hanjam tenik.