Hatutan.com, (21 Abríl 2026), Díli- Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hakfodak no triste ho novidade Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura (MESSC siglá portugés), José Honório da Costa Pereira Jerónimo ne’ebé hakotu iis Tersa (21/04/2026), hale’u tuku 13:00 Otl.
Maktoban Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, José Honório da Costa Pereira Jerónimo. Foto/MESSC
“Ha’u hakfodak rona informasaun, joven ida klosan ida derrepenti iis kotu. Triste tebe-tebes, kuadru boot ida Timor-Leste lakon ninia membru Governu,” Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hateten ba jornalista sira.
Xefe Estadu hateten tán katak Ministru MESSC haree la’ós hanesan ema ida problema fuan karik, haree hanesan klosan hela, kondisaun estabil mais struck derrepenti, ne’e duni ba familia sentidu kondelénsia ba familia tomak.
Advertisement
Sofre Moras Tensaun Arteriál Aas Liu
Maktoban Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, José Honório da Costa Pereira Jerónimo, hakotu iis tanba sofre moras tensaun arteriál aas liu.
Diretór Servisu Asisténsia Klínika, Hospital Nasionál Guido Valadares (HNGV) Eligio Soares, konfirma katak Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura José Honorio hakotu iis tanba sofre moras tensaun arteriál aas ne’ebé la kontrola ho di’ak.
“Maktoban Ministru José Honório evakua mai ospitál iha kondisaun iis laiha ona. Ita nia informasaun no kronolojia hatudu katak Ministru José Honório lori mai l iha kondisaun iis laiha ona antes to’o iha HNGV,” Eligio Soares konfirma.
Nia esplika, bazeia bá karta sumariu Médiku husi Departamentu Emerjensia katak Ministru José Honório hakotu iis kedas iha Gabinete maka foin evakua bá HNGV.
Advertisement
Nia hatutan, maske Ministru José Honório ho kondisaun iis kotu ona, ekipa médiku emerjénsia halo esforsu tomak atu salva, inklui halo prosedimentu resusitasaun kardiopulmonar (CPR) durante minutu 25. Maibé, esforsu sira la konsege halo fuan atu funsiona fila fali.
Eligio Soares konta, tuir dadus ne’ebé rekolla husi família, Ministru ne’e antes sofre ona moras tensaun arteriál aas, maibé ladún kontrola ho di’ak no konsumu ai-moruk la regra.
Nia esplika katak tensaun arteriál aas ne’ebé la kontrola bele hamosu komplikasaun boot hanesan atakasaun kardiák (korasaun) ka “stroke”, ne’ebé bele halo fuan para derepente no ikus mai hakotu iis.
Situasaun hanesan ne’e, ekipa médiku esforsu ho tratamentu emerjénsia inklui uza aimoruk hanesan adrenalin hodi tenta ativa fila fali pasiénte nia fuan, maibé iha kazu ne’e la konsege.
Advertisement
Maktoban José Honório da Costa Pereira Jerónimo moris iha Bazartete, Munisípiu Liquiça, iha loron 15 fulan Fevereiru tinan 1973.
Iha tinan 2001, graduadu iha Estudu Dezenvolvimentu husi Institutu Teknolojia no Siénsia Mandala iha Indonézia, kompleta Mestradu iha Estudu Dezenvolvimentu iha Universidade Kristen Satya Wacana, Salatiga (Indonézia) iha tinan 2010.
Hahú tinan 2001, nu’udár dosente iha Fakuldade Ekonomia iha Departamentu Ekonomia no Estudu Dezenvolvimentu iha Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), iha ne’ebé nia okupa kargu lideransa oi-oin. Nomeadamente ba Xefe Departamentu Ekonomia no Estudu Dezenvolvimentu (2004-2006), Dekanu Fakuldade Ekonomia (2006-2008), Vise-Dekanu Asuntu Estudante iha Fakuldade Ekonomia no Jestaun (2011-2013), Pro-Reitór Administrasaun, Planeamentu no Finansas (2016-2020) no Pro-Reitór ba Inspesaun, Auditoria no Kontrolu Kualidade (2021-2023).
Desde tinan 1994, nia nu’udár membru ba organizasaun estudante “Rezisténsia Nasionál Estudante Timor-Leste” (RENETIL), ne’ebé harí iha tinan 1988 hosi estudante Timoroan sira iha Indonézia ho objetivu atu luta ba independénsia Timor-Leste nian.
Advertisement
Iha loron 01 fulan-Jullu tinan 2023, nia simu pose nu’udár Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura hosi IX Governu Konstituisionál RDTL nian, responsável ba konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun polítika nian ba área sira ensinu superiór no kualifikasaun nian, no mós ba área sira siénsia no teknolojia nian.
Nu’udár Ministru, nia lidera inisiativa relevante sira iha setór Ensinu Superiór, nomeadamente aprovasaun ba Lei Báziku Ensinu Superiór nian, ne’ebé aprova hosi Konsellu Ministru iha fulan-Fevereiru 2024 no hosi Parlamentu Nasionál iha fulan-Juñu 2024. Nia mós hala’o ajenda ativu ida hosi kooperasaun internasionál, hodi nune’e bele estabelese parseria sira ba programa formasaun bolseiru sira no ba estudante tékniku no tékniku Timoroan sira.
Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão ho membru Governu no membru Parlamentu Nasionál sira ba vizita no reza ba maktoban iha mortuáriu HNGV.