Hatutan.com, (13 Janeiru 2025), Díli- Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão akompaña hosi Ministru Petróleu no Rekursu Minerál (MPRM), Francisco Monteiro, Segunda (13/01/2025), hala’o lansamentu bá projetu sízmiku ka lansamentu bá Café 2D Seismic Acquisition PSC TL-OT-21-17 atu hahú halo levantamentu bá riku-soin Timor-Leste (TL) nian hanesan mina no gás iha rai-okos, iha parte Kosta Súl área bloku Pualaca no fatin sira seluk tán.
PM Xanana Gusmão akompaña hosi Ministru Petróleu no Rekursu Minerál (MPRM), Francisco Monteiro no autoridade lokal sira halo lansamentu bá projetu sízmiku iha Natarbora, Manatuto, Segunda (13/01/2025). Foto/Média GPM
Komunikadu ba imprensa ne’ebé Hatutan.com asesu husi Gabinete Média Primeiru-Ministru, informa lansamentu bá Café 2D Seismic Acquisition PSC TL-OT-21-17 ne’e hala’o iha salaun Parokiál Natarbora, Sábadu (11/01/2025) organiza hosi TIMOR GAP, Empreza Públika, servisu hamutuk ho Autoridade Nasionál Petróleu (ANP).
Lansamentu ne’e hahú kedan ho serimónia rituál hosi lia-na’in sira mai hosi Munisípiu Manatuto, Manufahi no Viqueque iha Sesta kalan (10/01/2025), hodi husu lisensa bá natureza atu loke dalan bá prosesu levantamentu iha bloku Pualaca kobre bá munisípiu tolu ne’e.
Advertisement
Hafoin tesi fita, Primeiru-Ministru apela bá populasaun iha munisípiu tolu; Viqueque, Manatuto ho Manufahi, hodi kolabora ho tékniku sira, nune‘e prosesu levantamentu ne’e bele la’o ho susesu no bele to’o iha perfurasaun ne’ebé lori benefísiu bá povu no nasaun doben Timor-Leste (TL).
Iha momentu minutu silénsiu, PM Xanana husu mós bá populasaun iha Natarbora no mós munisípiu rua seluk iha parte Kosta Súl atu unidade, kaer metin prinsípiu luta nian atu Dada Kadoras mai iha Natarbora.
“Ha’u husu bá Narabora oan sira, ita hotu kaer metin prinsípiu hodi dada tiha Kadoras mai iha-ne’e,” Kay Rala Xanana Gusmão afirma.
Xefe Governu esplika bá populasaun katak, komunidade oferese rai luan boot ne‘e bá Estadu ho objetivu atu halo Petrokímika, Refinaria no Liquifeitu Natural Gás (LNG), ne‘ebé sei fó servisu bá Timor-oan barak inklui Barique-oan, Soibada-oan no Manehaat oan.
Husu bá populasaun iha área ne’e atu hahú servisu maka’as liu hosi dezenvolve agrikultura, hodi kuda hare, haki’ak animál nune’e bainhira ema bark mai servisu iah ne’e no hakarak han labele fa’an fali hahán importadu.
Advertisement
Ida-ne’e mós Xefe Governu konsidera nu’udár servisu boot ne’ebé Ministru Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta, Marcos da Cruz tenke halo.
Husu lia-na‘in sira atu hamulak nafatin bá bei-ala sira atu fó tulun nune‘e bele deside lalais tiha, husu bá populasaun atu fó apoiu másimu bá projetu ne‘e tomak, liuliu kompañia ne‘ebé mak atu hahú halo levantamentu no sei la autoriza atu okupa hikas área ne’ebé Governu foti ona.
“Ita Timor ne’e dala ruma rona malu. Maibé, dalaruma rona tiha sira haree katak ne’e oportunidade di’ak, entaun sira okupa tiha rai sorin balun. Maski ita dehan ona katak ema ida labele tama ona, maibé derrepente ema ida mosu mai halo tiha uma oan ida atu bele hetan fali kompensasaun. Ne‘e sei la autoriza no Estadu sei la fó kompensasaun,” Xefe Governu salienta.
Iha fatin hanesan, Ministru Petróleu no Rekursu Minerál (MPRM), Francisco Monteiro aproveita aprezenta kedan planu MPRM nian bá Primeiru-Ministru no autoridade sira inklui populasaun kona-bá atu dada Kadoras mai iha Natarbora hodi hari planta LNG, Refinaria no Petrokímika.
Ministru hateten, Projetu Sízmiku ne‘e uluk tempu Portugés nunka halo no iha tempu Indonézia konsege halo ona maibé iha de’it Suai no uitoan iha Betanu. Tanba ne‘e, iha tempu ukun-an foin halo bá dala uluk ho ninia ema rasik.
Advertisement
Ida-ne’e Ministru konsidera hanesan orgullu nasionál tanba halo hosi kompañia nasionál no Autoridade Nasionál Petróleu (ANP). Nune’e, husu bá autoridade lokál, populasaun inklui veteranu sira atu kolabora di’ak ho entidade esploradór sira atu bele hetan susesu.
Ministru esplika mós kona-bá, koordenasaun ho autoridade munisipál, lokál no veteranu sira ne’ebé konsege define área lokalizasaun ne’ebé sei utiliza iha Natarbora bá planta LNG, Refinaria no Petrokímika.
Iha planu inísiu tinan uluk nian, Governu hakarak atu estabelese Refinaria no Petrokímika iha Betano, planta LNG ho Kadoras iha Beaço, maibé agora akumula hotu iha fatin ida-ne’e no ida ne’e hanesan orgullu boot bá Natabora-oan sira no mós Barique-oan sira.
Iha dezeñu ikus, Governu define kilo-metru 500 hosi dalan simpang Lima nian, tun fali bá Suku Aubeon ho kilómetru 10 no foti bá to’o iha besik Mota Dilor nian.
Ministru sita katak, estudu sira iha fatin ne’e oras-ne’e la’o daudaun hela, iha tinan ida-ne’e sei iha ekipa tékniku alénde kompañia ida-ne’e ba halo estudu Sízmiku nian, sei iha mós ekipa tékniku ne’ebé mai halo perfurasaun bá teste rai no sei monta ekipamentu sira atu haree kona-bá ondas no buat seluk tán to’o tinan ida-ne’e nia laran.
Advertisement
Francisco Monteiro konta tuir, Governu liu-hosi MPRM antes ne’e halo duni iha Beaço, infelizmente iha insidente ida ho intensaun ida ema bá foti tiha ekipamentu sira ne’e lori lakon tiha, depois konsege mosu problema uitoan.
Ministru husu bá populasaun, autoridade lokál no veteransu sira atu iha kontribuisaun hodi bele asegura no tenke fó seguransa bá ekipamentu inklui ema sira nune’e estudu ne’e bele hetan susesu, atu asegura katak rai ne’e iha duni indústria petrolífera liu-liu planta LNG, Refinaria no Petrokímika iha Natarbora.
Tuir kalendáriu hosi MPRM, konstrusaun bá projetu ne’e bele lori tinan haat no bele dada to’o tinan lima, maibé hakarak atu possível bele sedu liu.
“Ita-nia kalendáriu ne’ebé ita lori bá negosiasaun tenke hahú konstrusaun iha tinan 2027. Tanba ne’e maka ita sei iha tinan rua atu prepara-an,” informa Francisco Monteiro.
Iha fulan Marsu nia laran, sei iha ekipa interministeriál kompostu hosi MPRM, Ministeriu Justisa, MAP, MAE ho SEAK sei hahú prosesu konsultasaun, sosializasaun, identifikasaun no levantamentu dadus bá rai ne’ebé hetan afetasaun direta bá projetu ne’e, nune’e Konsellu Ministru deside bainhira iha kompensasaun bá propriedade pesoál ruma.
Advertisement
Iha oportunidade ne’e Prezidente Autoridade Munisípiu Manatuto, Luís Inácio Henrique reprezenta Prezidente Autoridade Manufahi no Viqueque ne’ebé hetan fatin objetu bá levantamentu deklara, prontu atu kolabora hodi lori sussesu bá prosesu tomak.
“Populasaun, autoridade lokál no veteranu diretamente hato’o ami-nia prontidaun atu ajuda kompañia hodi bele halo levantamentu. Ita espera rezultadu hosi levantamentu ne’e bele la’o ho susesu. Ami kontente tanba investimentu ne’e iha ami-nia rain no sei esplora bá interese nasionál,” hateten Luis Inacio Henriques.
Komitmentu bá esplorasaun períodu dahuluk, ekipa tékniku halo ona estudu lubuk ida, hanesan estudu mapamentu rai leten, mapamentu hosi aviaun no hatudu rezultadu ida, iha basia boot rua mak iha projetu ida-ne’e, basia ida iha Natarbora no basia ida iha Pualaca.
Estudu ida-ne’e de’it seidauk sufisiente atu fó bá tékniku sira hodi foti desizaun bá perfurasaun, nune’e halibur-malu iha-ne’e atu sai testemuña kona-bá estudu rai okos nian, liu-liu atu foti dadus hosi rai okos atu halo kompleta, atu ajuda tékniku sira hodi foti desizaun bainhira bele hatene ninia lokalizasaun.
Advertisement
Atu hetan kontratór ida ne’ebé mak di’ak, iha esforsu lubuk ida liu-hosi prosesu aprovizionamentu tuir regulamentu ne’ebé hetan aprovasaun no kontrolu másimu hosi Autoridade Nasionál Petróleu (ANP) no konsege hetan kontratór di’ak liu iha mundu kona-bá survey Sísmiku iha rai leten nian maka BGP China Company ne’ebé pertense bá China National Petroleum Corporation (CNPC).
Kompañia ida-ne’e antes ne’e kompete ho kontratór ida mai hosi Indonézia no mós kompañia ida mai hosi Austrália.
BGP China Company mak sei monta ninia ekipamentu sira atu halo detesaun bá riku soin saida mak iha rai okos, nune’e bele halo perfurasaun no prodús atu bele fa’an.
Hahú iha segunda loron 13 fulan-Janeiru, kompañia sei hahú monta ninia ekipamentu sira iha liña determinadu sira mak hanesan hahú hosi mota ne’ebé identifikadu to’o mina matan Pualaca, liña ida iha Fatuk Klakun, liña ida hosi Kaikasa bá to’o iha Fatuk-ahi.
“Tanba ne’e, husu bá populasaun bainhira hetan ekipamentu kinur kiik oan sira ho naran nodes ne’ebé kuda iha liña sira ne’e atu asegura hela no labele estraga ka foti sai tanba bainhira foti sai maka sei lakon informasaun hosi fatin ne’e,” husu Eduardo Gonçalves.
Advertisement
Ekipamentu ho naran nodes koor kinur sei kuda iha liña hirak ne’e hamutuk 500 iha liña sira ho 10km no karreta boot sira sei la’o liu hosi liña sira ne’e, ikus mai ekipa tékniku sei mai halibur hikas ekipamentu sira ne’e atu bele hetan informasaun.
Iha fatin hanesan, Country Manager BGP China Company, Juan Carlos Alvarado Mamallacta aprezenta an katak, nia estabelese projetu iha Timor iha 2003, depois de projetu iha Suai, ninia ekipamentu sira rai hela kuaze tinan hirak nia laran no agora kontinua halo projetu ida-ne’e.
Nia esplika, Sísmiku maka ekipamentu boot sira hanesan karreta track boot hirak ne’ebé oras-ne’e daudaun iha hela ne’e, bainhira hatun ninia bikan bá rai maka sei halo deteksaun bá rai okos no manda fali sinál mai iha leten atu bele sai hanesan dadus.
Iha mós simulasaun bá akipamentu sira ne’ebé sei utiliza durante levantamentu ne’e no asiste direta hosi Primeiru-Ministru ho ema hotu ne’ebé partisipa iha serimónia ne’e.
Partisipa iha serimónia ne’e maka, Ministru Justisa, Dr. Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai, Ministra Solidariedade Sosial no Inkluzaun, Verónica das Dores, Ministru Agrikultura, Pekuária, Peska no Florestas, Marcos da Cruz, Sekretáriu Estadu Dezenvolvimentu Lokál, Mateus dos Santos Tallo, Embaixadora Xina iha Timor-Leste ho ekipa, veteranu, Prezidente Autoridade Munisipál Viqueque, Prezidente Autoridade Munisipál Manatuto, dirijente no funsionáriu hosi TIMOR GAP, komunidade sira no entidade sira seluk.
Advertisement
Primeiru-Ministru mós akompañadu hosi Ministru Petróleu no Rekursus Minerál, Francisco da Costa Monteiro ho ekipa ANP no Timor GAP, E.P hala’o observasaun direta bá rai ektare rihun 3.000 ne’ebé sei utiliza hodi harii Planta LNG, Petrokímika iha aldeia Fehun Ring, Suku Uma Boku, Postu Administrativu Barique Natarbora-Manatuto.