Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias, halo eviksaun bá okupante rai Estadu iha merkadu Sengol Bidau,Díli, (18/04/2024) Foto/Dok. Tomé da Silva.
“Bankada FRETILIN hakarak fanun Governu atu labele marjinaliza povu Maubere ida-ne’e husi benefisiu dezenvolvimentu nasaun ida-ne’e nian, hodi fó de’it espasu no tratamentu espesiál ba hirak ne’ebé iha kapitál boot, riku no sira ne’ebé iha poder polítiku sira hodi goja Repúblika ida ne’e nia rain no riku-soin sira,” Deputadu José da Cruz haktuir deklarasaun Politiká Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál, Segunda (17/02/2025).
Desde inísiu, Bankada FRETILIN nota katak iha ezekutivu em pesoa nu’udár Sekretáriu Estadu ba Assuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU) nian, hala’o nia asaun eviksaun lá tuir prinsípiu sira ne’ebé estabelese ona iha konstituisaun no lei sira ne’ebé estabelese ona.
Advertisement
Prinsípiu ida hateten momós tuir Lei nú. 6/2017, Lei báziku kona-bá ordenamentu territóriu, ne’ebé ejize ba Governu hodi tenke halo esforsu tomak atu alkansa dezenvolvimentu ne’ebé sustentável no progressivu ba povu Timor-Leste, liu-liu garante dezenvolvimentu ekonómiku, kriasaun bem-estar sidadaun nian.
Estadu no povu iha responsabilidade atu kontribui ba konstrusaun sidade ne’ebé organizadu, sustentável no inkluzivu ho baze hosi prinsípiu lulik libertasaun povu nian ne’ebé ema rihun-ba rihun defende ho sira nia terus no sakrifisiu sira durante luta kontra okupasaun no operesaun rezime ditadura Indonézia nian durante tinan 24 nia laran.
“Povu ki’ik sira fasil hetan eviksaun, hetan duni no bandu atu buka moris no hela iha nia rain rasik, enkuantu sira ne’ebé riku no iha osan kontinua hela no goja ho hakmatek. SEATOU uza forsa Polísia no Militár sira hodi obriga povu sai hosi sira nia fatin sem iha planu reintegrasaun ekonómiku no sosiál, inklui indemnizasaun ne’ebé justu ba vítima despeju administrativu sira ne’e,” Deputadu José da Cruz hateten.
IX Governu Konstitusionál hakarak halo dalan luan, halo sidade ne’e, furak maibé lá iha planu kona-bá oinsá nia povu sira atu iha uma ida ho nia dimensaun no kondisaun di’ak, moos no konfortu atu bele iha intimidade ba ema ida-idak no privasidade familiár hanesan Konstituisaun RDTL Artigu 58 hateten.
Bankada FRETILIN husu ba IX Governu atu halo planu ordenamentu ida ne’ebé integradu, sustentável no inkluzivu, no tenke envolve povu iha laran. Povu tenke iha liberdade atu ko’alia sai nia hanoin kona-bá planu Governu ne’ebé afeita ba sira nia moris, iha prazu tempu no oportunidade ne’ebé nato’on ba sira atu bele muda hela fatin, buka fatin buka moris no fatin ba nia oan sira atu hetan edukasaun ne’ebé di’ak.
Advertisement
Bankada FRETILIN hakarak deklara katak, importante tebes atu iha planeamentu no ordenamentu territoriál ida ne’ebé sustentável, integradu no inklusivu atu evita despeju forsadu sira ne’ebé viola prinsípiu fundamentál sira ne’ebé konsagra iha Konstituisaun RDTL, espesifikamente iha artigu 44º, Nº. 1 ne’ebé konsagra katak “Ema ida-idak iha direitu atu movimenta no estabelese hela fatin iha ne’ebé deit iha territóriu nasionál”.
Iha fatin hanesan Vise-Minstru Asuntu Parlamentár Adérito Hugo da Costa hateten, progresu no faktu husi evikasaun haree katák iha semana rua liubá mosu udan-boot maibé laiha inundasaun.
“Durante sidade seidauk ordena ho didi’ak Governu iha responsvél moral no politiká perante povu no eduká mós povu katák sasan ne’ebé ita nian no sasán ne’ebé estadu nian, ajuda estadu hodi rezolve ne’e mak responsavél no moral Governu nian,” Adérito Hugo da Costa hateten.