Connect with us

Polítika

FRETILIN Rekomenda Transforma Espasu Públiku Ne’ebé SEATOU Halo Evikasaun Hodi Kontribui Bá Reseita Estadu

Published

on

Hatutan.com, (29 Abríl 2024), Díli– Membru Parlamentu Nasionál (PN) hosi Bankada FRETILIN, Cristina Yuri Rebelo husu Governu atu labele uza espasu públiku ne’ebé  Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organisazaun Urbana (SEATOU) halo eviksaun  bá  de’it jardín, maibé tenke  kriá prioridade iha rai-laran ne’ebé bele kontribui mós bá rendimentu ka reseita  bá kofre Estadu.

Lee Mós: Espasu Ne’ebé SEATOU Sobu Sei Halo Jardín

Governu halo eviksaun forsada bá família sira iha Aitarak-Laran, Díli. Foto/Tome da Silva

Deputada Bankada FRETILIN Cristina Yuri Rebelo afirma nu’udár reprezentante povu  la interfere no la interven programa Governu atu halo dezenvolvimentu ka ordenamentu iha kapitál Díli, maibé  nafatin husu bá SEATOU atu bele servisu  koordenasaun ho ministériu releavante hodi bele hatuur netik kondisaun ida dignu bá  sira ne’ebé mak fatin hetan despeizu husi SEATOU. 

“Ami mós kondena aktu violénsia ho forma saida de’it hodi hasoru povu ki’ik sira bainhira Governante sira hala’o servisu iha terrenu . Sé ema hasoru Governante sira ho laifuan inapropriadu, maka Governante sira tenke iha pozisaun ida no kapasidade hodi eduka no netraliza la’ós halo mós aktu sira ne’ebé at liu fali (bolu ema asu kuda animal e baku tán),” Deputada Cristina Yuri Rebelo haktuir iha nia intervenzaun  iha plenária PN, Segunda (29/04/2024).

Advertisement

Nia Haktuir katak inkapasidade hodi  Governu  no uza de’it ditadura hodi hasoru povu ki’ik sira, seraké violénsia tenke hasoru ho violénsia, seraké ida-ne’e mak demókrasia ida IX Governu hakarak promove.

Nia dehan,  ema hotu konkorda katak sidade tenke moos, ijéniku  hodi bele kontribui bá saúde públika no bá dezenvolvimentu, maibé tenke ho dalan ne’ebé dignu no edukativu.

“Iha loron 24 fulan-Abríl 2024 atraves husi Média Hatutan.com, Ministru Obra Públika,  Samuel Marçal dehan espasu sira ne’ebé SEATOU halo eviksaun iha sidade Díli laran sei transforma bá jardín. Governu ida-ne’e nia visaun bá dezenvolvimentu mukit tebes ka talvez hanoin katak jardín bele halo Díli bonita no nabilan hodi taka helik netik ki’ak  iha Díli laran? Em-vez uza espasu públiku hodi kria fali buat seluk ne’ebé prioridade iha rai laran  bele kontribui mós bá rendimentu/reseita bá kofre Estadu, Governu ida-ne’e kontinua hamosu idea sira  nafatin mukit no hatudu no mós ignoransia bá politíka públiku,” Nia afirma.

Iha loron 24 fulan-Abríl 2024 hafoin partisipa reuniaun Konsellu Ministru (KM) iha Palásiu Governu, Ministru Obras Publika, Samuel Marçal, lia-tun dehan, Espasu sira ne’ebé daudaun ne’e Sekretária Estadu asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana ( SEATOU) sobu iha sidade Díli laran sei transforma bá jardín.

“Polítika agora Governu nian bá espasu sira mamuk ona ne’e harii trotoar no hadi’a estrada, hadi’a sistema drenajen, hadia instalasaun bee-moos, eletrisidade no harii jardín ho monta Wi-fi internet atu bele fasilita joven no estudante sira, halibur malu, tuur hakmatek no atividade seluk ne’ebé konstrui bá muda mentalidade,” Ministru Samuel Marçal informa hodi responde  Hatutan.com iha Palásiu Governu.

Advertisement

Kontinua Kestiona Problema Saúde no stock out ai-moruk

Produtu reagentes ne’ebé Sali-Magu hatama hosi Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Díli, Segunda (22/04/2024). Foto/Elio dos Santos da Costa

Iha biban ne’e membru Bankada FRETILIN, Nurima Reibeiro Alkatiri, fundamenta pozisaun Bankada FRETILIN nian iha deklarasaun polítika kontinua preokupa sistema saúde iha Timor-Leste liu-liu  problema stock out ai-moruk ne’ebé to’o ohin seidauk rezolve.

Deputada Nurima Ribeiro Alkatiri haktuir iha deklarasaun polítika bankada FRETILIN katak deteriorasaun sistema saúde públiku kria dezafiu sira ne’ebé signifikante. Bainhira sistema saúde nian sai fraku bá beibeik, sidadaun sira sei iha difikuldade boot liu tán atu asesu bá servisu esensiál sira, no ida-ne’e iha efeitu negativu no detrimental bá saúde públika no bem-estar sosiál.

“Ita hotu asiste loron bá loron, ita nia servisu saúde públika hasoru dezafiu barak tan de’it no lakon nia kapasidade atu responde bá populasaun nian nesesidade. Maibé,  Primeiru Ministru no Ministra Saúde, finje la liga, husik de’it atu servisu saúde setór públika rahun, hodi nune’e bele haburas liután atividade negósiu saúde privadu iha ita-nia rain Públiku nia fiar no konfiansa bá sistema saúde públiku menus tan de’it, no dala barak ta’uk atu bá servisu saúde públiku, no sira ne’ebé iha osan uitoan hili bá uluk privadu duke bá fali públiku,”  Nurima Alkatiri haktuir deklarasaun polítika bankada FRETILIN nian.

Nia haktuir iha ukun IX Governu nian, konsege fera rekordida importante iha área saúde. Record ne’e mak númeru ema mate kada fulan ás liu iha istória Timor-Leste nian, hafoin restaurasaun independénsia.

Lee Mós: Sali-Magu Hatama Tan Ai-Moruk Item 11 no Reagentes Item 118

Advertisement

Estatístika iha Hospital Nasionál Guido Valadares (HNGV), hatudu ema mate iha HNGV, iha fulan-Janeiru, tinan atuál hamutuk 186, númeru ne’ebé aas liu kompara ho fulan-Janeiru kada tinan ne’ebé liu ona no liu mós númeru ema mate iha períodu pandémia Covid-19.

Nurima Alkatiri hateten iha setór saúde, Governu ida ne’e tau interese polítika no privadu boot liu interese komún. Hahú ho projetu sosa ai-moruk ne’ebé Ministra Saúde halo adjudikasaun direta bá kompañia Sali-Magu, ne’ebé la iha esperiénsia sosa ai-moruk no nune’e viola regra aprovizionamentu, falsifika dokumentu, ho justifikasaun atu sosa ai-moruk ho urjente. Adjudikasaun halo iha fulan-Outubru 2023, maibé to’o agora ai-moruk seidauk tama hotu.

Iha loron 2 fulan-Abríl 2024, FPM simu produtu medikamentu item 13 hosi Sali-Magu Lda. Foto/INFPM

Iha semana kotuk, iha loron 24 fulan-Abríl, Bankada FRETILIN halo fiskalizasaun iha INFPM diretór ezekutivu hato’o informasaun katak tuir kontratu kompañia Sali-Magu ho Ministra Saúde asina atu hatama ai-moruk no produtu médiku hamutuk 946 item, maibé to’o agora Sali-Magu foin hatama de’it 300 itál item, no informa bá INFPM katak sira só bele hatama to’o 500 item de’it to’o fulan-Juñu 2024. Kontratu adjudikasaun refere mate ona no osan ne’ebé tau iha orsamentu rektifikativu fila ona bá kofre estadu, maibé Ministra sei extende Sali-Magu nia kontratu.

“Diretór INFPM ho nia ekipa esplika mós katak, orsamentu 2024 nian hamutuk millaun 4.2 nia aprovizionamentu hala’o ona, maibé sei la konsege kobre tinan tomak. Tuir loloos nesesidade ai-moruk no ekipamentu konsumavel sira ne’ebé Timor-Leste presiza estimativa mak mais au menus millaun 12 s bá tinan ida, no INFPM preokupa loos se to’o fulan-Juñu tinan ida-ne’e mak laiha orsamentu foun ruma, sistema saúde públika bele tama bá kolapsu totál,” Nurima Alkatiri subliña.

Iha fatin hanesan Vise-Ministru asuntu Parlamentár Áderito da Costa Hugo haktuir deklarasaun polítika bankada FRETILIN Governu rejista parte observasaun terrenu hodi hadi’a iha Ministériu kompetente iha terrenu iha duni situasaun ida-ne’e ka lae, dadus ne’ebé bankada FRETILIN levanta iha uma lulik ida-ne’e kredivel  ka lae.

“Ami sei haree asuntu ne’e iha terrenu pontu situasaun saúde grave duni ka lae no sei halo berifikasaun no konfirmasaun hosi INFPM no Governu sei halo servisu ho responsabilidade tomak,” Adérito da Costa Hugo afirma.

Advertisement

Dezde Sesta-Segunda (26-29/04/2024), Hatutan.com halo esforsu hodi konfirma asuntu stoke out ai-moruk iha INFPM, maibé parte INFPM la disponivel atu fó informasaun kona-bá estoke ai-moruk iha INFPM ne’ebé hatama hosi empreza Sali-Magu. 

Jornalista Estajiária: Zita Menezes

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Polítika

Opozisaun kestiona prioridade orsamentu sira kontinua konsentra de’it ba setór petroliferu

Published

on

By

Jornalista: Felix Fernandes

(more…)

Continue Reading

Polítika

FRETILIN Kestiona no Duvida, Sé Mak Benefisiáriu Direta OJE 2027

Published

on

By

Jornalista: Maria Angelita Sandi Belo

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Programa Uma Dignu Avansa, Uma 25 Prontu atu Inaugura

Published

on

By

Hatutan.com (15 Outubro 2026), Díli-Governu sei halo inaugurasaun ba uma dignu hamutuk 25 iha munisípiu Manatuto, Postu Administrativu Natarbora, no Munisípiu Manufahi postu administrativu Fatuberliu, nu’udar parte husi programa uma dignu ne’ebé sei kontinua dezenvolve iha munisípiu sira seluk.

Inaugurasaun ne’e sei fó prioridade ba uma sira ne’ebé konstrusaun kompletu ona no prontu atu hetan utilizasaun husi família benefisiária, atu nune’e sira bele hahú hela iha uma foun ne’ebé seguru no dignu.

“Iha loron 22 agora ne’e ita sei halo inaugurasaun ba uma dignu primeiru iha Fatuberliu no depois tuir mai sei iha Natarbora, no restu ne’e sei iha prosesu, uma sira ne’ebé atu inaugura ne’e tenki prontu 100%. Ita tenki inaugura ona uma ne’e para ema bele hela ona, lae hein fali uma ne’ebé mak seidauk hotu dala ruma ema labele hela lalais, uma ne’ebé kompletu los ona mak iha Fatuberliu, dau-daun ne’e iha uma 25 mak ita sei halo inaugurasaun,” Dehan Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitáriu, Mariano Assanami Sabino ba Hatutan.com iha Ministérii Finansas, Aitarak-laran, Kuarta14/10/2026.

Iha faze tuir mai, iha mós planu atu halo estudu kona-ba konstrusaun uma tanba sei halo uma ho vertikál.

Advertisement

Programa uma dignu ne’e sai parte husi prioridade iha planu ministériu, depois durante tinan 20 independénsia, Governu fó atensaun bo’ot ba infraestrutura bázika, hanesan estrada, eletrisidade no bee-moos.

Agora, Governu hakarak aumenta investimentu iha setór uma, liu-liu atu garante katak juventude ho idade 18 ba leten bele asesu ba uma dignu.

“Ita iha moto katak ha’u nia uma mak ha’u nia moris mak sai nu’udar mensajen prinsipál husi programa ne’e. Uma la’ós de’it fatin atu hela, maibé mós símbolu dignidade, seguransa no estabilidade ba moris família ida,” Hatete Vise-Primeiru-Ministru

Programa ne’e sei kontinua to’o responde ba nesesidade populasaun, tanba iha konstituisaun hatete katak sidadaun hotu-hotu iha direitu atu asesu ba uma ne’ebé dignu no apropriadu.

Além husi fornese uma ne’e integra mós ho atividade ekonómika no dezenvolvimentu rurál, atu ajuda família benefisiária hasa’e rendimentu no hadi’a sira-nia kondisaun moris.

Advertisement

“Uma dignu ne’e integra mós ho oinsá mak atu hamenus kiak tanba ne’e mak ita integra ho atividade ekonomika, dezenbolvimentu rurál sei fasilita oinsá para sira bele iha rendimentu, tanba uma dignu sira ne’e sei selu la’os gratuita, selu mais kuandu nia rendimentu ne’e to’o ona $500 ba leten, katak tenki hadia nia ekonomia para ita halo uma nia dihnu iha laran tanba nia ekonomia komesa iha ona para bele halo manutensaun ba uma no bele iha sustentabilidade,” Assanami informa

Programa uma dignu ne’e mós sei liga ho edukasaun, liuhusi AHHA Education, ne’ebé sei oferese kursu lian Inglés no Portugés gratuitu ba labarik sira husi família benefisiária.

Além ne’e, kondisaun edukasaun no asesu ba eskola ne’ebé di’ak sei sai parte importante atu prepara labarik sira ba futuru, no ajuda sira iha oportunidade atu dezenvolve an no kontribui ba família no sosiedade.

“Konstrusaun uma ne’e tekniku sira hare’e katak maximu tau iha $40.000 mil mais agora sira atu hadia fali parese sei liu uitoan husi ida ne’e, mais realidade ne’e uma kuartu 4, uma ne’e se ita halo privadu mós ho $40.000 ne’e mós dala ruma ita la halo uma hanesan ne’e. Tanba ne’e mak ha’u husu ba tékniku sira tenki seriedade, survey no kompañia mós tenki iha lukru, tanba ne’e mak difikuldade kompañia mós dala ruma sira menan tiha tender mais la iha benefisiu, ida ne’e tékniku sira tenki hare’e para kada programa ka projetu ne’ebé mak ita halo tenki iha benefisiu ba kompañia para sira bele esforsu halo servisu,” Termina Assanami.

Jornalista: Maria Angelita Sandi Belo

Advertisement

Continue Reading

Trending