Hatutan.com, (29 Abríl 2024), Díli– Membru Parlamentu Nasionál (PN) hosi Bankada FRETILIN, Cristina Yuri Rebelo husu Governu atu labele uza espasu públiku ne’ebé Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organisazaun Urbana (SEATOU) halo eviksaun bá de’it jardín, maibé tenke kriá prioridade iha rai-laran ne’ebé bele kontribui mós bá rendimentu ka reseita bá kofre Estadu.
Lee Mós: Espasu Ne’ebé SEATOU Sobu Sei Halo Jardín
Governu halo eviksaun forsada bá família sira iha Aitarak-Laran, Díli. Foto/Tome da Silva
Deputada Bankada FRETILIN Cristina Yuri Rebelo afirma nu’udár reprezentante povu la interfere no la interven programa Governu atu halo dezenvolvimentu ka ordenamentu iha kapitál Díli, maibé nafatin husu bá SEATOU atu bele servisu koordenasaun ho ministériu releavante hodi bele hatuur netik kondisaun ida dignu bá sira ne’ebé mak fatin hetan despeizu husi SEATOU.
“Ami mós kondena aktu violénsia ho forma saida de’it hodi hasoru povu ki’ik sira bainhira Governante sira hala’o servisu iha terrenu . Sé ema hasoru Governante sira ho laifuan inapropriadu, maka Governante sira tenke iha pozisaun ida no kapasidade hodi eduka no netraliza la’ós halo mós aktu sira ne’ebé at liu fali (bolu ema asu kuda animal e baku tán),” Deputada Cristina Yuri Rebelo haktuir iha nia intervenzaun iha plenária PN, Segunda (29/04/2024).
Nia Haktuir katak inkapasidade hodi Governu no uza de’it ditadura hodi hasoru povu ki’ik sira, seraké violénsia tenke hasoru ho violénsia, seraké ida-ne’e mak demókrasia ida IX Governu hakarak promove.
Nia dehan, ema hotu konkorda katak sidade tenke moos, ijéniku hodi bele kontribui bá saúde públika no bá dezenvolvimentu, maibé tenke ho dalan ne’ebé dignu no edukativu.
“Iha loron 24 fulan-Abríl 2024 atraves husi Média Hatutan.com, Ministru Obra Públika, Samuel Marçal dehan espasu sira ne’ebé SEATOU halo eviksaun iha sidade Díli laran sei transforma bá jardín. Governu ida-ne’e nia visaun bá dezenvolvimentu mukit tebes ka talvez hanoin katak jardín bele halo Díli bonita no nabilan hodi taka helik netik ki’ak iha Díli laran? Em-vez uza espasu públiku hodi kria fali buat seluk ne’ebé prioridade iha rai laran bele kontribui mós bá rendimentu/reseita bá kofre Estadu, Governu ida-ne’e kontinua hamosu idea sira nafatin mukit no hatudu no mós ignoransia bá politíka públiku,” Nia afirma.
Iha loron 24 fulan-Abríl 2024 hafoin partisipa reuniaun Konsellu Ministru (KM) iha Palásiu Governu, Ministru Obras Publika, Samuel Marçal, lia-tun dehan, Espasu sira ne’ebé daudaun ne’e Sekretária Estadu asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana ( SEATOU) sobu iha sidade Díli laran sei transforma bá jardín.
“Polítika agora Governu nian bá espasu sira mamuk ona ne’e harii trotoar no hadi’a estrada, hadi’a sistema drenajen, hadia instalasaun bee-moos, eletrisidade no harii jardín ho monta Wi-fi internet atu bele fasilita joven no estudante sira, halibur malu, tuur hakmatek no atividade seluk ne’ebé konstrui bá muda mentalidade,” Ministru Samuel Marçal informa hodi responde Hatutan.com iha Palásiu Governu.
Kontinua Kestiona Problema Saúde no stock out ai-moruk
Produtu reagentes ne’ebé Sali-Magu hatama hosi Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Díli, Segunda (22/04/2024). Foto/Elio dos Santos da Costa
Iha biban ne’e membru Bankada FRETILIN, Nurima Reibeiro Alkatiri, fundamenta pozisaun Bankada FRETILIN nian iha deklarasaun polítika kontinua preokupa sistema saúde iha Timor-Leste liu-liu problema stock out ai-moruk ne’ebé to’o ohin seidauk rezolve.
Deputada Nurima Ribeiro Alkatiri haktuir iha deklarasaun polítika bankada FRETILIN katak deteriorasaun sistema saúde públiku kria dezafiu sira ne’ebé signifikante. Bainhira sistema saúde nian sai fraku bá beibeik, sidadaun sira sei iha difikuldade boot liu tán atu asesu bá servisu esensiál sira, no ida-ne’e iha efeitu negativu no detrimental bá saúde públika no bem-estar sosiál.
“Ita hotu asiste loron bá loron, ita nia servisu saúde públika hasoru dezafiu barak tan de’it no lakon nia kapasidade atu responde bá populasaun nian nesesidade. Maibé, Primeiru Ministru no Ministra Saúde, finje la liga, husik de’it atu servisu saúde setór públika rahun, hodi nune’e bele haburas liután atividade negósiu saúde privadu iha ita-nia rain Públiku nia fiar no konfiansa bá sistema saúde públiku menus tan de’it, no dala barak ta’uk atu bá servisu saúde públiku, no sira ne’ebé iha osan uitoan hili bá uluk privadu duke bá fali públiku,” Nurima Alkatiri haktuir deklarasaun polítika bankada FRETILIN nian.
Nia haktuir iha ukun IX Governu nian, konsege fera rekordida importante iha área saúde. Record ne’e mak númeru ema mate kada fulan ás liu iha istória Timor-Leste nian, hafoin restaurasaun independénsia.
Lee Mós: Sali-Magu Hatama Tan Ai-Moruk Item 11 no Reagentes Item 118
Estatístika iha Hospital Nasionál Guido Valadares (HNGV), hatudu ema mate iha HNGV, iha fulan-Janeiru, tinan atuál hamutuk 186, númeru ne’ebé aas liu kompara ho fulan-Janeiru kada tinan ne’ebé liu ona no liu mós númeru ema mate iha períodu pandémia Covid-19.
Nurima Alkatiri hateten iha setór saúde, Governu ida ne’e tau interese polítika no privadu boot liu interese komún. Hahú ho projetu sosa ai-moruk ne’ebé Ministra Saúde halo adjudikasaun direta bá kompañia Sali-Magu, ne’ebé la iha esperiénsia sosa ai-moruk no nune’e viola regra aprovizionamentu, falsifika dokumentu, ho justifikasaun atu sosa ai-moruk ho urjente. Adjudikasaun halo iha fulan-Outubru 2023, maibé to’o agora ai-moruk seidauk tama hotu.
Iha loron 2 fulan-Abríl 2024, FPM simu produtu medikamentu item 13 hosi Sali-Magu Lda. Foto/INFPM
Iha semana kotuk, iha loron 24 fulan-Abríl, Bankada FRETILIN halo fiskalizasaun iha INFPM diretór ezekutivu hato’o informasaun katak tuir kontratu kompañia Sali-Magu ho Ministra Saúde asina atu hatama ai-moruk no produtu médiku hamutuk 946 item, maibé to’o agora Sali-Magu foin hatama de’it 300 itál item, no informa bá INFPM katak sira só bele hatama to’o 500 item de’it to’o fulan-Juñu 2024. Kontratu adjudikasaun refere mate ona no osan ne’ebé tau iha orsamentu rektifikativu fila ona bá kofre estadu, maibé Ministra sei extende Sali-Magu nia kontratu.
“Diretór INFPM ho nia ekipa esplika mós katak, orsamentu 2024 nian hamutuk millaun 4.2 nia aprovizionamentu hala’o ona, maibé sei la konsege kobre tinan tomak. Tuir loloos nesesidade ai-moruk no ekipamentu konsumavel sira ne’ebé Timor-Leste presiza estimativa mak mais au menus millaun 12 s bá tinan ida, no INFPM preokupa loos se to’o fulan-Juñu tinan ida-ne’e mak laiha orsamentu foun ruma, sistema saúde públika bele tama bá kolapsu totál,” Nurima Alkatiri subliña.
Iha fatin hanesan Vise-Ministru asuntu Parlamentár Áderito da Costa Hugo haktuir deklarasaun polítika bankada FRETILIN Governu rejista parte observasaun terrenu hodi hadi’a iha Ministériu kompetente iha terrenu iha duni situasaun ida-ne’e ka lae, dadus ne’ebé bankada FRETILIN levanta iha uma lulik ida-ne’e kredivel ka lae.
“Ami sei haree asuntu ne’e iha terrenu pontu situasaun saúde grave duni ka lae no sei halo berifikasaun no konfirmasaun hosi INFPM no Governu sei halo servisu ho responsabilidade tomak,” Adérito da Costa Hugo afirma.
Dezde Sesta-Segunda (26-29/04/2024), Hatutan.com halo esforsu hodi konfirma asuntu stoke out ai-moruk iha INFPM, maibé parte INFPM la disponivel atu fó informasaun kona-bá estoke ai-moruk iha INFPM ne’ebé hatama hosi empreza Sali-Magu.
Jornalista Estajiária: Zita Menezes