Liuhusi konferénsia imprensa membru Bankada CNRT Gabriel Soares, afirma nomeasaun Afonso Carmona ba Prezidente Tribunál Rekursu husi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hamosu pro no kontra, liu-liu hasoru rejeisaun maka’as husi grupu organizadu opozisaun nian.
Rejeisaun ida-ne’e Bankada CNRT bele komprende tanba Afonso Carmona nu’udár Juiz karreira ida ne’ebé ema hotu la espera hetan konfiansa husi Prezidente Repúblika hodi lidera Tribunál Rekursu bá mandatu tinan haat.
Advertisement
“Depois akompaña besik pro no kontra sira ne’e, Bankada CNRT la hakfodak tanba mosu kedas desde halo alterasaun bá Lei Organização Judisiária, mosu alegasaun no akuzasaun oin-oin husi opozisaun FRETILIN iha Parlamentu Nasionál, mosu rejeisaun husi Sekretáriu-Jerál Partidu FRETILIN, simultaneamente juiza Dra. Maria Natercia simu hodi halo kedas petisaun hasoru Prezidente Repúblika, no komunga husi jurista kontaminadu ho intereses partidu politiku balun ne’ebé la gosta átual Prezidente Tribunál Rekursu ne’ebé mak foin hetan nomeasaun,” Deputadu Gabriel Soares hateten.
Bankada CNRT afirma Prezidente Tribunál Rekursu empossadu tuir artigu 127, Konstituisaun RDTL, no artigu 81 pontu 4, Estatuto dos Magistrados dos Judiciais, Lei N.º 5/2022 de 30 de Março, katák Prezidente Tribunal Rekursu mai husi juíz karreira, majistradu iha Ministériu Públiku, Defensoria Públika ka Jurista ho méritu rekoñesidu, ne’ebé sidadaun nasionál no rekoñese antiguidade iha kategoria inklui segunda alteração à Lei n.º 25/2021, de 2 de Dezembro, Lei daOrganização Judiciária ne’ebé fó kompaténsia própria ba Presidente Repúblika hodi nomeia Presidente Tribunál Rekursu.
Haree ba kestaun ne’e, Prezidente Tribunal Rekurusu Afonso Carmona prienxe ona rekizitus legais no kontitusionais, hanesan Timoroan, ezerse nia funsaun nu’udár juíz karreira liu tinan 20 rekoñesidu de 2″ classe iha Tribunal Judicial de Primeira Instância de Dili. Prátika ne’e mós akontese iha tinan 2013, bainhira Presidente Taur Matan Ruak nomeia juiz de 2ª classe Dr. Guilhermino da Silva nu’udar jurista Timoroan ida, ne’ebé okupa kargu nu’udár Presidente Tribunál Rekursu Timor-Leste nian.
Bankada CNRT haree katák setór justisa hasoru dezafiu barak, sei menus juíz no prokuradór sira, maibė mós nota iha grupu juíz balun neʼebé deliberadamente permite ka hapara promosaun karreira, laiha avaliasaun, laiha rekrutamentu no seluk-seluk tán. Ida-ne’e labele admite, no IX Governu Konstitusionál halao dadaun reforma ba kuadru legál, sei hala’o husi konsolidasaun no armonizasaun ba kuadrus legais tomak iha Sistema Justisa no área Direitu.
Tuir aprezentasaun no hanoin hirak liubá ne’e, Bankada CNRT hola pozisaun hanesan tuir mai ne’e:
Husu atu respeita separasaun de poderes, ne’e katák, labele tau kanuru tohar ba kompeténsia Prezidente Repúblika nian, hanesan Konstituisaun RDTL hatu’ur ona kona-bá Prinsipiu Separasaun dos Poderes, tuir artigu 69 “Orgaun Soberania, iha sira-nia relasoens bá malu no iha ezersisiu ida-idak nia funsaun, haktuir prinsipiu separasaun no interdependênsia ba poderes nebé Konstituisaun hatúr ona.
Ho rejeisaun extra-parlamentár ne’e só hametin de’it anti demokrátiku hodi hamosu fali lisaun negra sira ne’ebé akontese iha tinan 2017, 2018 по 2020 ne’ebé Presidente Francisco Guterres Lú Olo hamutuk ho nia aliadu sira hakru’uk de’it ba orientasaun Partido ninian.
IX Governu Konstitusionál tenki kontinua halo Politika Públika no Estratéjia ba Reforma Lejislativa no ba Setór de Justisa, ne’ebé prepara tiha ona husi Komisaun ba Reforma Lejislativa no ba Setór de Justisa, tenke define planu de implementasaun ida ba reforma estruturál iha Administrasaun da Justisa.
Bankada CNRT ho PD iha Parlamentu Nasionál komesa ho revizaun ba Lei Organizasaun Judisiária, sei revee Lei Kámara Kontas, karik presiza sei revee mós Estatutu Majistradus Judisiais, Estatutu Ministériu Públiku no Estatutu Defensoria Públika, no revizaun ba leis sira seluk tán hodi konsolida no hametin ita nia estadu de direitu.
Bankada CNRT husu ba Prezidente Tribunal Rekursu atu implementa Estatutu Majistratura Judisiál nian hodi halo promosaun períodikamente bá majistradus sira tuir lei ne’e haruka. Bankada CNRT haree laiha promosaun ba juíz sira iha tinan barak nia laran, tenke kore grupu kiik-oan ida ne’ebé kontrola Tribunal Rekursu, grupu ida ne’ebé taka no permite de’it sira atu deside kestaun justisa iha nasaun ida-ne’e, halo justisa sai frajil ba beibeik.
Konferensia de Imprensa ne’e la’ós de’it atu responde ba akuzasaun no alegasaun ne’ebé halo husi FRETILIN maibė nu’udár responsabilidade moral Bankada CNRT atu hatu’ur klareza, lia loos no enkoraza ema hotu atu fiar iha Tribunál, só nune’e de’it maka Tribunál bele la’o ho efetivu, independente ka autónomu nu’udár dalan atu garante imparsialidade, objetividade no legalidade husi sira nia desizaun sira.
Bankada CNRT hakarak bolu hotu-hotu ninia atensaun atu hapara ona julgamentu públiku, hapara mós alegasaun falsas no insultu hasoru governu atuál, governu ida ne’ebé konstitusionál no mánan iha eleisaun demokrátiku. Maske desizaun Presidente Repúblika nian halo ema balun fuan moras maibé tenke fuan bo’ot nafatin hodi rekoñese derrota átual pelumenus hakbiit nafatin esperansa ba loron aban. Só iha esperansa ba loron aban mak sei evita odiu, vingansa no halo akuzasaun arbiru hasoru Presidente José Ramos-Hota, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão no Vise-Primeiru-Ministru Francisco Kalbuadi Lay.