Hatutan.com, ( 18 Juñu 2024), Díli–Kama bá pasiente baixa sira atu baixa iha Ospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) la sufisiente nune’e pasiente balun. tenke aguenta hein loron ida ka loron rua mak bele baixa.
Lee Mós: Estoke Out Ai-moruk Konsumoves iha HNGV 11% no Pasiente Balun Toba iha Korredór

Família husi paseinte labarik na’in-tolu ne’ebé seidauk bele baixa hodi tuur hein hela atu bele hetna kama bá baixa. Foto/Hatutan.com
Observasaun Hatutan.com nian iha HNGV sala pediatria nian hatudu katak pasiente labarik na’in-tolu (3) ho idade tinan-ida (1) bá to’o tinan-rua (2) ne’ebé atu baixa hodi halo operasaun, maibé sidauk bele baixa tanba kama bá pasiente atu toba laiha. Pasiente na’in-tolu (3) ne’e ida mai husi Tibar, Munisípiu Liquiça, no ida husi Bairro Colmer, Díli
Pasiente ida mai husi Tibar ne’e atu halo operasaun iha parte anus no ida seluk moras mi-fatuk tanba ne’e tene baixa hodi halo operasaun, maibé bainhira família sira lori pasiente na’in-tolu ne’e mai atu baixa, maibé pesoál saúde sira dehan kama mamuk laiha, nune’e obriga sira tenke hein, karik iha pasiente balun alta, sira bele uza fali kama.
“Ami mai horiseik hein to’o loraik, fatin laiha, ami fila de’it, ohin, ami mai tuku 8 dadeer, atu baixa maibé fatin mamuk laiha, ne’ebé ami sei hein ne’e,” Julia Fania, família husi pasiente ne’e haktuir iha HNGV, Tersa (18/06/2024).
“Ami mai husi Liquiça, ha’u nia oan tenke baixa hodi halo operasaun, maibé kama laiha,” Mario, pasiente labarik husi Tibar ne’e família haktuir.
“Ami mós mai dadeer de’it hein to’o meiudia ne’e fatin mamuk sidauk iha, tanba ne’e ami sei hein nafatin para bele baixa, bá-mai Tibar-Díli mós osan,” Mario hateten.
Familia husi pasiente labarik na’in-tolu triste tanba mai tuur hein de’it to’o loraik mak fatin mamuk laiha tenke fila hodi hein loron tuir mai.
Iha sorin seluk família pasiente naran Rosa, husi Munisípiu Bobonaro ne’ebé bá hein nia alin hateten alende kama baixa laiha, ai-moruk mós laiha.
“Ha’u nia alin baixa semana-tolu (3) ona, sidauk bele halo operasaun tanba doutór sira dehan ai-moruk laiha,” Rosa haktuir.
Rosa nia alin ne’e baixa nanis ona iha ospitál Maliana durante semana-ida (1), hafoin evakua mai Díli tanba ospitál Maliana labele halo operasaun.
Pasiente na’in-tolu ne’ebé hein atu halo operasaun mós to’o agora seidauk serteza tanba pesoál saúde sira haktuir bá sira katak ai-moruk mak seidauk iha atu bele halo operasaun tanba ne’e aguenta tan lai.
Semana kotuk Doutór sira lori pasiente ida hosi Maliana ne’e bá sala operasaun, maibé la konsege halo operasaun tanba ai-moruk laiha, nune’e doutór sira haruka baixa hodi hein to’o ai-moruk iha.
Númeru Ema Mate iha HNGV Aas
Hafoin konversa ho família pasiente naran Rosa kona bá ai-moruk bá operasaun nian laiha, Hatutan.com buka halo konfirmasaun ho pesoál balun ne’ebé hala’o knar iha Mortuariu husu atu la bele publika nia identidade hateten ikus-ikus ne’e númeru ema mate iha HNGV bele dehan aas tanba loron ida ema ka pasiente bele mate na’in-tolu (3) to’o na’in-lima (5).
Kona-bá kauza bá ema mate ne’e, nia haktuir, balun mate tanba ho kondisaun moras ne’ebé komplikadu no grave no balun fali hetan asidente lori mai HNGV labele salva no balun dala-ruma ambulánsia tula hosi dalan mai to’o iha HNGV laiha ona iis.
Fontes ne’e haktuir mós pasiente balun mate tanba idade no baixa kleur iha HNGV.
Iha loron 13 fulan-Juñu 2024, Hatutan.com bá hasoru diretamente hos Portavós Ekipa Integradu Saúde (EIS), Vidal de Jesus Lopez hodi konfirma kona-ba kondisaun sira iha HNGV, estoke ai-moruk laiha, inklui númeru ema mate ne’ebé aas iha HNGV, maibé nia parte rejeita fó entrevista tanba okupadu ho servisu no husu atu jornalista sira akompaña de’it konferénsia imprensa ne’ebé EIS halo kada semana ka kada fulan.
Jornalista : Leopoldina de Carvalho