Connect with us
Pakote Ahi

Ermera

“Tara Bandu” bá Redusaun Lia Mate-Lia Moris Iha Ermera Sei Implementa ho Rigór

Published

on

Hatutan.com, (30 Dezembru 2023), Ermera—Prezidente Autoridade Munisípiu (PAM) Ermera, Eusebio Salsinha akomapaña husi autoridade Igreja, Governu, Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL), veteranus no Autoridade lokál, lansa regulamentu tara bandu redusaun lia mate-lia moris hodi lori esperansa no futuru ne’ebé próspero bá povu Ermera.

Prezidente Autoridade Munisipiu Ermera, Eusébio Salsinha hamutuk ho Vigáriu Foráneo Vigararia Ermera, Padre Ricardino Castro Mendonça lansa regulamentu tara bandu, iha Gleno, Sesta (29/12/2023). Foto: Leopoldina de Carvalho.

Razaun re-ativa programa Tara bandu ka limite atividade kulturais ne’ebé utiliza gastus deznesesárius tanba iha rezultadu peskiza hatudu katak, problema iha sosiedade ne’ebé agora daudaun iha vida ne’ebé kompleksu tebes ho kustu vida ne’ebé aas.

Lee Mós: Autoridade Lokál Ermera Ezije PN-Governu Regula Lia-Mate no Lia-Moris

“Ita nia sosiedade ne’ebé toman halo atividade kulturais ho kustu bo’ot tebes-tebes, liu-liu hanesan halo uma lisan no barlake, buat sira ne’e hotu mak sai preokupasaun hodi motiva autoridade munisípiu  Ermera hodi hanoin atu ita regularize,” Prezidente Autoridade Munisipiu Ermera, Eusébio Salsinha hateten iha serimónia lansamentu regulamentu tara bandu, iha Gleno, Sesta (29/12/2023).

Advertisement

Ho lasamentu bá regulamentu ne’e atu sosiedade bele intende oinsa valoriza ekonomia pessoál, atu bele tau prioridade ba buat seluk ne’ebé relevante liu ho situasaun atuál.

Ho regulamentu tara bandu ne’e bele valoriza sira nia ekonomia, tanba eknomia ho rendimentu ida ne’ebé kiik, sira tenki rai osan atu bele dedika bá atividade ne’ebé nessesáriu, hanesan fó kontinuidade ba oan sira nia eskola, sosa hahan ba rai iha uma.

Inisiativa hodi lansa duni regulamentu tara bandu ne’e tanba Ermera hetan ona klasifikasaun iha nível nasionál ho kategoria tolu ne’ebé lamentável tebtebes mak hanesan:

  1. Tuir avaliasaun taxa mal nutrisaun iha munisipiu Ermera 63%
  2. Taxa moras tuberculose ho 40%, entaun iha momentu ne’ebá KOICA tun kedan, MS tun kedan ho autoridade munisípiu hodi halo deklarasaun prontu halakon tuberkulose iha 2025, nune’e daudaun ne’e profosionál saúde sira kontinua halo teste iha kada suku atu halo análiza bá kabén-tasak no konsege ona identifika pasiente 700 ne’ebé iha sintomas tuberkuloze.
  3. Avaliasaun ikus taxa inseguransa alimentár.

Problema hirak ne’e akontese tanba sosiedade laiha atensaun bá nia atitude, tanba la tau prioridade bá buat sira ne’ebé iha valór prinsipál ne’ebé bele garante sustentabilidade ekonómika no vida sosiál.

“Ita orgullu halo festa mak barak, oho animal atus ba atus, tranforma tiha ita nia munisipiu ne’e hanesan terminal assasinatu ida animal oan sira nian,” nia hateten.

Ida ne’e nu’udár preokupasaun koletiva ho autoridade Governu, autoridade Igreja ne’ebé iha objetivu ida de’it atu regulariza sosiedade ida ne’e atu valoriza nia ekonomia falilia hanesan poupa osan hodi apoia oan nia eskola, bele prodúz ema matenek oan barak, tanba atu dezenvolve rai ne’e, laiha rekursu humanus ne’ebe adekuadu la fásil atu dezenvolve nasaun, tanba ho koñesimentu, ho estudu ne’e mak bele halo transformasaun bá sosiedade.

Advertisement

Ho prekupasaun hirak ne’e mak sai motivasaun atu reativa fali programa tara bandu, nune’e kada tinan lima bele haree took prespetiva ne’e la’o oinsa.

Eusébio Salsinha dehan, Governu lokál rekoñese katak ativividade kulturais ne’e hanesan identidade povu, identidade sosiedade ida ne’ebé tenki prezerva no tenki valoriza maibé tenke bá aktus sira ne’ebé pozitivu.

“Ita atu halo uma lisan ida oho karau 100. Ne’e la’ós gastu ne’ebé útil, ne’e gastu ne’ebé deznessesáriu. Ita halo uma lisan ida bainhira atu halo lia, bolu-malu hamutuk tiu, avo, aman no maun alin sira husu hira mak matenek ona, hira mak lisensiadu ona, hira mak maestradu ona, hira mak gradua ona, hira mak sosa karreta ona,” nia esplika.

Vigáriu Foráneo Vigararia Ermera, Padre Ricardino Castro Mendonça. Foto: Leopoldina de Carvalho.

Iha biban ne’e Vigáriu Foráneo Vigararia Ermera, Padre Ricardino Castro Mendonça hateten, ho lansamentu ne’e hamutuk ho autoridade munisipál Ermera, hodi hanoin fali pasadu katak, antes ne’e hahú ona no hetan bensaun Maromak Nian iha tinan 2012 liu hosi Dom Alberto Ricardo da Silva, no iha tinan 2024 ne’e reativa hikas tara bandu ida-ne’e ho bensaun hosi Dom Virgílio Cardeal do Carmo da Silva, SDB.

Igreja fó kontribuisaun makas bá komunidade nia lian, tanba hanesan autoridade iha preokupasaun atu fó solusaun bá povu no sarani nia moris iha aspetu hotu-hotu.

“Hanesan autoridade tenki buka mós solusaun atu bele hatán bá problema sosiál nian. Iha 2012 molok tara bandu ne’e hahú, Ermera ne’e oho malu makas, tara an mós makas, problema violénsia doméstika makas, estudante sira ne’ebé deziste iha eskola mós makas. Kuandu implementa tiha tara bandu ita iha sussesu ida, ita nia maluk negosiante fa’an ikan sira hosi Dili ho Liquiça mai Ermera sira kontenti, fila sira nia balde mamuk. Maibe ikus ikus ne’e sira lori mai, fila fali mós sei lori ikan tanba ita la sosa,” Padre Ricardino Castro Mendonça konta tuir.

Advertisement

Padre Ricardino dehan, bainhira hakarak atu hadi’a imajen Ermera nian iha Timor no bele mós lori imajen di’ak ruma bá munispiu seluk tenke hahú duni ho tara bandu atu ema seluk estuda hosi ne’e, tanba bainhira sira sai di’ak Ermera ba fali kotuk.

“Agora ita hahú fali, ita mak na’in bá tara bandu ne’e, ita hakarak ba oin, ema seluk mai estuda hosi ita kona-bá saida mak tara bandu ne’e,” Amo lulik ne’e dehan tán.

Tanba ne’e, reprezenta Amu lulik hotu-hotu iha vigararia Ermera nian, hakarak fó apoiu totál bá autoridade munispiu Ermera, autoridade postu, xefe suku no aldeia sira atu fó sussesu bá programa implementasaun tara bandu ne’e.

“Se ida ne’e mak ita ho boa vontade atu implementa, ita servisu makas, ita sei rekolla sussesu ida bo’ot, katak buat sira aat ne’ebé prega mai Ermera sei menus ho ita nia servisu ida no luta atu liberta povu ida ne’e hosi situasaun nakukun hirak ne’e,” nia dehan.

Regulamentu Tara Bandu:

Advertisement

Baze legál ba tara bandu maka :

  1. Dokumentu ofisiál
  2. Konstituisaun RDTL artigu 2 no 59
  3. Lei Kódigu Penál
  4. Lei Kódgu Sivíl
  5. Lei nu. 9/2016 kompeténsia Xefe Suku
  6. Dekretu Lei nu. 26/2012 Lei baze ambiente artigu 8 tara bandu

Kauza Kontribui bá Vulnerabilidade maka:

  1. Despeza bo’ot iha uzus kostume (ekonomia).
  2. La fó atensaun ba oan sira bá eskola no kaben sedu.
  3. Hahalok violénsia doméstika, tráfiku no istigma sira.
  4. La fó nutrisaun di’ak iha familia inan no oan.

Tara Bandu

  1. Regula Ema ho Natureza
  2. Labele sunu rai, tesi ai, hari uma besik bee-matan, besik mota ninin, tama ema nia kintál, kahur produtu lokál hodi estraga kualidade.
  3. Kios, loja, empreza, ofisina, restaurante no ema hotu labele so’e foer iha fatin públiku.
  4. Labele foti fatuk, raut rai henek besik fatin risku, tama fatin sagradu no lulik kulturál tenki ho respeitu.
  5. Povu munnisipiu viziñu labele kontra bandu sira iha nu 1-3.
  6. Funsionáriu labele kontra bandu iha nu 1-3.
  7. Regula Ema ho Ema
  8. Labarik no estudantes labele joga, ko’alia mal, fuma, hemu tua, konsumu droga, hatais ropa ne’ebé la merese iha públiku.
  9. Labele halo sex la’en/feen ho ema seluk, labele halo divórsiu, so’e bebé, halo violénsia, obriga oan kaben sedu.
  10. Labele apropria patrimóniu Estadu, privadu, Igreja no eransa kulturál hodi fó aluga.
  11. Labele halo rate ne’ebé kleur ona hodi obriga malu.
  12. Labele halo kobransa illegál eseptu kontribuisaun tuir Lei.
  13. Labele uza sasan kro’at, halibur-malu iha kalan, taka dalan tama ema nia uma, movimentu hosi fatin ida ba fatin seluk liu oras 24, uza roupa arte marsiais hodi passear eseptu ezersísiu.
  14. Mate-isin labbele demora liu oras 24.
  15. Kios, lojas, restaurante labele hasa’e folin la tuir Lei.
  16. Funsionáriu labele joga, hemu tua no lanu iha oras servisu no públiku.
  17. Povu munisipiu viziñu labele kontra bandu sira hosi nu 1-8.

Regula ema ho Balada

  1. Labele husik ka kesi animál iha fatin públiku, no ema nia kintál, estraga ema nia animal fuik iha bee no ai-laran.
  2. Povu muisipiu viziñu labele kontra bandu sira iha nu 1.
  3. Funsionáriu sira labele kontra bandu sira iha numeru 1.
  4. Regula Ema ho Teknolojia
  5. Labele uza mákina hodi estraga balada sira iha bee no mota laran, ema hotu labele fuma hodi konduz veíkulu no minoridade, desfama ema iha média, divulga video no seluk tán.
  6. Povu munisipiu viziñu labele konta bandu iha nu 1.

Autorizasaun halo Lia

  1. Halo rate, dezlutu, festa kazamentu, barlake no tinan ho lisensa $500, maibé hahú iha tuku 10:00 dadeer to’o de’it tuku 18:00 lorokraik.
  2. Oho animál másimu karau, fahi, bibi 4 de’it, selu 10% tuir pressu kompra.
  3. Kada lisan feto-san lori karau 1, bibi 1 no osan másimu $250 de’it.
  4. Mate nia dalan ka umane lori fahi 2, tais 2 no foos saka 4, pasa umane másimu karau 2, bibi 2 no osan másimu $200.
  5. Mate, oan oho fahi 4 no selu tuir pressu 10% tuir pressu kompra.
  6. Bidu mate labele liu oras 24, lisensa $500.
  7. Barlake másimu $2.500, karau 1, bibi 1, serveza kaixa 1 no mane foun mai ema hamutuk na’in 25 de’it.
  8. Trata fixa família barlakeadu iha aldeia selu $10, suku selu $15 no kazamnetu liu fulan 6 tenke multa $100 ba Paróquia.
  9. Familia foun iha lia mutin no metan másimu $20 eseptu bá familia rasik.
  10. Rekadu uma lisan kaia bo’ot bibi 20, belak $250, kaia ki’ik bibi 5, belak $100, seluk bibi 1 belak $10 no lisensa halo uma lisan $500, festa másimu loron 3 de’it.

Autorizasaun Fa’an

  1. Fa’an rai no uma selu 10%
  2. Ema ne’ebé sosa selu admistrativu hanesan iha numeru 1.
  3. Tesi ai halo uma no uma lisan lisensa bá suku $50 no sosa ai tesi-na’in tenki selu $100 no kuda fali ai-hun 50 no foti rai henek, fatuk selu pessoál $1 no mereza $5 kada ret.

Sansaun

  1. Ema hotu iha rai laran, turista no instituisaun privadu sira la kumpri regra iha parte A-D sei multa $250, ema estanjeiruu no instituisaun privadu $2.500 no prossesu krime no sivíl la’o nafatin.
  2. Kios, lojas, emprezas, restaurante, ofisina no fabrika so’e lixu arbiru iha fatin públiku sei multa $500
  3. Seitór privadu ne’ebé hala’o atividade ho forma illegál iha parte A-D sei multa $2.500.
  4. Oho animal boot iha serimónia sira sei selu multa 10% hosi valór kompra.
  5. Funsionáriu públiku komete jogus no hemu tua iha oras servisu sei selu multa $500 no prossesa tuir Lei Funsaun Publika no demisaun.
  6. Povu munisipiu viziñu ne’ebé mak tama iha Ermera la kumpri regra tara bandu sei multa $2.500 no prossesu sivil no krime la’o nafatin.
  7. Parte ne’ebé mak halo lia obriga la tuir kapasidade iha regra tara bandu ne’e, Estadu ho Paroquia sei kansela tratamentu dokumentu ofisiál selu $1.000.

Protesaun Pessoál

  1. Tara bandu ne’e sei garante protesaun espesiál bá membru implementadór iha terrenu.
  2. Protesaun parte sira ne’ebé sei sai prezudikadu bá hahalok obriga populasaun sira hodi partisipa iha tipu atividade uzu kostumeru no tenki keixa.

Pessoál Kolektivas implementadór Tara Bandu

  1. Xefe aldeia. kablehan, juventude feto no mane.
  2. Xefe suku no Konsellu Suku.
  3. Veteranu kada aldeia.
  4. Lia-na’in kada uma lisan
  5. Ktekista no xefe estasaun komunidade.

Durasaun Tara Bandu

  1. Tara bandu kontinua bá oin ho jerasaun foun tuir mai bele halo de’it revizaun no bele Dekreta bá Lei tara bandu.
  2. Tara bandu aprova ona iha Konsellu Koordenasaun Munisipál iha 22 Dezembru 2023 no aprova mós Konsellu Konsultivu Munisipál iha loron 31 jullu 2023 inklui sei halo lansamentu ofisiál bá Ermera tomak.

Uza Osan Hodi Investe bá

  1. Edukasaun di’ak ba oan sira.
  2. Saúde di’ak no ai-han nutritivu bá família.
  3. Moris di’ak, uma dignu no prosperidade.

Iha serimónia lansamentu bá regulamentu tara bandu ne’e, partisipa hosi autoridade lokál, xefe suku, xefe aldeia, autoridade Igreja, membru governu, funsionáriu sira, PNTL no lia-na’in.

Jornalista: Leopoldina de Carvalho

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ermera

Servisu Sex Komersiál, Governu Sei Kontrola De’it Autór Sira

Published

on

Hatutan.com, (04 Dezembru 2023), Ermera— Governu liu hosi Ministériu Saúde (MS) esforsu hela atu halo de’it kontrolu bá autór sira ne’ebé involve iha Servisu Sex Komersiál iha Timor-Leste (TL).

(more…)

Kontinua Le'e

Ermera

Autoridade Lokál Ermera Ezije PN-Governu Regula Lia-Mate no Lia-Moris

Published

on

Hatutan.com, (04 Novembru 2023), Ermera—Autoridade lokál no mós estudante sira hosi munisípiu Ermera husu no ezije bá Parlamentu Nasionál (PN) ho Governu atu interven lalais hodi halo Regulamentu no Dekretu Governu nian ou prodús Lei ruma atu bele regula lia-mate no lia-moris tanba fó impaktu negativu boot liuliu trava dezenvolvimentu área hotu-hotu iha munisípiu ne’e.

(more…)

Kontinua Le'e

Ermera

Autoridade Lokál Letefoho Apoia Xefe Estadu Veta Subsídiu Transporte-Saúde bá Deputadu Sira

Published

on

Hatutan.com, (30 Novembru 2023), Ermera—Autoridade lokál sira iha Postu Administrativu Letefoho, Munisipiu Ermera, fó apoiu totál bá Xefe Estadu José Ramos-Horta ne’ebé deklara ona atu veta projetu Dekretu-Lei kona-bá subsídiu transporte no saúde bá deputadu sira iha Parlamentu Nasionál (PN).

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending