Connect with us
Pakote Ahi

Manufahi

Refinaria no Instalasaun Petrokímiku Muda bá Natarbora Atu Hadi’a Efisiénsia Operasionál no Hamenus Impaktu Ambientál

Published

on

Hatutan.com, (12 Fevereiru 2024), Manufahi—Desizaun istórika ida hosi IX Governu Konstitusionál lideradu hosi Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, maka foku dezenvolvimentu petróleu ne’ebé antes planeadu atu hari’i iha Betano, sofre realiñamentu estratéjiku signifikativu ne’ebé determina ona katak, refinaria no instalasaun petrokímika ne’ebé antes ne’e prevista bá Betano, transfere ba Natarbora atu hadi’a efisiénsia operasionál, kria sinerjia iha indústria petrolífera no hamenus impaktu ambientál.

Ministru Petróleu no Rekursu Minerais (MPRM), Francisco da Costa Monteiro, halo sosializasaun kona-bá mudansa implementasaun projetu refinaria no instalasaun petrokímika iha Kosta Súl Betano bá Natarbora perante komunidade no autoridade lokál iha Betano, Segunda (12/02/2024). Foto: Rogério Pereira Cárceres.

Ministru Petróleu no Rekursu Minerais (MPRM), Francisco da Costa Monteiro, atualiza mudansa ne’e perante komunidade no autoridade lokál iha Betano, durante sosializasaun kona-bá implementasaun projetu Kosta Súl, Segunda (12/02/2024).

Lee Mós: Projetu Tasi-mane, Indústrializasaun bá Setór Petróleu no Minerais

Ministériu Petróleu no Rekursu fahe planu Governu no planu mestre hosi TIMOR GAP E.P, Planu ne’e involve dezenvolvimentu infraestrutura ne’ebé bele apoia Gás Naturál Liquifeitu – GNL, petrokímika no operasaun refinaria iha fatin ne’ebé estratéjikamente viável.

Advertisement

Nia dehan, dezenvolvimentu iha Betano sei la para, maibé sei konsentra ba atividade agríkola,  pekuária no atividade empreendimentu ekonómiku ne’ebé benefisia indústria petrolífera. 

“Antes mina matan ka gás ida-ne’e bele dezenvolve, Timor-Leste iha presaun boot la-halimar atu finansia Estadu. Nune’e, Governu intende katak, atu dezenvolve kosta súl, sei halo Suai Supply Base, nafatin iha Suai, sei halo auto-estrada liga hosi Suai bá to’o iha Beaço, ne’ebé uluk Governu planeia atu bá to’o iha ne’ebá hodi bele halo planta LNG,” nia esplika.

Maibé, Governu sente katak, ida-ne’e sei iha implikasaun boot tebes bá iha kustu orsamentu, hodi nune’e bele aumenta tán presaun bá TL nia fundu petróleu ne’ebé tuir Ministériu Finansas, bainhira Governu hasai maka’as liu, maka iha tinan 2034 ka 2035, nasaun sei tama iha presipísiu fiskál no possivelmente bele halo nasaun ne’e bankarrota.

“Ne’e maka governu ida ne’e, hanoin, entaun, envezde ita halo ita nian dezenvolvimentu bá to’o liu kedan iha fatin, polu ne’e tolu kedan, bá liu kedan iha Beaço, ita kombina planta LNG ne’e ita halo to’o de’it iha Natarbora, tanba iha Beaço alende nesesita hosi ita halo auto-estrada hosi Natarbora bá to’o iha Beaço, besik kilometru 770 no bele to’o millaun $700,” Ministru Francisco Monteiro esklarese.

Alende ne’e, kompensasaun sira ne’ebé mak presiza halo iha Beaço, bele to’o milloens $500, tau hamutuk aserka $1,2 ka $1,3 billoens extra ida, Governu presiza halo tán iha ne’ebá. Tanba ne’e, Governu intende, di’ak liu halo iha Natarbora.

Advertisement

“Bainhira Governu hanoin ona atu halo iha Natarbora, signifika Governu atu optimiza nomós atu halo buat ne’e mais efisiente, entermus de nia kustus ekonómikus, kombina hotu kedan, la’ós de’it planta LNG ne’e mak iha Natarbora, maibé mós Refinaria no Petrokímika sei hatuur hotu iha fatin ida de’it, iha Natarbora,” nia esplika.

Governante ne’e husu bá Betano oan sira atu labele laran susar, tanba projetu ida-ne’e hanesan projetu nasionál, atu kontinua karik iha Betano mós ne’e la’ós projetu Betano nian. Hanesan mós iha Suai, projetu Suai Suplly Base, la’ós projetu Suai nian, la’ós projetu Covalima nian, maibé ne’e projetu nasionál.

Alende ne’e, maski projetu refinária no indústrias petrokímikas ne’e muda bá Natarbora, maibé, auto-estrada hosi Suai, sei mai liuhosi Betano no liu bá Natarbora.

Kona-bá rai sira ne’ebé Governu liberta ona, klaru katak, tama ona iha Governu ninia títulu, katak ne’e na’in mak Governu, Governu sei iha planu rasik, programa rasik atu uza rai ne’e bá objetivu ne’ebé mak iha. Governu mós husu komunidade sira atu bele halo lai toos ruma. Maibé to’o tempu governu presija, tenke entrega fila.

Distánsia Kampu Greater Sunrise ne’ebé atu dada bá Natarbora, besik kilometru 250 ka 269, bá Beaço kilometru 231 no dada bá Postu Administrativu Loré, Munisipiu Lautém, besik kilomtru 100.

Advertisement

Iha fatin hanesan, komunidade Betano, Favião da Costa hateten, ninia baliza rai besik iha Mota-kelan, ne’ebé mak iha tempu ne’ebá nia hato’o kedan ona bá iha kompañia. Maibé, ohin loron Timor Gap la halo ona projetu ne’e, oinsá komunidade ninia baliza rai ne’ebé marka tiha ona bá dala-rua no loke tán bá metru 100-resin.

“Ida ne’e mak iha tempu ne’ebá, ami hato’o ami nia administradór ho tán polisia hatán katak, povu nia problema iha ami nia kabas, iha ami nia ulun. Bainhira Timor Gap la eziste ona, oinsá bá komunidade sira nia rai ne’ebé loke tán distánsia metru atus ida bá leten,” Favião da Costa, kestiona.

Favião dehan, sira hasoru malu ho ministru petróleu no rekursus minerais, bá tinan sanulu ona, tanba iha altura ne’ebá, sei hanesan Prezidente Timor Gap. Iha 2014 sira kombina malu hodi halo identifikasaun bá terrenu, 2015 hahú halo levantamentu, sosializasaun sira hotu, to’o iha 2018, hahú halo pagamentu bá família afetadu sira. Hosi pagamentu ne’e, parte MPRM no Timor Gap, hatete katak, to’o periudu tinan-lima mak sira foin fahe malu.

Nune’e mós lia-na’in, José da Conceição hateten, kona-bá projetu refinaria ne’ebé la konsege hala’o iha Betano, tuir nia ne’e la’os kestaun povu Betano atu triste, tanba Governu iha planu buat barak, ne’ebé mak sei halo, oinsá Betano no Manufahi atu sente hanesan mós maluk sira saluk.

Xefe Suku Betano, Filipe de Araújo dehan, hanesan lider komunitária iha suku ida ne’e, sente triste tebtebes ho polítika IX Governu ninian ne’ebé atu muda fali refinaria no petrokímika ne’e bá fali Natarbora.

Advertisement

Lideransa lokál ne’e dehan, iha tinan hirak liubá, Governu liuhosi ministériu petróleu no minerais ho Timor Gap, hamutuk ho komunidade sira, liu-liu família afetadu sira, halo ona levantamentu dadus bá rai, halo estudu viabilidade bá rai ne’ebé mak iha Betano.

“Komunidade mós ho laran luak, tanba hakarak dezenvolvimentu ida ne’e, projetu refinaria ida ne’e tenke iha suku ida ne’e, atu oinsá fó mós oportunidade bá Betano oan sira ne’ebé mak agora daudaun seidauk iha servisu. Triste tebes, tanba rona fali planu ida ne’e, tenke muda fali ona bá iha Natarbora,” nia preokupa.

Xefe Suku Betano informa, terrenu ka rai ne’ebé altura ne’ebá governu sukat ona atu utiliza bá projetu indústrializasaun refinária no petrokímika, hamutuk hektare 235. Maibé, tanba governu ida ne’e liuhosi MPRM deside ona, hodi muda projetu ne’e bá Natarbora, maka nia husu Governu atu jere didi’ak, hodi halo fali buat seluk, karik kria kampu traballu, hodi fó emprégu bá joven sira.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Manufahi

Projetu Tasi-mane, Indústrializasaun bá Setór Petróleu no Minerais

Published

on

Hatutan.com, (12 Fevereiru 2024), Manufahi-Ministru Petróleu no Rekursus Minerais (MPRM), Francisco da Costa Monteiro, hateten dezenvolvimentu projetu boot iha tase-mane nia objetivu prinsipál, halo indústrializasaun bá setór petróleu no minerál.

(more…)

Kontinua Le'e

Manufahi

Pessoál Saúde Na’in-Rua Atende Populasaun 6.000-resin iha Betano

Published

on

Hatutan.com, (12 Fevereiru 2024), Díli—Tinan barak nia laran, pessoál saúde na’in-rua de’it mak hala’o atendimentu bá populasaun 6.000-resin iha suku Betano Bee-metan, Postu Administrativu Same, munisípiu Manufahi.

(more…)

Kontinua Le'e

Manufahi

Sosiedade Sivíl Vizita Mate-Fatin Saudozu Nicolau Lobato

Published

on

Hatutan.com, (12 Janeiru 2024), Manufahi—Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor Leste (FONGTIL) hamutuk ho Autoridade lokál Postu Administrativu Turiscai, la’o ain ba vizita no presta omenajen bá Saudozu Nicolau dos Reis Lobato nia fatin mate iha aldeia Fatusna Binani, Suku Mindelu.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending