Hatutan.com, (12 Fevereiru 2024), Manufahi-Ministru Petróleu no Rekursus Minerais (MPRM), Francisco da Costa Monteiro, hateten dezenvolvimentu projetu boot iha tase-mane nia objetivu prinsipál, halo indústrializasaun bá setór petróleu no minerál.
Lee Mós: Veteranu sira ho Povu Covalima husu Governu Aselera Dezenvolvimentu Projetu Supply Base
Ministru Monteiro informa asuntu ida ne’e durante nia intervensaun iha atividade sosializasaun parte daruak nian bá populasaun sira iha Munisípiu Manufahi, partikularmente Suku Betano, ho tema “Sosializasaun Bá Programa IX Governu Konstitusionál Bá Dezenvolvimentu Kosta Súl” ne’ebé hala’o iha Suku Betanu, Segunda (12/02/2024).
MPRM halo sosializasaun bá programa no polítika projetu tasi-mane iha Suku Betanu, Segunda (12/02/2024). Foto/Rogério Pereira Cárceres
Ekipa MPRM nian iha Betano atu sosializa programa IX Governu Konstitusionál ne’ebé maka lidera hosi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão. Sosializasaun ne’e informa liu-liu kona-bá programa sira ne’ebé maka MPRM sei halo iha tasi-mane. Tanba tasi-mane ne’e hosi kedas Suai, bá to’o Lorosa’e, maibé, liu-liu ida ne’ebé maka sei kona-bá Munisípiu Manufahi, no prinsipalmente bá Betano.
Ministru Francisco Monteiro fó razaun katak, MPRM hakarak realiza eventu ne’e iha Betano, tanba sira toman tiha ona, no iha atividade barak mak sira halo iha Betano. Tinan barak hamutuk ho eis ministru petróleu nian, Alfredo Pires, ho ekipa lubuk ida, sira bá bebeik to’o koñese malu ona ho inan-aman, joven sira, lia-na’in ho autoridade komunitáriu sira, ko’alia bá malu, buat barak, hodi halo buat balbalu iha Betano.
“Aproveita ida ne’e, husu para ami nia ekipa hili duni fatin ida ne’e. Entaun, ida ne’e maka obejtivu prinsipál, ha’u mai iha ne’e, hanesan membru Governu ida iha IX Governu Konstitusionál, para atu informa saida maka Governu agora hanoin hela atu halo iha Projetu tasi-mane,” Ministru Petróleu no Rekursus Minerais, Francisco da Costa Monteiro, hateten.
Governante ne’e haktuir, iha Kinta (08/02/2024), MPRM sosializa uluk ona iha Suai, hodi informa bá populasaun sira katak, ho IX Governu ne’ebé lidera hosi Xanana Gusmão, polítika ne’e klaru tiha ona dezde uluk kedas. Mas, kuandu tama fila-fali iha Governasaun ida ne’e hakarak hamoris fila-fali no halo kontinuasaun no reforsa projetu tasi-mane.
Indústrializaun bá setór petróleu ne’e katak, la hanesan uluk ne’ebé kontente de’it atu fó lisensa bá kompañia sira halo esplorasaun, depois sira hetan mina, hetan gás karik, sira produs tiha, fa’an diretamente bá merkadu, no Timor-Leste ladun hetan aproveitamentu másimu.
“Ita ladun iha nia kadeias de valóres hosi dezenvolvimentu setór ne’e rasik, ita la hetan kampu de traballu, ka mínimu tebtebes, ita laiha oportunidade bá fornese bisinis bá fornese hahan, fornese na’an, ka buat ruma ne’ebé mak industria ne’e presiza, tanba buat atividades ne’e barak liu akontese iha tasi-laran, ita rona de’it nia lian, ita rona de’it nia iis, mais, buat ne’e dook hela iha ne’ebá,” Francisco Monteiro hateten.
Nia esplika, IX Governu Konstitusionál iha hanoin no politika ida ne’ebé mak diferente tebtebes no ne’e dudu tiha ona hanesan governasaun anteriores. Maibé, polítikamente iha governasaun ida Sétimu ho Oitavu nian, la’ós dehan la la’o, atu la’o mós, la’o neneik loos, balu dehan paradu tiha. Tanba ida ne’e maka, IX Governu dudu maka’as loos, tanba hakarak industrializa setor ne’e.
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres