Nasionál
Diskursu Prezidente Repúblika José Ramos-Horta Iha Komemorasaun Loron Restaurasaun Indepedénsia Bá dala-XXIV
Published
1 hour agoon
Hatutan.com, (20 Maiu 2026), Díli- Prezidente Repúblika José Ramos-Horta nian diskursu iha komemorasaun loron restaurasaun indepedénsia 20 Maiu 2002 ba da-XXIV iha Tasi-Tolu Díli Timor-Leste.

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta. Foto/Espesiál
Bainhira iha tinan 2001 ha’u hahú asume funsaun Estadu nivel aas, ha’u halo nune’e ho juramentu atu serví Povu ho di’ak, atu kontribui ba konsolidasaun pás, estabilidade polítika, governasaun di’ak no atu hakle’an demokrasia.
Hirak-ne’e uluk no sai hanesan kondisaun sine qua non ba família timor-oan no estranjeiru sira ne’ebé serbisu no hela iha rai-laran atu moris iha dame no seguransa kompletu.
Ha’u hakru’uk, ho respeitu no agradesimentu kle’an, ba ita-nia Veteranu sira Libertasaun Nasionál nian, mane no feto sira ne’ebé sakrifika sira-nia juventude, konfortu no, dala barak, sira-nia moris rasik, atu ohin ita bele moris iha liberdade no soberania.
Ha’u mós hakru’uk iha ita-nia patriota boot sira-nia memória nia oin Francisco Xavier do Amaral, Nicolau dos Reis Lobato, Nino Konis Santana, David Alex Daitula, Ma’huno Bulerek Karathayano, José António Gomes da Costa no iha sira hotu ne’ebé mate iha ita-nia kamiñada koletiva nia oin.
Ha’u mós hakru’uk ba erói moris sira ita-nia libertasaun nian Kay Rala Xanana Gusmão, restauradór Pátria nian, ne’ebé nia lideransa, husi tinan 1981 ba oin, salva rezisténsia husi debacle boot militár no ideolójiku sira, no ne’ebé lori ita ba realizasaun mehi dahuluk nian libertasaun Pátria nian.
Ha’u mós hakru’uk ba memória adversáriu sira horisehik nian, tanba rekonsiliasaun loloos ezije grandeza morál, respeitu ba dignidade umana no aten-barani atu transforma sofrimentu pasadu ba kompromisu komún ho dame.
Ha’u mós kumprimenta Konsellu Kombatentes Libertasaun Nasionál (CCLN) ba kriasaun Banco do Nosso Futuro (BNF), banku privadu dahuluk iha Timor-Leste ho kapitál eskluzivamente timor-oan, ne’ebé inaugura iha tinan 2025. 2TT Inisiativa ida-ne’e konstitui ezemplu vizaun nasionál, ne’ebé kontribui ba fortalesimentu setór privadu nasionál no ba dinamizasaun ekonomia Timor-Leste.
BNF hatudu katak Veteranu sira kontinua serbí Nasaun, agora mós iha konstrusaun prosperidade ekonómika no futuru jerasaun foun sira-nian.
Nu’udar Komandante Supremu Forsa Armada nian, ha’u mós subliña ona importánsia atu halo tranzisaun husi kultura rezisténsia ba kultura profisionalizmu, dixiplina no servisu públiku. Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) tenke kontinua afirma sira-nia an nu’udar instituisaun republikana moderna, la partidária no subordinadu tomak ba Konstituisaun no ba autoridade sivíl sira ne’ebé eleitu demokrátikamente.
Dame, estabilidade no toleránsia ne’ebé karakteriza Timor-Leste ohin loron mós rezulta hosi profisionalizmu ne’ebé buras hosi ita-nia forsa defeza no seguransa, hosi reforsu kooperasaun entre instituisaun sira no konfiansa ne’ebé harii ho komunidade sira.
Harii Estadu ida maka prosesu naruk ida, lahó sobu ai-hun sira nia okos, ezije lideransa vizionária ne’ebé kualifikadu tebes, iha esperiénsia, prudente no mós brani iha mehi no planeamentu, foti risku no aposta iha inovasaun sira.
Ohin, falta tinan ida atu ha’u-nia mandatu prezidensiál remata, ha’u ko’alia ba ita-boot sira ho serenidade, ho konxiénsia ne’ebé moos, atu fó ha’u-nia di’ak liu ba Pátria hosi povu laranluak ida-ne’e.
Ha’u sita Papa Francisco nia liafuan sira bainhira sai husi Díli iha loron 12 fulansetembru tinan 2024: “Kuidadu didi’ak povu furak ida-ne’e” sempre sai ha’u-nia lema.
Ha’u ko’alia ba imi kona-ba saida mak Timor-Leste ohin loron: projetu moris ida ba liberdade, demokrasia, dame no moris-di’ak ba sira ne’ebé kiak liu. Husi púlpitu sagradu sira demokrasia nian, ita rona obsenidade ofensivu sira hosi ibun pseudo-polítiku sira ne’ebé konsidera sira-nia an nu’udar na’in ba sabedoria tomak.
Ida-ne’e lori ita fila fali ba tempu sira liubá iha tinan 1975 bainhira ema balun reklama estatutu obsenu nu’udar “úniku reprezentante lejítimu” povu nian. Iha balun ne’ebé, tanba laran-moras pesoál ka polítiku, ignora progresu barak ne’ebé rejista ona dezde Restaurasaun Independénsia. Nasaun ida labele komprende de’it liuhosi projesaun makroekonómika, taxa no ekilíbriu fiskál sira.
Estadu ida labele rezume ho indikadór sira. Povu ida labele tama iha kálkulu eletróniku ida nia laran. Realidade sira ne’ebé labele kompara maka kompara hela, hodi haluha katak maioria hosi país sira ne’ebé koloka ita iha sorin-sorin iha independénsia konsolidada liu meiu sékulu, trajetória institusionál sira ne’ebé naruk no baze ekonómika sira ne’ebé metin liu.
Ita kontinua harii no konsolida Estadu, maibé ita moris nafatin ho realidade País Menus Dezenvolvidu (PDDs) no grupu g7+ nian.
Nasaun ne’e muda maka’as iha de’it dékada rua nia laran: populasaun ida ne’ebé kontente liu tanba seguransa no trankuilidade ne’ebé prevalese iha aldeia no sidade sira, no 3TT benefísiu materiál koletivu sira ne’ebé agora sira goza eskola, universidade, servisu saúde, eletrisidade, estrada, konetividade.
Timor-Leste Ohin Loron
Timor-Leste ohin loron, inequívocamente, País ida ne’ebé diferente hosi ida ne’ebé ita hetan iha inísiu sékulu ida-ne’e, iha tempu restaurasaun independénsia nian, no diferente tebes hosi ida ne’ebé eziste iha tinan 1975.
Ida-ne’e maka País ida ho instituisaun sira ne’ebé konsolida liután, ho infraestrutura sira ne’ebé habelar no jerasaun foun ida ne’ebé kualifikadu liután no iha ligasaun liután ho mundu.
Ida-ne’e mós hanesan oázis ida dame nian, trankuilidade nian, seguransa no toleránsia nian iha mundu ida ne’ebé nakonu ho funu sira, krize enerjia, ai-han, ekonómika no finanseira sira, no dezastre naturál sira ho frekuénsia no intensidade ne’ebé seidauk akontese antes.
Ita maka País demokrátiku ida iha-ne’ebé liberdade sira no direitu fundamentál sira hetan respeitu, no ita iha pozisaun di’ak iha índise internasionál demokrasia no liberdade imprensa nian.
Ita moris iha País ida ne’ebé laiha tensaun étnika ka relijioza, no iha-ne’ebé krime organizadu ho orijen nasionál la eziste no krime violentu sei ki’ik nafatin, liuliu bainhira kompara ho realidade sira seluk.
País ida ne’ebé, maski nia joven, konsistentemente afirma nia an iha mundu, hodi reforsa relasaun ho país belun no viziñu sira no konsolida nia prezensa iha rejiaun no planu internasionál iha CPLP, iha ASEAN, iha Fórum Illa Pasífiku nian, iha Grupu g7+ no iha sistema Nasoins Unidas nian ho tempu hanesan adota no kumpri konvensaun internasionál relevante sira.
Iha perkursu afirmasaun esterna ne’e, destaka adezaun ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMC) no ASEAN, marku diplomátiku sira ne’ebé define Timor-Leste nia pozisaun iha rejiaun no iha mundu.
Iha tinan 2029, Timor-Leste sei asumi Prezidénsia ASEAN nian, dezafiu boot ida maibé mós ida ne’ebé aprezenta oportunidade sira ne’ebé labele imajina iha tinan balun liubá. Transformasaun sira-ne’e hotu só iha sentidu loloos bainhira reflete iha ema nia moris konkretu.
Iha moris-di’ak família sira-nian, asesu ba kuidadu saúde, kualidade edukasaun no oportunidade sira ne’ebé fó ba ita-nia foin-sa’e sira maka, ikusmai, sukat susesu ita-nia dalan nu’udar Nasaun.
Ita hateke ho atensaun ba progresu ne’ebé ita halo ona iha dezenvolvimentu umanu no, ho klareza hanesan, ba dezafiu sira ne’ebé maka persiste nafatin.
Progresu iha Dezenvolvimentu Umanu
Iha termu sosiál no umanu, progresu ne’e real no bele sukat, ho satisfasaun nasionál ne’ebé justifikadu.
Bazeia ba dadus husi Programa Nasoins Unidas ba Dezenvolvimentu (PNUD) kona-ba Relatóriu Dezenvolvimentu Umanu 2025 (dadus husi 2023/2024), Timor-Leste rejista hela progresu konsistente iha nia Índise Dezenvolvimentu Umanu (IDH), atinji maizumenus 0,634, ne’ebé koloka nia iha kategoria dezenvolvimentu umanu médiu no iha pozisaun 142.º nivel mundiál.
Iha kuadru komparativu ida hosi país sira CPLP nian, la inklui Brazil no Portugál, Timor-Leste agora daudaun aprezenta segundu indikadór dezenvolvimentu umanu di’ak liu, ne’ebé reflete evolusaun signifikativa iha dékada balun ikus ne’e, bainhira kompara ho valór 0,507 iha tinan 2000.
Liu 56% hosi populasaun ho idade menus hosi tinan 25 – bensaun ida ne’ebé lori mai ita potensiál boot no responsabilidade boot liu. Ita-nia demokrasia hametin iha partisipasaun sívika no konfiansa iha prosesu eleitorál sira patrimóniu koletivu ida ne’ebé ita tenke prezerva no aprofunda. Maibé dezafiu estruturál sira persiste ne’ebé ita labele ignora ka adia.
Parte ida hosi populasaun sei moris iha liña pobreza nia okos; liu dois tersus hosi timor-oan sira hela iha área rurál sira, iha-ne’ebé asesu ba servisu báziku sira sei limitadu nafatin. Ekonomia dependente nafatin ba setór petróleu, enkuantu parte boot hosi populasaun depende ba agrikultura subsisténsia realidade ida ne’ebé ezije transformasaun. Frajilidade sira sei iha: taxa alfabetizasaun iha área rurál sira besik 67%, no joven barak hasoru difikuldade atu hetan asesu ba empregu no ba formasaun profisionál dezafiu sira ne’ebé afeta diretamente ita-nia polítika públika sira. Iha ensinu superiór, transformasaun ne’e signifikativa.
Husi realidade ne’ebé la eziste iha tinan 1974, no hahú ho universidade ida de’it iha tinan 2002, ho estudante maizumenus 3.085, ita aumenta ona ba universidade 20 no estudante maizumenus 68.997, no jerasaun foun ne’ebé kuadru sira kualifikadu.
Ha’u fó parabéns ba ema Timor-oan tomak, ne’ebé sira-nia inisiativa posibilita konkretizasaun ba ita-nia Universidade privada lubuk ida. Ha’u fó mós parabéns ba Governu nia apoiu finanseiru ba instituisaun ensinu superiór sira-ne’e, hodi kontribui ba hadi’a infraestrutura, ekipamentu no kondisaun ensinu nian. Universidade sira tenke fornese refeisaun loroloron ida ne’ebé baratu, ho nutrisaun adekuadu, ba estudante ida-idak.
Tinan-tinan, estudante foun hamutuk 5.700 resin tama iha ensinu superiór, hodi reforsa baze koñesimentu país nian. Ohin loron, país ne’e iha PhD liu 200, Mestradu 1.400, lisensiadu 49.000, no titulár baxarel 7.000 resin formadu iha rai-laran no iha estranjeiru. Programa bolsa estudu ne’e fó bolsa estudu liu 11.700 entre 2011 no 2025, iha nasaun 28. Ida-ne’e, laiha dúvida, maka investimentu estratéjiku ida ne’ebé boot liu iha Nasaun: nia kapitál. umanu.
Maibé dezafiu ne’e klaru oinsá atu transforma kapitál umanu ne’e ba produtividade ekonómika liuhosi reforsa kompeténsia sira, lori edukasaun besik liután ba merkadu traballu no aselera diversifikasaun ekonómika.
Dadus ne’e tulun ita atu komprende, ho klareza no responsabilidade ne’ebé boot liu, saida mak presiza halo nafatin. Pergunta sentrál la’ós ona de’it saida maka Timor-Leste konkista ona maibé oinsá atu transforma konkista sira-ne’e ba prosperidade ne’ebé sustentável no inkluzivu.
Edukasaun, Juventude no Kultura
Barak kontinua kestiona kona-ba kualidade ensinu iha Timor-Leste, dala barak la aprezenta evidénsia konkreta ne’ebé apoia reklamasaun sira-ne’e. Ida-ne’e maka debate ida ne’ebé akontese beibeik, maibé ida ne’ebé nein sempre hala’o ho baze iha dadus objetivu ka indikadór sira ne’ebé komparavel internasionalmente.
Dalan ida ne’ebé ekilibradu liu atu hakbesik ba kestaun ne’e envolve haree ba rezultadu konkretu ne’ebé alkansa husi estudante, profesór no eskola Timor-Leste nian iha kontestu kompetisaun internasionál, liuliu iha ita-nia rejiaun.
Rezultadu sira-ne’e, maski la reprezenta totalidade hosi sistema edukativu, hatudu kapasidade emerjente no aumenta kualidade ensino iha Timor-Leste. Ezemplu relevante ida akontese iha abril 2026 iha International Creativity and Innovation Award (ICIA) 2026 – Global Round, iha Kamboja, ne’ebé halibur estudante sira hosi nasaun 27 ho apoiu hosi SEAMEO (Organizasaun Ministru sira Edukasaun Sudeste Aziátiku nian).
Timor-Leste partisipa ho eskola públika no privada sira hosi munisípiu oioin no destaka ho distinsaun oioin, inklui prémiu másimu (Grand Award) iha projetu sira inovasaun sientífika no ambientál nian. Medalla osan-mutin no bronze sira mós manán iha área sira hanesan bioplástiku, resiklajen no solusaun sustentável sira, tantu iha modalidade prezensiál no online.
Profesór timor-oan sira mós hetan ona rekoñesimentu, ho prémiu internasionál no prezensa iha klasifikasaun globál exelénsia pedagójika nian. Rezultadu sira-ne’e la’ós kazu izoladu sira. Iha tinan hirak ikus ne’e, Timor-Leste afirma niaan iha frente oioin: iha Jogu CPLP 2025, ho konkista relevante iha modalidade hanesan taekwondo no karate; iha programa bolsa estudu ho méritu akadémiku ne’ebé permite joven atus ba atus atu estuda iha rai-li’ur; no iha kompetisaun matemátika internasionál sira, ihane’ebé eskola nasionál no internasionál sira hosi país ne’e partisipa beibeik ho rezultadu sira ne’ebé ho méritu aas.
Importante mós atu destaka papél estruturante Eskola Referénsia CAFE nian (Sentru Aprendizajen no Formasaun Edukasionál), projetu kooperasaun ida entre Timor-Leste no Portugál. Prezente iha munisípiu hotu-hotu no iha RAEOA, envolve profesór portugés na’in 132 hosi Institutu Camões, I.P., serbisu hamutuk ho profesór timor-oan na’in 462, hodi fó benefísiu ba alunu na’in 12.168. La’ós de’it rede eskolár, ida-ne’e maka plataforma ida ba formasaun kontínua, hadi’a pedagójiku no reforsa kualidade edukasaun públika, ho ezijénsia maka’as hosi parte família sira.
Eskola Portugeza Díli konstitui ezemplu seluk ne’ebé relevante kona-ba kooperasaun 8TT edukasionál, ne’ebé simu alunu hamutuk 1.400 resin, maioria hosi Timor-Leste, ne’ebé barak liu hetan apoiu sosiál. Iha mós eskola internasionál hamutuk 17, ho estudante 4,399 (inisiativa nasionál ka estranjeira) ne’ebé hetan lisensa husi Ministériu Edukasaun, ne’ebé ha’u agradese ba sira-nia kontribuisaun importante ba divulgasaun no formasaun iha lian Portugés, Xinés, Indonéziu no Inglés. Agradesimentu ida hato’o ba nasaun hotu-hotu ne’ebé simu bolseiru timor-oan sira iha estranjeiru, hodi kontribui ba kapasitasaun ita-nia rekursu umanu.
Eziste, klaru, dezafiu estruturál sira ne’ebé signifikativu—hanesan akontese iha kualker sistema edukativu ne’ebé dezenvolve daudaun—maibé eziste mós sinál klaru sira kona-ba progresu, exelénsia no kompetitividade internasionál. Kestaun, tanba ne’e, labele sai de’it kona-ba ensinu iha Timor-Leste “di’ak” ka “fraku”, maibé oinsá atu konsolida no habelar sentru sira kualidade nian ne’ebé eziste ona, hodi garante katak méritu no inovasaun la sai ona exesaun no sai fali hanesan norma iha sistema edukativu nasionál tomak.
Husi inísiu ha’u-nia mandatu, ha’u komprende katak Prezidénsia Repúblika tenke hakat liu ninia funsaun institusionál sira, hodi afirma-an nu’udar Majistratura Influénsia nian iha promosaun kultura, edukasaun sívika, siénsia no desportu pilár esensiál sira dezenvolvimentu umanu no nasionál nian. Majistratura ida ne’ebé buka atu valoriza no destaka ezemplu sira ne’ebé di’ak liu no, bainhira de’it bele, rekoñese kontribuisaun sira ne’ebé relevante liu, liuliu papél fundamentál Igreja Katólika nian ba promosaun edukasaun, saúde, formasaun sívika no dignidade umana.
Kontribuisaun ida-ne’e manifesta iha garantia kuidadu saúde nian, fó asisténsia sosiál, hakmaan situasaun pobreza estrema no apoia luta hasoru inseguransa ai-han nian, ho énfaze partikulár ba organizasaun sira Caritas Dioseze nian, no mós ba serbisu ne’ebé dezenvolve ona husi Eskola Téknika-Profisionál Saleziana Comoro (Díli), Maliana (Bobonaro) no Fatumaca (Baucau).
Ha’u hakarak hato’o dala ida tan ha’u-nia apresiasaun kle’an ba misaun formativa, dedikasaun totál no vida konsagrada tomak hosi Reverendu Padre Elígio Locatelli, husi Kongregasaun Saleziana, iha servisu ba foin-sa’e sira no ba dezenvolvimentu umanu.
Ha’u vizita beibeik Padre João Felgueiras, ne’ebé sei halo tinan 105 iha loron 9 fulan juñu, ho vida ida dedikada ba misaun sarani, edukativa no solidária nian. Padre João nia tinan 105 todan tebes iha nia kabas, maibé agradese nia kontinua alerta, móvel no la presiza kadeira-roda.
Importante atu rekoñese nafatin knaar importante hosi estabelesimentu ensinu katóliku oioin, iha país laran tomak, hosi ensinu pré-eskolár to’o ensinu báziku, sekundáriu no ensinu superiór, ho nota espesiál ida kona-ba susesu sira ne’ebé alkansa ona hosi Universidade Katólika Timorense ne’ebé halibur korpu dosente sira ho kualifikasaun aas hosi Timor-oan no ema estranjeiru sira ne’ebé garante ensinu exelénsia nian.
Ha’u mós hakarak aproveita oportunidade ida-ne’e atu rekoñese serbisu ne’ebé dezenvolve ona hosi konfisaun relijioza oioin, liuliu kontribuisaun kleur ona hosi Komunidade Izlámika no Igreja Protestante iha Timor-Leste.
Ha’u mós hato’o benvindu ba ema estranjeiru sira hotu kooperante sira, tékniku sira no traballadór sira ne’ebé kontribui, ho fora signifikativa, ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian, iha área sira-ne’e no área importante sira seluk.
Ami mós kontente tanba ami konsege hetan finansiamentu hosi Emiradu Árabe Unidu (EAU) ba konstrusaun hosi Rezidénsia moderna ida ba Estudante Feto sira, ne’ebé destinada ba feto foin-sa’e sira hosi família sira ne’ebé karensiada, ne’ebé nia lansamentu fatuk-dahuluk prevee ona ba ohin, iha loraik ne’e. Edifísiu, ne’ebé hein atu remata iha tinan 2027, sei besik ba Prezidénsia Repúblika, no sei iha enerjia solar, kaptasaun no tratamentu udan-been nian no resiklajen bee-fo’er nian, ne’ebé hanesan ezemplu hosi ekonomia sirkulár ida.
Komplexu rezidensiál sei inklui klínika ida, sala estudu nian, refeitóriu no servisu komplementár sira seluk, no mós área sira ho jardin iha nia perímetru laran.
Kultura, espresaun boot liu ita-nia identidade nian, prezerva memória rezisténsia nian no projeta futuru.
Ho propózitu ida-ne’e, ami kria ona Unidade Arte & Kultura no Apoio ba Edukasaun no Unidade Apoiu ba Sosiedade Sivíl, ne’ebé, entre 2022 no 2025, konsolida ona sira-nia an nu’udar instrumentu prosimidade no mobilizasaun nian, iha artikulasaun ho instituisaun públika sira, sosiedade sivíl no parseiru internasionál sira.
Ami reforsa abertura no transparénsia Prezidénsia nian ho programa Palásiu Abertu, ne’ebé simu vizitante liu 600 entre abril 2025 no abril 2026, akompaña ho rekualifikasaun jardín sira no kriasaun espasu edukasaun ambientál ida.
Ami promove festival kulturál no sientífiku sira iha territóriu tomak. Festivál Ataúro halibur partisipante liu 15.000 no Festivál Rabilau ultrapasa vizitante 25.000. Iha Díli, destake sira inklui konsertu sira múzika klásika nian, promosaun ba artista nasionál joven sira no inisiativa kulturál sira hanesan sirku itinerante, ho espetadór sira besik hamutuk 50,000. Espozisaun Glimpses of Timorese Culture no programa Dili International Film Festival, DIIIFKids, ho partisipante liu 200.000, reforsa ona valorizasaun kulturál no edukativa. Mural sira mós promove ona iha munisípiu hotu-hotu, hodi liga ba arte públika ba konstrusaun dame ne’ebé inspiradu hosi adezaun ASEAN nian.
Sci-Tech EXPO afirma ona nia-an hanesan plataforma internasionál ba siénsia no inovasaun. Iha tinan 2024, PPTTL – Programa Promosaun Turizmu integra kultura, siénsia no desportu – inklui Timor Island Adventure, boxe no taekwondo. Biblioteka Infantil Prezidénsia nian, iha Bairro Pité, simu ona labarik na’in 1009, hodi promove inkluzaun no sidadania. Iha desportu, destake sira inklui Maratona Internasionál Díli nian no lansamentu foun hosi Tour de Timor, nune’e mós kresimentu hosi programa Natal ba Povu, hosi partisipante 4.000 iha tinan 2022 ba liu 10.000 iha tinan 2025. Iha 2026, vizaun ida-ne’e hakle’an liután ho “Science for Development Summit” no “Presidential Laureate Initiative”, ne’ebé marka aniversáriu ba dala-30 hosi Prémiu Nobel Dame 1996 nian. Maratona Internasionál Díli ba dala-10 sei halibur partisipante rihun ba rihun hosi nasaun 30 resin. DIM EXPO 2026, ne’ebé dedika ba kultura, biodiversidade no juventude, sei atrai vizitante liu 10.000.
Nune’e, ami afirma Prezidénsia ida ne’ebé bele hakbesik, nakloke no mobilizadora, hodi koloka edukasaun, juventude no kultura iha sentru futuru koletivu Timor-Leste nian.
Progresu iha Saúde
Iha setór saúde, dadus ikus husi Organizasaun Mundiál Saúde nian konfirma progresu ne’ebé reál no bele sukat iha Timor-Leste. Esperansa moris aumenta maka’as: hosi menus tinan 60 iha 2000 ba tinan 70 iha 2026, ida-ne’e la’ós detalle estatístiku de’it, ida-ne’e reflete kondisaun moris jerál ne’ebé di’ak liu – nutrisaun ne’ebé di’ak liu, eliminasaun moras balu no asesu boot liu ba kuidadu médiku. Iha tinan 1974, laiha doutór timor-oan ida. Iha tinan 2002, iha 19.
Ita konsolida ona sistema saúde nasionál ida: médiku 1,025 (espesialista 113), enfermeiru 1,774 no parteira 915, rede ho ospitál 6, sentru saúde komunitáriu 76, no postu saúde 345 ne’ebé progresivamente kobre territóriu nasionál. Moras sira ne’ebé uluk afeta maka’as ita-nia sosiedade hanesan poliomielite, sarampu, rubéola, tétanu inan no neonatál no filarioze linfátika halakon ona nu’udar problema saúde públika.
OMS deklara iha tinan 2024 katak malária elimina ona iha Timor-Leste. Ida ne’e hanesan realizasaun nasionál ida ho apoiu solidáriu husi komunidade internasionál, partikularmente husi OMS no parseiru governamentál sira. Ami espresa ami-nia rekoñesimentu no gratidaun kle’an ba parseiru dezenvolvimentu sira hotu, tantu bilaterál no multilaterál.
Ami hakarak destaka, entre sira seluk, apoiu hosi Fundasaun GX, ho sede iha Hong Kong, Repúblika Populár Xina, ne’ebé fornese ekipamentu atus ba atus destinadu ba purifikasaun bee hemu nian no kombate hasoru susuk sira ne’ebé responsavel ba propagasaun moras dengue nian.
Kriasaun hosi unidade sira kuidadu krítiku nian iha ospitál oioin no instalasaun, ba dala uluk, hosi unidade nasionál ida hosi produsaun oksijéniu nian maka ezemplu klaru sira hosi evolusaun ida-ne’e, hanesan mós formasaun hosi profisionál sira kuidadu saúde nian liu rihun ida iha kuidadu emerjénsia nian.
Ami tau ona iha prátika prinsípiu konstitusionál ida ne’ebé klaru: asesu ba kuidadu saúde maka direitu fundamentál ida. Ho propózitu ida-ne’e maka ami kria Klínika Povu nian iha 2024, iha Prezidénsia Repúblika modelu ida prosimidade nian, resposta lalais no dignidade iha atendimentu.
Desde nia kriasaun, hala’o ona konsulta médika liu 6,421, distribui ona ai-moruk hamutuk 6,421, fó ona pakote vitamina hamutuk 14,767, hala’o ona ezame atus resin (Ultrasonografia 817, Raiu-x 2,040), hala’o ona operasaun ki’ik liu atus rua no atendimentu emerjénsia sanulu resin, ho koordenasaun direta ho sistema nasionál saúde no ho Hospital Klínika Bairro Pité nian (referénsia 1,268).
Sira mós hetan benefísiu hosi apoiu iha jéneru (ai-moruk no vitamina sira) ne’ebé fahe hosi Prezidénsia, ba organismu oioin (nomeadamente orfanatu no sentru apoiu sira (2.000), Klínika Bairro Pité (1.400), eskola sira no sentru Naroman Esperança (1.040), entidade munisípiu sira (3.300), klínika móvel (5.117), Sentru Klibur Domin (720) no Biblioteka Labarik nian (470). Inisiativa ida-ne’e hatudu katak bele lori servisu sira besik liu ba ema sira ho kualidade, efisiénsia no sentidu misaun nian. Dezafiu sira sei iha nafatin.
Índise kobertura saúde universál nian sei iha pontu 52 resin, ne’ebé reflete lakuna sira iha asesu no kualidade servisu sira. Dezigualdade sira persiste, liuliu iha área rurál sira, ihane’ebé besik 63% hosi populasaun hela. Ita husik hela rekonstrusaun bázika sistema saúde nian, maibé ita tenke konsolida nafatin modelu loloos ida ne’ebé universál, ekuitativu no sustentável. Ida-ne’e sei sai hanesan dezafiu nasionál boot ida iha dékada oin mai.
Pobreza, Inkluzaun no Empoderamentu
Liu 70% hosi populasaun moris iha área rurál sira, iha-ne’ebé moris depende maka’as ba agrikultura subsisténsia. Ida-ne’e maka pobreza monetária, ne’ebé la reflete rikusoin relativa, vizivel, hosi komunidade rurál barak, ne’ebé hale’u animál hakiak barak karau vaka, karau timur, no animál doméstiku ki’ik oioin, fahi, bibi, manu, hale’u ho ai-fuan, ai-horis, sereál, tubérkulu, etc.
Desde inísiu ha’u-nia mandatu, ha’u mobiliza vontade no rekursu sira a favor ba asaun konkreta prosimidade no solidariedade nian, liuhusi Servisu Apoiu ba Sosiedade Sivíl, Unidade Apoiu ba Inkluzaun no Unidade Apoiu ba Empoderamentu Prezidénsia Repúblika nian. Iha domíniu nutrisaun, programa “Dapur do Povu”, lansadu iha 2022 no aliñadu ho Plano Multissetorial de Nutrição 2024–2030, permiti ona fó apoiu lorloron ba labarik sira serka 1.230 iha Díli, iha Hera no iha RAEOA.
Ida-ne’e hanesan inisiativa ida ne’ebé la substitui polítika públika, maibé kontribui kedas ba kombate ba subnutrisaun. Iha domíniu asaun sosiál no abitasaun, mesmu la’os kompeténsia Prezidénsia nian, nein ida-ne’e ha’u abdika ha’u-nia konxiénsia atu fó resposta sira ne’ebé konkreta ba situasaun vulnerabilidade ne’ebé boot liu, inklui apoiu iha konstrusaun ba abitasaun sosiál sira hamutuk 39 no apoiu sosiál diretu hamutuk 10,747 ba família sira, 1,653 ba ema defisiente sira, atendimentu ba ema 17,425 liuhosi programa Terapia Sosiál “Rai Mor”. Ami apoia orfanatu 283, mikro-negósiu 90, grupu kulturál 387, estudante 35, no grupu desportivu 50.
Ami fó apoiu ba vítima dezastre naturál hamutuk 129, ho apoiu ne’ebé mobilizadu husi doadór sira hamutuk 16. Iha paralelu, liuhosi programa sira inkluzaun no empoderamentu feto nian, feto na’in 748 hetan apoiu iha formasaun no kapasitasaun, bolsa estudu sira hetan ona ba estudu iha medisina (Indonézia) no apoiu mikro-negósiu hamutuk 210 (Micro-Business Grants entre 2,500) no apoiu osan 60 (entre $150-200) ba partisipasaun sira iha espozisaun sira, hodi nune’e promove autonomia no dignidade iha dezenvolvimentu atividade ekonómika.
Asaun sira-ne’e reforsa ho distribuisaun ekipamentu esensiál sira hanesan karreta fa’an nian iha dalan (44 Food Carts), fogaun no ekipamentu dapur nian (90 Empreendedores), kadeira-roda asisténsia 9, veíkulu transporte nian (pickup truck) no veíkulu motorizadu sira (Tiga Roda Vehicles), laptop sira no materiál edukativu sira seluk iha artikulasaun ho parseiru internasionál sira 10 no setór privadu, hodi kontribui ba inkluzaun ekonómika no sosiál ba sira ne’ebé vulneravel liu. Maibé kombate hasoru pobreza la limita de’it ba apoiu materiál. Exije mós inkluzaun, dignidade, protesaun no oportunidade ba sidadaun hotu-hotu.
Ha’u fiar katak igualdade jéneru, respeitu ba diversidade no inkluzaun sosiál só bele alkansa tomak liuhosi asaun konkreta sira hodi kombate eskluzaun, promove empoderamentu ba sidadaun hotu-hotu no sira-nia família, hodi la husik ema ida iha kotuk. Imperativu tebes atu ita fortalese luta kontra violénsia doméstika, diskriminasaun, marjinalizasaun no forma intoleránsia hotu-hotu ne’ebé hafraku ita-nia sosiedade no harahun dignidade umana.
Índise violénsia doméstika ne’ebé aas, ne’ebé afeta liuliu sira ne’ebé vulneravel liu feto no labarik sira labele aseita. Ema hotu-hotu merese protesaun, respeitu, kariñu no apoiu, atu nune’e ita-nia família no komunidade sira prevalese iha domin, komprensaun mútua no kultura dame nian.
Ema sira iha situasaun vulnerabilidade boot liu tenke hetan protesaun hosi forma hotu-hotu hosi violénsia, abuzu no eskluzaun ne’ebé kompromete sira-nia dezenvolvimentu pesoál, familiár no sosiál.
Sira mós tenke hetan apoiu iha sira-nia esforsu empoderamentu nian, liuhosi kriasaun oportunidade sira ne’ebé permite sira atu harii moris ne’ebé dignu, útil no produtivu, hodi promove sira-nia moris-di’ak ekonómiku no sosiál.
Prezidénsia la substitui Governu; nia haka’as-an atu komplementa ninia asaun sosiál ne’ebé meritória, hodi komprende katak kombate hasoru pobreza mosu husi ita-nia konxiénsia sarani nian.
Infraestrutura, ekonomia no soberania funsionál
Transformasaun ita-nia país nian mós vizivel iha infraestrutura sira, iha kada kilómetru estrada nian ne’ebé ita la’o liu. Soberania Timor-Leste nian la’ós afirma de’it iha dokumentu sira; ida-ne’e harii, iha tempu naruk, iha beton, besi asu no asfaltu, maibé mós iha rede enerjia sira, sistema bee nian, saneamentu no planeamentu urbanu ne’ebé apoia ba família sira-nia moris loroloron no ba atividade ekonómika.
Estadu infraestrutura rodoviária iha Timor-Leste reflete evolusaun istórika ne’ebé klaru, ne’ebé marka ho faze boot tolu. Iha tinan 1975, estrada nasionál sira limitada, ho naruk maizumenus kilómetru 400, no iha kapasidade ne’ebé ki’ik atu asegura ligasaun regulár entre munisípiu sira no asesu konsistente ba servisu báziku sira.Iha tinan 2002, iha tempu Restaurasaun Independénsia nian, rede estrada totál kalkula besik kilómetru 5,000, no iha estadu degradadu tebes, ho maizumenus 80% hosi infraestrutura sira hetan estragu ka destruisaun. Estrada nasionál sira, iha tempu ne’ebá ho totál maizumenus kilómetru 1.426, iha kondisaun krítiku, ne’ebé presiza rekonstrusaun kuaze kompletu, iha kontestu frajilidade institusionál no rekursu limitadu. Ohin loron, iha 2026, realidade diferente tebes.
Rede totál atinje maizumenus kilómetru 7.500, no iha hela faze tranzisaun entre espansaun no manutensaun sustentável.
Estrada nasionál sira, ne’ebé hamutuk besik kilómetru 1.430, hetan ona reabilitasaun kuaze tomak no agora tuir ona padraun internasionál sira, ho maizumenus 95% hosi korredór prinsipál sira pavimentadu, hodi asegura konetividade territoriál ne’ebé boot liu, hamenus tempu viajen nian no kondisaun sira ne’ebé di’ak liu ba sirkulasaun ema no sasán sira nian.
Dalan sira ne’ebé hale’u kapitál no munisípiu sira hadi’a hela, nu’udar parte ida hosi esforsu reabilitasaun urbana ne’ebé luan liu. Intervensaun sira ne’e ho objetivu la’ós de’it atu hadi’a sirkulasaun rodoviária, maibé mós atu kualifika fali espasu públiku sira, hodi fó prioridade ba ema la’o ain sira liuhosi kriasaun passeiu ho luan ne’ebé adekuadu, pavimentu regulár, kuda ai-horis no hadi’a kondisaun seguransa rodoviária. Iha paralelu, hala’o hela investimentu estruturál sira hodi transforma portu antigu Díli nian, iha-ne’ebé sei harii Sentru Konvensaun nian, ho konkluzaun ne’ebé marka ona ba tinan 2028, espansaun Aeroportu Internasionál Díli nian, alargamentu dalan sira Díli nian no embelezamentu área marjinál nian.
Iha paralelu, iha aumentu dinamizmu iha setór konstrusaun nian, ho konstrusaun edifísiu oioin médiu no altura boot (entre andár 15 no liu andár 20), agora daudaun iha faze finál, ne’ebé sei tama iha funsionamentu iha tinan 2027, hodi reforsa oferta apartamentu sira, eskritóriu sira no espasu komersiál sira.
Haree hamutuk, transformasaun sira-ne’e reflete abordajen integrada ida ba dezenvolvimentu urbanu, iha-ne’ebé modernizasaun infraestrutura sira, kualifikasaun espasu públiku sira no aumentu iha oferta imobiliária nian komplementa malu.
Ho maneira ida-ne’e, dependénsia ba transporte individuál hetan redusaun, mobilidade sustentável hetan promosaun no kualidade moris urbana nian hetan reforsu.
Iha setór eletrisidade, dezde Restaurasaun Independénsia, iha ona mudansa ida hosi sistema sira ne’ebé fragmentadu no frajil ba modelu emprezariál ida hodi jere Sistema Nasionál Eletrisidade nian. Asesu ba eletrisidade evolui ona hosi nível sira ne’ebé ki’ik tebes – menus hosi 30% hosi aldeia sira iha dékada 1990 nia rohan – ba kobertura ne’ebé agora atinji 100% hosi teritóriu, falta de’it aldeia balu ne’ebé presiza eletrifikasaun, ne’ebé hein katak nia kobertura sei atinji to’o tinan 2026 nia rohan. Progresu ida-ne’e iha impaktu diretu ba edukasaun, saúde, seguransa no dezenvolvimentu atividade ekonómika sira.
EDTL, E.P. ezekuta ona investimentu relevante sira, inklui reabilitasaun ba sentrál elétriku sira, reforsu ba sub-estasaun sira, modernizasaun ba rede sira tensaun média no ki’ik nian no instalasaun boot hosi kontadór sira pré-pagu nian, hodi kontribui ba efisiénsia operasionál no sustentabilidade finanseira ne’ebé boot liu.
Iha tempu hanesan, prepara ona tranzisaun ba enerjia renovável sira, liuhosi estudu sira ba parke solar no eóliku sira, no parke solar dahuluk iha ona faze implementasaun nian, ho entrada operasaun ne’ebé marka ona ba 2027.
Kombinasaun espansaun fízika, modernizasaun teknolójika, dijitalizasaun no diversifikasaun enerjétika ida-ne’e koloka EDTL iha dalan médiu prazu ida ba sistema ida ne’ebé efisiente liu, reziliente no ambientalmente sustentavel, ho objetivu atu alkansa progresivamente autosufisiénsia ekonómika no hamenus dependénsia ba kombustível fósil sira. Setór bee no saneamentu evolui ona neineik liu, hahú ho infraestrutura ne’ebé barak liu destruida ona ka obsoleta iha tinan 2002.
Istórikamente, sistema bee urbanu sira ne’ebé hetan eransa hosi administrasaun Portugál no Indonézia, nia dimensaun ki’ik, enkuantu iha área rurál sira, predomina sistema komunidade sira ne’ebé ki’ik ho sustentabilidade ne’ebé fraku. Realidade ida-ne’e reflete iha nivel asesu ne’ebé ki’ik ba bee-hemu ne’ebé seguru no sistema sira saneamentu urbanu no tratamentu bee-fo’er nian kuaze laiha, ho impaktu diretu ba saude públika no ba ambiente.
Hahú husi ne’ebá, BTL (Be’e Timor-Leste E.P.), liuhosi elaborasaun projetu enjeñaria ba kapitál munisípál sira no postu administrativu sira, prepara hela saltu ba sistema urbanu modernu sira, ne’ebé iha kapasidade atu asegura abastesimentu bee-hemu durante oras 24 nia laran no rede integrada ba drenajen udan-been no esgotu sira. Sistema foun sira ho presaun lansa hela, ho rezervatóriu sira ne’ebé aas, rede distribuisaun sira ne’ebé efisiente liu no ligasaun domisiliária foun rihun ba rihun.
Entre ezemplu sira ne’ebé signifikativu liu destaka projetu sira ne’ebé la’o hela no programadu ba kapitál munisipál sira Díli, Baucau, Manatuto, Viqueque, Lospalos no Manufahi, no mós Programa Kapitál Postu Administrativu, ne’ebé permite ona abastesimentu bee ba ema liu 75.000, hodi kontribui ba hadi’a kondisaun sira moris nian no ba redusaun dezigualdade territoriál sira.
Dalan ida-ne’e destaka la’ós de’it rekonstrusaun fízika país nian, maibé mós konsolidasaun progresiva infraestrutura nasionál ida ne’ebé funsionál no integrada, ne’ebé bele sustenta koezaun territoriál, reforsa reziliénsia hasoru mudansa klimátika, atrai investimentu no apoia dezenvolvimentu ekonómiku sustentável.
Ha’u fó parabéns ba IX Governu tanba hahú no kontinua obra infraestrutura sira, ho rezultadu ne’ebé vizivel iha kapitál no iha munisípiu sira, no tanba ninia kompromisu ba ajenda ida ne’ebé fó prioridade la’ós de’it ba espansaun, maibé mós ba kualidade, manutensaun no sustentabilidade infraestrutura públika nian, hodi serve jerasaun agora no futuru.
Kompromisu ne’e tenke hala’o ho determinasaun ne’ebé hanesan ba reforsu sustentabilidade finanseira empreza públika sira nian, liuliu iha setór eletrisidade, bee no saneamentu.
Maioria hosi empreza públika sira ne’ebé hanaran autónoma sira-ne’e la adekuadu ba país ki’ik ida ho PIB ne’ebé modestu. Sira tenke hetan reklasifikasaun iha Ministériu sira ne’ebé relevante. Esensiál atu asegura efisiénsia operasionál ne’ebé boot liu, hadi’a kualidade servisu no progresivamente hamenus dependénsia ba transferénsia sira husi Orsamentu Estadu.
Só nune’e mak ita bele garante katak investimentu públiku ne’ebé halo tradús ba sistema ekonómiku ida ne’ebé ekilibradu liu, reziliente no bele sustenta dezenvolvimentu nasionál, iha médiu no longu prazu.
Setór Privadu no Dinamizasaun Ekonómika
Ha’u elojia Governu tanba organiza enkontru alargadu ho emprezáriu no investidór sira ne’ebé hala’o iha loron 23 fulan-marsu tinan 2026, iha Sentru Konvensaun Díli (CCD). Ha’u hakarak destaka partisipasaun aas hosi reprezentante sira hosi setór privadu, emprezáriu sira no investidór sira, tantu timor-oan no estranjeiru sira, ne’ebé maka konstitui motor loloos ba ita-nia ekonomia no protagonista sentrál sira iha prosesu diversifikasaun ekonómika nasionál. Dalan ida-ne’e hatudu ba país ida ne’ebé produtivu no independente liu, ho soberania ai-han ne’ebé boot liu, auto-sufisiénsia ne’ebé boot liu no abertura boot liu ba inovasaun no investimentu. Importante atu subliña avansu estruturál balu iha setór-xave sira ekonomia nasionál nian:
- Iha agrikultura, liu husi reabilitasaun sistema irigasaun no reforsu mekanizasaun agríkola;
- Iha peska, liu husi hametin akikultura no hamenus desperdísiu;
- Iha turizmu, ho inisiativa foun sira investimentu nian no valorizasaun potensiál kosteiru no kulturál nian;
- iha floresta no ambiente, ho inisiativa reflorestasaun no ekonomia verde;
- Iha indústria, ho promosaun zona transformasaun lokál sira;
- iha teknolojia informasaun nian, ho espansaun konetividade dijitál no governu eletróniku;
- no ba kombate hasoru mudansa klimátika, ho investimentu sira iha infraestrutura reziliente no polítika sira adaptasaun no mitigasaun nian.
Iha kontestu ida-ne’e, rejista ho partikulár interese ba dinamizmu ne’ebé buras hosi investimentu privadu sira ho impaktu diretu ba ekonomia reál. Investimentu signifikativu ida maka projeta hosi grupu emprezáriu sira hosi provínsia Nusa Tenggara Timur (NTT), ho ligasaun maka’as ho Timor-Leste, ba kriasaun no esportasaun gadu bovinu (Pekuária) destinadu ba merkadu indonézia, ba ne’ebé maka atribui ona terrenu legalmente.
Grupu hanesan mós durante ne’e investe ho forma relevante iha setór akuakultura, inklui produsaun du’ut tasi, karangeiju no lagosta ba esportasaun, tuir kosta norte, entre Hera no Metinaro, kontribui ba diversifikasaun esportasaun no dinamizasaun ekonomia lokál. Iha tempu hanesan, Grupu hanesan iha hela negosiasaun ho autoridade timor-oan sira ba konstrusaun hotel fitun lima no sentru konvensaun iha área Tíbar.
Obras sei hahú iha finál fulan-jullu 2026, ho konkluzaun ne’ebé marka ona ba tinan 2028, nune’e reforsa kapasidade nasaun nian iha setór turizmu no negósiu nian. Ha’u kongratula mós inisiativa sira atu apoia empreendedór no emprezáriu foun sira, partikularmente iha area kriativa, kulturál no desportiva.
Kresimentu PIB naun-petrolíferu, estabilidade polítika no sinál pozitivu sira hosi setór privadu sei vizivel, maski limitasaun estruturál importante sira persiste, nomeadamente dependénsia ba gastu públiku no Fundu Mina-rai, partisipasaun forsa traballu ne’ebé ki’ik no kriasaun empregu ne’ebé limitada.
Taxa partisipasaun laboral kontinua ki’ik, produtividade estruturalmente fraku no dezekilíbriu esternu aas, ho dependénsia maka’as ba importasaun no esportasaun ne’ebé ladún diversifikadu, liuliu foka ba kafé.
Osan sira ne’ebé haruka mai hosi diáspora kontinua desempeña papél esensiál ida iha ekonomia nasionál, sai hanesan fonte prinsipál ida hosi rendimentu nasaun nian. Iha kontestu reforsu reziliénsia setór privadu nian, hanesan nesesáriu atu rezolve kestaun kona-ba endividamentu empreza nasionál sira ba instituisaun bankária komersiál sira ne’ebé hala’o operasaun iha rai-laran.
Asuntu ida-ne’e tenke rezolve ho responsabilidade no ho ekilíbriu, liuhosi solusaun reestruturasaun nian ne’ebé hamenus presaun finanseira ne’ebé demaziada, ne’ebé dalabarak akumula iha kontestu ho taxa juru ne’ebé aas ka ho kondisaun kréditu ne’ebé ladún favoravel, hodi asegura simultaneamente estabilidade sistema finanseiru no viabilidade empreza produtiva sira-nian.
Prinsípiu ekilíbriu internu ida-ne’e hetan koerénsia ho pozisaun ne’ebé ha’u defende iha nivel internasionál kona-ba nesesidade ba mekanizmu sira hamenus dívida nian no, bainhira apropriadu, perdaun dívida nian ba país sira ne’ebé frajil, menus dezenvolvidu, ka póskonflitu, nu’udar instrumentu ida ba estabilidade no justisa ekonómika globál nian.
Rekursu Naturál, Enerjia no Baze Produtiva
Ha’u fó parabéns ba Governu kona-ba progresu ne’ebé alkansa ona iha reforsu soberania enerjétika, liu-liu liuhosi avansu projetu prospesaun, lisensiamentu no negosiasaun iha bloku petrolíferu offshore no onshore ne’ebé tuir jurisdisaun nasionál.
Iha kontestu ida-ne’e, destaka dezenvolvimentu Campo Greater Sunrise nian, ne’ebé nia estudu konseptuál independente (ne’ebé konkuídu entre finál 2024 no inísiu 2025) hosi Ajénsia Consultadoria Wood nian, rekomenda opsaun viável no lukrativu liu, ba Austrália no ba Timor-Leste, konstrusaun gazodutu ida ba Kosta-Súl Timor-Leste nian.
Rejista mós progresu iha bloku sira hanesan Kuda Tasi, Jahal no Chuditch, no mós iha esplorasaun onshore, hodi asegura reseita atuál sira no prepara futuru enerjétiku país nian. Iha setór mineiru, observa tranzisaun progresiva ida husi esplorasaun artezanál ba abordajen ida ne’ebé estruturada liu, ho énfaze partikulár ba dezenvolvimentu fileira mármore iha Manatuto no ninia promosaun internasionál.
Esforsu diversifikasaun minerál sira mós hala’o daudaun, inklui manganés, kobre, osan-mean, osan-mutin, rai sira ne’ebé raru no rekursu estratéjiku sira seluk. Prosesu ida-ne’e akompaña ona ho reforsu institusionál, inklui kriasaun Companhia Mineira Nacional Murak Rai Timor, E.P., hodi asegura partisipasaun boot liu hosi Estadu no sustentabilidade.
Reforma Interna sira, Justisa no Transformasaun Ekonómika
Konsolidasaun Estadu nian, fortalesimentu instituisaun sira no transformasaun ekonómika maka dimensaun sira ne’ebé interligadu hosi dezígniu nasionál ne’ebé hanesan.
Atu reforsa justisa ezije efikásia operasionál, velosidade prosesuál no kapasidade atu responde iha prazu razoavel nia laran, no mós konsolidasaun tomak ba sistema judisiál. Hanesan ema hotu hatene, dezde inísiu ha’u-nia mandatu atuál ha’u manifesta, ho forma klara no persistente, ha’u-nia empeñu ba instalasaun Supremu Tribunál Justisa nian.
Ida-ne’e la’ós kestaun administrativa ka burokrátika. Ida-ne’e nu’udar imperativu konstitusionál no pasu istóriku ida atu kompleta arkitetura demokrátika ita-nia Estadu nian. Supremu Tribunál sei iha misaun nobre atu sai nu’udar guardiaun ikus ba Konstituisaun, garante ba lejitimidade demokrátika no protesaun ba direitu fundamentál sidadaun sira nian.
Sei sai instituisaun ne’ebé responsavel atu asegura interpretasaun definitiva ba norma konstitusionál no legál sira, hodi garante unidade no koerénsia jurisprudénsia nian no funsiona hanesan kontrapezu demokrátiku loloos ba poder sira seluk Estadu nian. Ha’u kontente liuliu ho progresu ne’ebé maka halo iha tinan ida-ne’e iha prosesu instalasaun Supremu Tribunál Justisa.
Ho apoiu husi Parlamentu Nasionál, ne’ebé hili membru na’in-rua, no ho Prezidente ne’ebé ha’u nomeia, konsege nomeia Komisaun Rekrutamentu no Selesaun ne’ebé responsavel atu kondús prosesu provimentu dahuluk hodi prienxe fatin juis sira Supremu Tribunál Justisa nian. Agora daudaun, Komisaun iha faze kontratasaun ba júri ne’ebé sei hala’o avaliasaun dokumentál, ezame sira no entrevista profisionál sira ba kandidatu sira ba fatin juis sira Tribunál Superiór Justisa nian. Ida-ne’e hanesan momentu istóriku ida ba Timor-Leste.
Instalasaun Tribunál Superiór Justisa nian sei reprezenta marku fundamentál ida ba konsolidasaun Estadu Direitu Demokrátiku, ba fortalesimentu instituisaun republikana sira no ba hasa’e sidadaun sira-nia konfiansa iha sistema justisa.
Iha momentu esperansa no responsabilidade ida-ne’e, ha’u hakarak hato’o ha’u-nia agradesimentu sinseru ba Primeiru-Ministru, ba Parlamentu Nasionál, ba Prezidente Tribunál Rekursu, ba Ministru Justisa, ba Konsellu Superiór Majistratura Judisiál, ba majistradu sira, ba jurista sira, no ba sira hotu ne’ebé servisu ho dedikasaun no sentidu Estadu nian hodi sai possível pasu importante ida-ne’e ba konsolidasaun ita-nia demokrasia nian.
Dimensaun institusionál sira-ne’e fó impaktu diretu ba ekonomia, ho previzibilidade jurídika no estabilidade regulatória sai hanesan fatór esensiál sira ba investimentu no ba integrasaun iha kadeia valór rejionál sira.
Tranzisaun ba ekonomia ida ne’ebé diversifikada liu ezije redusaun kustu kontestu sira, simplifikasaun administrativa, dijitalizasaun no aumenta koerénsia regulatória.
Prioridade fó ba reforma sira ne’ebé asegura klareza iha lisensiamentu, iha aplikasaun padraun tékniku sira no iha rezolusaun disputa ekonómika sira, no mós mekanizmu arbitrajen komersiál sira ne’ebé aliña ho prátika di’ak liu internasionál sira.
Konetividade aérea, marítima no dijitál konstitui hanesan fatór estruturante ida iha dezenvolvimentu ekonómiku, hodi determina Timor-Leste nia integrasaun iha ekonomia rejionál no globál.
Relasaun Internasionál sira
Ita-nia Konstituisaun fó sai momos: atribui ba Prezidente Repúblika papél ativu ida iha relasoens esternas. Ema balu insiste atu interfere iha Prezidente nia kompeténsia sira iha matéria polítika esterna. Kapítulu kona-ba Relasaun Internasionál sira, tendensialmente, haree hosi setór sira reprezentasaun parlamentár nian, hanesan fonte de’it ba despeza sira.
Maibé, ida-ne’e maka vizaun ida ne’ebé klot, ne’ebé konfunde kustu pasajen aerea ida nian ho valór hosi rede ida parseiru no amigu sira nian. Redús diplomasia ba liña ida hosi gastu de’it maka la komprende katak, ba nasaun joven ida hanesan ita-nian, izolamentu maka despeza ne’ebé karun liu ne’ebé ita bele selu. Izolamentu kusta mai ita investimentu, kusta mai ita seguransa no kusta mai ita-nia fatin iha meza, iha-ne’ebé maka deside futuru Sudeste Aziátiku nian.
Konstituisaun atribui ko-responsabilidade ba kondusaun relasaun internasionál sira ba Prezidente Repúblika no ba Governu no ida-ne’e imperativu ba sobrevivénsia no kreximentu. Iha inísiu ha’u-nia mandatu, ha’u assume kompromisu atu projeta Timor-Leste ba mundu.
Ita hasai tiha país husi izolamentu, ita retoma fali ligasaun estratéjika sira no ita lori ita-nia bandeira ba parseiru vital sira iha ASEAN, CPLP, iha Fórum Illa sira Pasífiku nian, iha Grupu g7+ no Nasoins Unidas, ne’ebé abranje nasaun sira dezde Austrália, Xina, EUA to’o Índia.
Ha’u hasoru malu ona ho dezenas hosi Xefe Estadu sira (inklui Prezidente no Soberanu sira hosi país sira hanesan Angola, Alemaña, Azerbaijaun, Bangladexe, Brazil, Brunei Darussalam, Bulgária, Kamboja, Xina, Koreia-Súl, Emiradu Árabe Unidu (EAU), Filipina, Fransa, Indonézia, Japaun, Laos, Malázia, Monaco, Mosambike, Portugál, Singapura, Vatikanu, Vietname, entre sira seluk.
Kontaktu sira-ne’e aumenta ba enkontru internasionál nivel aas liu atus ida, ne’ebé hala’o tantu iha vizita ofisiál sira no mós enkontru multilaterál sira. Dadus sira-ne’e la’ós númeru de’it. Sira reflete mudansa paradigma ida: Timor-Leste sai ona hosi país ida ne’ebé simu de’it solidariedade internasionál ba sai atór ida ne’ebé partisipa, dialoga no propoin.
Iha perkursu ida-ne’e nia laran tomak, ha’u sempre buka atu garante katak Timor-Leste nia prezensa internasionál reflete mós ninia esperiénsia únika kona-ba rezisténsia, rekonsiliasaun no harii dame—esperiénsia ida ne’ebé kontinua hetan rekoñesimentu no valorizasaun iha fatin oioin iha mundu.
Kooperasaun ho Territóriu Norte no NTT
Ha’u subliña importánsia evidente hosi kooperasaun ho Austrália, liuliu Territóriu Norte, no ho Indonézia, liuliu Provínsia Nusa Tenggara Timur. Ida-ne’e maka espasu sub-rejionál ida ne’ebé integradu naturalmente, iha-ne’ebé proximidade jeográfika kruza ho afinidade kulturál sira, dezafiu komún sira no potensiál ekonómiku signifikativu ne’ebé seidauk esplora.
Aprofundamentu kooperasaun ida-ne’e, ligasaun marítima no aérea, turizmu, investimentu no parseria sira, fasilitasaun komérsiu lokál ka fortalesimentu seguransa fronteira nian, sei permite hamosu benefísiu konkretu ba populasaun sira, liuliu ba sira ne’ebé hela iha área fronteira sira ne’ebé fahe ho NTT.
Relasaun Timor-Leste/Indonézia hetan avansu konsistente iha área estratéjika sira, ho progresu sira iha negosiasaun fronteira marítima no terrestre, komérsiu no investimentu, iha edukasaun no formasaun téknika, saúde no siénsia, no mós iha juventude, kultura no governasaun, inklui kooperasaun multilaterál.
Mobilidade hosi emprezáriu sira, traballadór sira, akadémiku sira no turista sira entre itania país sira maka sinál klaru ida hosi vitalidade hosi relasaun sira entre ita-nia povu sira ligasaun dinámiku no esensiál ida ne’ebé sustenta no projeta futuru ita-nia amizade nian.
Iha kontestu ida-ne’e, diplomasia tradús ba rezultadu konkretu, ho impaktu diretu ba dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál.
Kooperasaun Ekonómika no Projetu Estruturante sira
Kooperasaun iha indústria, destaka ho projetu konstrusaun ró nian iha Laleia, Manatuto, iha parseria ho Tsuneishi Shipbuilding Co., Ltd., ne’ebé konstitui investimentu estruturante ida ba diversifikasaun ekonómika no ba kualifikasaun kapitál umanu nasionál. Projetu ida-ne’e hamosu empregu diretu no formasaun téknika progresiva ba sidadaun timoroan sira, ho estimativa timor-oan hamutuk 4,000 ne’ebé sei hetan empregu to’o tinan 2027.
Iha departamentu design hosi Tsuneishi Timor Shipbuilding agora daudaun emprega ekipa ida ho profisionál timor-oan na’in 34, depoisde rekrutamentu ne’ebé hahú iha tinan 2024. Tékniku na’in-neen hetan benefísiu hosi formasaun espesializada fulan 18 iha Japaun no Filipina, ne’ebé hahú iha juñu 2025, prevé ona, hosi juñu 2026, kontratasaun ba traballadór na’in-20 tan, hodi eleva ekipa ba maizumenus profisionál na’in-55.
Iha tempu hanesan, dezde 2024, atribui ona bolsa estudu anuál ba estudante UNTL-FECT na’in 20, hodi reforsa ligasaun entre ensinu superiór no indústria. 30TT Iha planu kapasitasaun prátika, dezde janeiru 2025, estajiáriu tékniku timor-oan na’in 21 maka integra ona iha estaleiru sira iha sede empreza nian iha Japaun, no integrasaun ba estajiáriu na’in 10 tan, ne’ebé planeia ona hahú hosi setembru 2026.
Iha nivel lokál, serbisu levantamentu no estudu rai nian envolve rezidente 34 hosi Laleia entre jullu no agostu 2025, no rezidente to’o 40 maka agora daudaun partisipa iha levantamentu detalladu ne’ebé la’o hela entre abril no jullu 2026, hodi asegura impaktu diretu ba ekonomia lokál.
Iha kooperasaun area enerjia nian, destaka mós konstrusaun sentrál solar ho eskala boot dahuluk iha país ne’e, iha Laleia, Manatuto, ida-ne’e dezenvolve hosi konsórsiu internasionál ida ne’ebé lidera hosi Empreza Franseza EDF (Électricité de France) no Empreza Japoneza ITOCHU.
Projetu ida-ne’e integra sentrál fotovoltaika 72 MW (90 MWp), sistema armazenamentu ida iha bateria 36 MW/80 MWh, sub-estasaun no liña transmisaun 150kV, ne’ebé produz maizumenus 134 GWh enerjia moos nian kada tinan, ne’ebé sufisiente atu abastese enerjia ba uma maizumenus 80.000 no evita maizumenus tonelada 92.714 CO2 tinan-tinan.
Inisiativa ida-ne’e desiziva atu hamenus dependénsia ba kombustível fósil sira iha país ida ne’ebé maka dependente maka’as nafatin ba gazoleo importadu ba produsaun eletrisidade. Multilateralizmu no Orden Internasionál Situasaun internasionál atuál karakteriza ho aumentu inserteza, instabilidade no imprevizibilidade.
Mundu hasoru hela dezastre naturál sira ne’ebé maka’as ba beibeik, pandemia sira, krize klimátika sira, tensaun jeopolítika sira, funu sira, disputa komersiál sira no konflitu armadu sira ne’ebé ameasa estabilidade globál no agrava sofrimentu umanu. Mudansa klimátika intensifika rai-maran, inundasaun, inséndiu florestál, inseguransa ai-han no deslokasaun populasaun, afeta liuliu país sira ne’ebé frajil no vulneravel liu.
Iha tempu hanesan, proliferasaun konflitu no rivalidade estratéjiku sira kontinua konsume rekursu sira ne’ebé boot liu, ne’ebé tenke kanaliza ba dezenvolvimentu umanu, ba edukasaun, ba saúde, ba bee, ba saneamentu, no ba eradikasaun pobreza. Infelizmente, Lideransa Internasionál seidauk bele absorve ho kompletu lisaun sira Istória nian.
Dala barak ita evoka Istória iha diskursu solene sira, maibé ita haluha atu aplika ninia lisaun fundamentál sira. Istória hatudu, beibeik, katak funu sira aneksasaun nian, funu sira agresaun nian no konkista nian sempre hamosu sofrimentu umanu, destruisaun ekonómika no instabilidade ne’ebé prolongada. Ida-ne’e mós hatudu katak poténsia boot sira iha responsabilidade boot liu ba prezervasaun dame no ba estabilidade internasionál, hodi reziste tentasaun atu atua hanesan “xerife mundu nian” ka atu impoin unilateralmente sira-nia vontade ba ema seluk.
Bainhira ignora lisaun sira-ne’e, rezultadu sira sempre hanesan: funu, hamlaha, pobreza, inseguransa, deslokasaun umana no destruisaun sosiál.
Ohin loron, konsekuénsia sira-ne’e vizivel iha senáriu konflitu oioin — iha Ukránia, iha Médiu Oriente, iha Iraun, iha Sudaun, iha Sudaun Súl, iha Mali, iha Repúblika Demokrátika Kongo, iha Myanmar no iha Iémen. Destruisaun totál Gaza nian konstitui trajédia umana ida ne’ebé sei marka jerasaun sira. Konflitu entre Rúsia no Ukránia kontinua hamosu lakon umanu ne’ebé devastadór no impaktu kle’an ba seguransa ai-han no enerjétika globál.
Funu ne’ebé envolve Israel, Estadus Unidus no Iraun mós hatudu oinsá sansaun, ostilidade no falta diálogu durante dékada sira la konsege hamosu estabilidade ne’ebé dura ba tempu naruk.
Konsekuénsia husi konflitu sira-ne’e halo sente dook liu rejiaun sira ne’ebé afetadu diretamente. Estadu sira ne’ebé frajil maka suporta kustu indiretu sira ne’ebé boot liu: aumentu iha folin aihan no enerjia nian, pobreza ne’ebé sai aat liután, inseguransa ai-han nian, redusaun ajuda internasionál no difikuldade ekonómika no sosiál ne’ebé boot liu.
Multilateralizmu no Orden Internasional
Ami haree ho preokupasaun kle’an konflitu militár ne’ebé la’o hela iha Iraun no ami kondena atake sira ho misil no drone hasoru país terseiru sira ne’ebé la halo parte diretamente iha konflitu.
Reafirma urjénsia kumprimentu rigorozu ba direitu internasionál no respeitu eskrupulozu ba rezolusaun vinkulativa sira hosi Konsellu Seguransa Organizasaun Nasoins Unidas nian ba restaurasaun estabilidade iha rejiaun. Iha momentu kompleksidade jeopolítika estrema ida-ne’e, ami espresa ami-nia solidariedade no apoiu tomak ba país sira Golfu nian liuliu Emiradu Árabe Unidu, Bahrain, Qatar, Kuwait, Oman no Arábia Saudita ne’ebé sai alvu, maski sira-nia neutralidade.
Hirak-ne’e hetan impaktu maka’as hosi ameasa sira ba seguransa rejionál no perturbasaun sira iha Estreitu Ormuz nian.
Ami elojia sira-nia esforsu kontínuu sira ne’ebé hala’o hela hodi kontrola krize no proteje rota komérsiu globál sira no garante seguransa ba sira-nia teritóriu, iha-ne’ebé respeitu ba sira-nia soberania no protesaun ba populasaun sivíl sira esensiál.
Timor-Leste reafirma nia kompromisu ho direitu internasionál no ho prinsípiu sira hosi Karta Nasoins Unidas nian, hodi subliña importánsia hosi parte hotu-hotu hodi respeita seguransa hosi rota marítima estratéjika sira no prinsípiu viziñu di’ak nian. Iha nível globál, ami simu ho otimizmu dezenvolvimentu pozitivu sira ikus liu iha relasaun sira entre Xina no Estadus Unidus, ne’ebé marka ho simeira istórika iha Pekin entre Prezidente Xi Jinping no Donald Trump, ne’ebé bele kontribui hodi hamenus tensaun globál sira no hametin estabilidade internasionál.
Entendimentu entre ekonomia prinsipál sira iha mundu kona-ba nesesidade ba kooperasaun estratéjika no reforsu ba diálogu iha matéria sira seguransa globál no komérsiu internasionál nian konstitui dezenvolvimentu ida ne’ebé enkorajadór iha momentu ida ne’ebé iha instabilidade aas.
Ami repete katak diálogu, diplomasia no respeitu ba malu entre Estadu sira sai nafatin nu’udar dalan sustentável úniku ba rezolusaun konflitu, prevensaun ba eskalada militár no promosaun ba pás no ba estabilidade internasionál.
Entendimentu entre ekonomia prinsipál sira iha mundu kona-ba nesesidade ba kooperasaun estratéjika no reforsu ba diálogu iha matéria sira seguransa globál no komérsiu internasionál nian konstitui dezenvolvimentu ida ne’ebé enkorajadór iha momentu ida ne’ebé iha instabilidade aas. Ami repete katak diálogu, diplomasia no respeitu ba malu entre Estadu sira sai nafatin nu’udar dalan sustentável úniku ba rezolusaun konflitu, prevensaun ba eskalada militár no promosaun ba pás no ba estabilidade internasionál.
Mundu presiza ohin loron, liu fali uluk, komprensaun ida ne’ebé responsavel entre poténsia boot sira — membru permanente sira Konsellu Seguransa nian: Xina, Estadus Unidus, Rúsia, Fransa no Reinu Unidu — no hanesan ho poténsia emerjente sira, Brazil, Índia, Indonézia, país sira Golfu nian no Uniaun Europeia.
Realidade internasionál sékulu XXI nian ezije arkitetura globál ida ne’ebé reprezentativa liu, ekilibrada liu no preventiva liu. Arkitetura ida ne’ebé reflete la’ós de’it poder militár, maibé mós dimensaun ekonómika, enerjétika, demográfika no sivilizasionál hosi rejiaun oioin iha mundu.
Ami reafirma katak sistema internasionál bazeia ba regra sira, ba direitu internasionál no ba instituisaun multilaterál sira la’ós luxu polítiku ida, maibé nesesidade imperioza ida, tanba laiha alternativa sira ne’ebé di’ak liu. Sira bele la perfeitu, maibé sira nafatin konstitui kuadru di’ak liu ne’ebé disponivel atu evita labele ukun mundu ho forsa. Bainhira regra sira-ne’e aplika ho seletiva, ka bainhira konfiansa iha instituisaun sira sai fraku, fundamentu rasik hosi kooperasaun internasionál sai frajil no fásil soe-sai.
No, bainhira ida-ne’e akontese, maka país sira ne’ebé ki’ik no menus dezenvolvidu maka sente uluk no ho intensidade ne’ebé boot liu konsekuénsia sira hosi erozaun ida-ne’e.
Nasoins Unidas nafatin indispensavel, maibé hanesan evidente katak sistema internasionál atuál presiza reforma sira ne’ebé kle’an. Konsellu Seguransa reflete nafatin realidade jeopolítika pós-Funu Mundiál Daruak no la koresponde ona kompletamente ba dinámika polítika, ekonómika no demográfika sékulu XXI nian. Ami defende reforma ida ne’ebé sériu no aten-barani ba Konsellu Seguransa Nasoins Unidas nian (CS/ONU), inklui nia alargamentu hosi membru sira 15 atuál — 5 permanente no 10 la’ós permanente — ba totál membru sira 37.
Ba efeitu elijibilidade nu’udar membru Konsellu Seguransa ONU nian, Estadu kandidatu ida labele iha situasaun konflitu armadu internu ka funu sivíl; iha konflitu armadu ho país viziñu sira; sujeitu ba sansaun sira ne’ebé impoin hosi Konsellu Seguransa ONU nian, hosi Tribunál Internasionál Justisa nian (TIJ) ka hosi Tribunál Penál Internasionál (TPI); no mós labele sai objetu ba kondenasaun hosi mekanizmu sira Nasoins Unidas nian ba violasaun grave direitus umanus, partisipasaun ka komplasénsia iha krime organizadu, tráfiku umanu, tráfiku droga ka atividade ilísita grave sira seluk. Membru semi-permanente sira hamutuk 15 sei eleitu fali ba mandatu tinan tolu, bainhira sira kontinua prienxe kritériu sira ne’ebé temi ona.
Aleinde sira-nia kontribuisaun anuál ba Orsamentu Jerál Nasoins Unidas nian, membru semipermanente sira tenke kontribui dólar millaun $25 tinan-tinan ba orsamentu Operasaun Pás nian (Peace Operations), no mós apoiu finanseiru ba operasaun pás espesífika sira, tuir dimensaun hosi sira ida-idak nia PIB.
Membru na’in-22 ne’ebé la’ós permanente bele hetan eleitu ba mandatu tinan rua, hodi aplika kritériu hanesan ne’ebé define ona ba membru semi-permanente sira. Membru sira-ne’e bele kandidata-an ba re-eleisaun ba mandatu tinan rua tuituir malu.
Bainhira direitu vetu nian elimina ona, rezolusaun ida hosi Konsellu Seguransa ONU nian kona-ba matéria sira funu no dame nian tenke hetan aprovasaun hosi maioria ida dois terços (2/3) hosi votu sira favorável hosi membru sira ne’ebé prezente. Bainhira hetan ona aprovasaun hosi Konsellu Seguransa ONU nian, rezolusaun ne’e sei tranzita kedas ba Asembleia-Jeral, iha-ne’ebé sei submete ba votasaun iha prazu másimu oras 24 nia laran, laiha posibilidade ba emenda sira. Iha votasaun ida-idak nia rohan, Estadu-Membru sira ne’ebé vota “kontra” ka opta ba “abstensaun” sei dispoin minutu ida atu esplika sira-nia votu ida-idak.
Rezolusaun ne’ebé aprova ho maioria kualifikada dois terços (2/3), tantu iha Konsellu Seguransa ONU nian no iha Plenária Asembleia Jerál nian, sei vinkula Estadu-Membru hotuhotu, lahó exesaun. Kompozisaun rejionál hosi membru naun-permanente sira hosi Konsellu Seguransa foun nian bele tuir distribuisaun ida-ne’e:
- Áfrika (maizumenus abitante biliaun 1): kadeira 7
- Ázia/Oseánia (maizumenus abitante biliaun 4): kadeira 8
- Europa (maizumenus abitante millaun 400): kadeira 3
- Amérika sira (maizumenus abitante millaun 500): kadeira 4 Estadu sira iha direitu soberanu atu define sira-nia polítika ekonómika no komersiál, hodi deside ho sé maka sira hakarak atu esporta, importa, investe ka koopera ekonomikamente.
Maibé, sira labele rekorre ba uzu forsa hodi impoin unilateralmente sira-nia vontade ba povu no nasaun sira seluk, no mós labele uza sansaun punitiva ho forma arbitrária ka halai ses hosi enkuadramentu lejítimu direitu internasionál no Nasoins Unidas nian.
Poténsia boot sira tenke asume responsabilidade ne’ebé aumenta iha promosaun diplomasia preventiva, iha mediasaun ba tensaun no konflitu sira, no buka solusaun ba problema sira ne’ebé grave liu ne’ebé maka Umanidade hasoru: kiak, hamlaha, inseguransa ai-han, falta bee-hemu, falta saneamentu báziku, moras sira ne’ebé bele prevene no dezigualdade sira ne’ebé estrema.
Susar atu komprende oinsá mundu kontinua investe dolar biliaun sira iha armamentu no destruisaun, enkuantu ema millaun resin moris nafatin lahó asesu ba servisu báziku adekuadu sira, no bainhira iha país industrializadu sira ne’ebé iha arma nukleár sira, sira-nia sidadaun millaun resin maka laiha uma (homeless), moris iha kondisaun sira ne’ebé prekáriu tebes, neineik konsume sira iha pobreza estrema no epidemia droga maka’as.
Prioridade komunidade internasionál nian tenke garante kualidade edukasaun, fasilidade saúde, bee no saneamentu, ai-han, uma ne’ebé dignu no oportunidade ekonómika ba ema hotu-hotu—no la’ós atu hamosu korrida armamentu globál ida no konfrontasaun jeopolítika. Dezafiu sira ita-nia tempu nian husi dame ba seguransa ai-han, husi mudansa klimátika ba tusan, husi dezenvolvimentu umanu ba justisa ekonómika labele rezolve keta-ketak. Sira ezije responsabilidade koletiva, korajen polítika no kultura kooperasaun internasionál ne’ebé jenuína. Futuru Umanidade nian sei depende ba ita-nia kapasidade koletiva atu substitui lójika konfrontasaun nian ho lójika kooperasaun, diálogu no respeitu ba malu.
Iha mundu ida ho ema liu biliaun ualu, interdependente no vulnerável ba dezafiu globál sira ne’ebé hanesan, dame para ona atu sai de’it aspirasaun morál ida ida-ne’e sai ona nesesidade estratéjika ida ba sobrevivénsia komún Umanidade nian. Timor-Leste, nu’udar Nasaun ne’ebé koñese kle’an valór dame nian, sei kontinua defende orden internasionál ida ne’ebé bazeia ba respeitu mútuo, ba dignidade umana no ba kooperasaun entre Estadu sira, hodi kontribui, iha ninia kapasidade nia laran, ba kultura ida diálogu nian, rekonsiliasaun nian no konstrusaun solusaun pasífika nian.
Dame la’ós de’it auzénsia funu nian. Dame hanesan mós justisa, dezenvolvimentu umanu, solidariedade no esperansa ne’ebé fahe entre povu sira, tuir liña Deklarasaun kona-ba Fraternidade Umana ba Dame Mundiál no Konvivénsia Komún, ne’ebé asina iha Abu Dhabi, iha loron 4 fulan-fevereiru tinan 2019, hosi Sua Santidade Papa Francisco no hosi Grande Imam Al-Azhar nian, Ahmad Al-Tayyeb. Ho espíritu ida-ne’e, Servisu Fraternidade Umana Prezidénsia nian promove ona ativamente divulgasaun valór sira-ne’e nian entre jerasaun foun sira, hodi fó kontinuidade ba apoiu ne’ebé presta ona ba lansamentu Sentru Fraternidade Umana nian iha Timor-Leste, iha tinan 2022, nune’e mós inkluzaun dokumentu ida-ne’e nian iha kurríkulu eskolár Ministériu Edukasaun nian, ne’ebé konkretiza iha tinan 2023.
Entre 2024 no abril 2026, inisiativa sira-ne’e atinji totál globál, eskola 87 no maizumenus estudante 4.000—inklui eskola 41 no estudante 1.325 iha 2024, eskola 38 no estudante 1.953 iha 2025, no eskola 8 no estudante 722 entre janeiru no abril 2026—kontribui ba formasaun kultura ida dame nian, toleránsia, fraternidade no konvivénsia armonioza entre ema hotu. Integrasaun Tomak iha ASEAN Timor-Leste nia adezaun tomak ba Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku nian (ASEAN), ne’ebé formaliza iha loron 26 fulan-outubru tinan 2025, iha Kuala Lumpur, konstitui marku sentrál ida hosi ita-nia istória resente no objetivu estratéjiku ida ne’ebé asumi dezde inísiu ha’u-nia mandatu prezidensiál. Ho ninia entrada nu’udar Estadu-membru ba dala-11, hahú faze foun ida integrasaun rejionál nian, ne’ebé marka ho kooperasaun boot liu, responsabilidade partillada no partisipasaun tomak iha dinámika Sudeste Aziátiku nian. Hahú husi momentu ida-ne’e, Timor-Leste integra totalmente iha komunidade ekonómika no sosiokulturál ASEAN nian — bloku ida ne’ebé abranje ema besik millaun 700 no PIB kombinadu ida ho dolar trilioens 4 — hodi kompleta unidade jeográfika Sudeste Aziátiku nian.
Liu fali aktu diplomátiku ida, ida-ne’e maka afirmasaun klara ida kona-ba pertensa rejionál. Nune’e, país ne’e konfirma vokasaun istórika no estratéjika ida: ida ne’ebé halo parte iha nia viziñansa aziátika, ho sira-ne’ebé nia fahe lasu kle’an istória, kultura no destinu nian. Timor-Leste mós valoriza no hein atu kontribui ba aprofundamentu parseria sira entre ASEAN, CPLP, Fórum Illa Pasífiku no grupu g7+, organizasaun sira ne’ebé nia Estadu-membru fahe konviksaun, prinsípiu no espíritu solidariedade fraterna nian, hodi rekoñese mós importánsia atu hametin kooperasaun Súl-Súl nu’udar instrumentu ida ba promosaun ba dezenvolvimentu, ba estabilidade no ba prosperidade komún.
Integrasaun Tomak ba ASEAN
Integrasaun rejionál, hamutuk ho reforma interna sira ne’ebé konsistente kontribui ba kreximentu aseleradu, liuhosi hadi’a kompetitividade, previzibilidade regulatória no integrasaun iha kadeia valór rejionál sira. Esperiénsia hosi país sira seluk iha rejiaun ne’e hatudu katak lukru sira ne’ebé signifikativu liu la’ós automatikamente rezulta hosi abertura formál, maibé hosi kapasidade atu transforma kompromisu rejionál sira ba reforma nasionál konkreta.
Iha kontestu ida-ne’e, adezaun ba ASEAN aprezenta ba Timor-Leste oportunidade desiziva ida atu ankora siklu foun ida ba dezenvolvimentu ekonómiku nian, bazeia ba vetor fundamentál tolu: espansaun komérsiu rejionál, atrasaun investimentu produtivu sira no modernizasaun institusionál ne’ebé aliña ho padraun rejionál sira.
ASEAN oferese enkuadramentu, maibé impaktu sei depende ba kapasidade ezekusaun interna. Governu durante ne’e reforsa mekanizmu koordenasaun inter-institusionál no preparasaun téknika, inklui reforsu formasaun diplomátika no kapasidade administrativa, atu nune’e bele asegura Timor-Leste nia integrasaun tomak iha ezijénsia organizasaun nian.
Entre dezafiu prinsipál sira destaka reforsu infraestrutura, kualifikasaun rekursu umanu, modernizasaun administrasaun públika, dijitalizasaun servisu sira (e-Government, e-Licensing e e-Payments), reforsu fasilitasaun komérsiu no efisiénsia fronteira nian (e-Borders, Balcão Único e comércio sem papel), harmonizasaun regulatória sira no previzibilidade ambiente negósiu, fortalesimentu setór privadu no kadeia produtiva sira, no mós hadi’a koordenasaun entre instituisaun Estadu nian fatór sira ne’ebé identifika hanesan determinante atu atinji adezaun ne’ebé tradús ba lukru ekonómiku reál, sustentável no aliñadu ho integrasaun rejionál.
Portu Baía Tibar nian konstitui ezemplu ida ho importánsia hosi reforma sira efisiénsia operasionál nian, modernizasaun prosedimentu aduaneiru nian bele hamosu lukru imediatu iha kompetitividade, ho redusaun signifikativa iha tempu sira desalfandegamentu nian no hadi’a previzibilidade lojístika, nune’e reforsa konfiansa hosi operadór ekonómiku sira no investidór sira.
Preparasaun ba Prezidénsia ASEAN Timor-Leste nian iha tinan 2029 asume relevánsia partikulár, ne’ebé reprezenta marku responsabilidade nasionál aas no teste ida ba kapasidade institusionál país nian. Konsellu Nasionál ba Organizasaun Prezidénsia nian, ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru mak koordena prosesu preparasaun ne’e.
Definisaun ba prioridade estratéjika sira husi prezidénsia ne’e mós hala’o hela, inklui transformasaun dijitál, reforsu integrasaun ekonómika rejionál, promosaun moris-di’ak sidadaun sira-nian, ekonomia azúl no reziliénsia klimátika, ne’ebé aliña ho Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS).
Liu fali ezersísiu protokolár ida, preparasaun ne’e konstitui projetu nasionál mobilizadór ida, ne’ebé ezije koordenasaun, vizaun estratéjika no kapasidade operasionál atu garante katak Timor-Leste la’ós de’it partisipa iha ASEAN, maibé kontribui ativamente ba nia orientasaun iha futuru.
Ho liafuan badak, adezaun ba ASEAN reprezenta tantu rekoñesimentu ba dalan ida ne’ebé maka la’o ona no abertura ba etapa foun ida responsabilidade nian. Ida-ne’e konfirma TimorLeste nia pertensa ba espasu naturál Sudeste Aziátiku nian no reforsa nia kapasidade ba partisipasaun tomak iha konstrusaun futuru rejionál.
Konklusaun
Iha sínteze, justisa, estabilidade institusionál, konetividade, kreximentu ekonómiku no sistema finanseiru konverje iha dezafiu ida de’it: tranzisaun ba ekonomia ida ne’ebé produtiva, diversifikada no rejionalmente integrada. Timor-Leste ohin loron dispoin baze institusionál ida ne’ebé sólida no oportunidade estratéjika importante, inklui integrasaun rejionál no potensiál husi ninia rekursu sira. Dezafiu sentrál maka atu transforma ativu sira-ne’e ba kreximentu sustentável, empregu kualifikadu no reziliénsia ekonómika ne’ebé boot liu. Iha ha’u-nia diskursu investidura iha loron 19 fulan-maiu tinan 2022, ha’u reafirma nesesidade atu reforsa Estadu Direitu, konsolida instituisaun demokrátika sira no hatán ba aspirasaun sira povu Timor-Leste nian ba dezenvolvimentu, liberdade no prosperidade.
Ohin, ita rekoñese progresu importante, maibé mós dezafiu estruturál sira ne’ebé persistente. Ida-ne’e mak dalan ba Timor-Leste: selebra buat ne’ebé alkansa ona, rekoñese buat ne’ebé sei iha atu halo, no kontinua avansa ba oin ho realizmu no determinasaun. Nu’udar konvite ida ba futuru — ne’ebé ha’u diriji ba timor-oan hotu-hotu, iha rai-laran no iha diáspora — atu kontinua harii Timor-Leste ida ne’ebé modernu liu, forte liu no prósperu liu:
- produtivu liu no empreendedór;
- integradu no soberanu liu iha rejionál;
- dijitál liu, inovadór no kriativu;
- verde liu, sustentável no reziliente;
- inkluzivu liu no justu liu, iha-ne’ebé pobreza extrema, malnutrisaun infantil, mate prematura, moras respiratóriu, no moras sira seluk ne’ebé bele prevene ne’ebé asosiadu ho kondisaun ida-ne’e, la eziste ona. Tanba Timor-Leste la’ós de’it país ida ne’ebé supera ona dezafiu istóriku sira. Ne’e Nasaun ida ne’ebé kontinua, loron-loron, atu harii nia futuru ho aten-barani, dignidade no esperansa ne’ebé fahe. Maromak haraik bensaun ba ita hotu.
Jornalista : Zita Menezes
You may like
Nasionál
Média Gabinete Primeiru-Ministru Konfirma SEKOMS Expedito Akompaña PM Xanana Durante Ne’e Pasiar De’it
Published
6 days agoon
14/05/2026
Hatutan.com, (14 Maiu 2026), Díli– Ofisiál Mídia Gabinete Primeiru-MInistru (GPM ), Eugenio Pereira, fó sasin no konfirma katak Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKONS), Expedito Dias Ximenes nia viajen ba rai-li’ur no iha rai-laran akompaña Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, hanesan ba pasiar no gasta osan Estadu nian de’it tanba nunka organiza atividade ruma no nunka halo servisu ne’ebé relativa ho vizita Primeiru-Ministru nian ne’e.
Nasionál
Índise Liberdade Imprensa 2026, Timor-Leste Okupa Pozisaun 30 husi Nasaun 180 no Sei iha Dezafiu Kona-bá Independénsia Editoriál
Published
3 weeks agoon
30/04/2026
Hatutan.com, (30 Abríl 2026), Díli – Reporters Without Borders (RSF), Kinta (30/04/2026), fó sai relatóriu Índise Liberdade Imprensa Mundiál tinan 2026, hatuur Timor-Leste okupa pozisaun 30 husi nasaun 180.
Nasionál
Apaga Notísia husi Konta Facebook Ofisiál RTTL, Rosário Maia: “Ne’e Problema Internál, Ami Buka hadi’a”
Published
3 weeks agoon
27/04/2026
Hatutan.com, (27 Abríl 2026), Díli–Prezidenti Konsellu Administrasaun Ràdiu Relevizaun Timor-Leste, Empreza Públika (RTTL,E.P), Rosário da Graça Maia, konsidera aktu “sensura” apaga notísia husi konta Facebook RTTL Roman ba Nasaun – LIVE TV nu’udár problema internal no nia parte buka hadi’a.
Timor-Leste ho Austrália Hametin Kooperasaun iha Área Defeza
Diskursu Prezidente Repúblika José Ramos-Horta Iha Komemorasaun Loron Restaurasaun Indepedénsia Bá dala-XXIV
Restaurasaun Indepedénsia Bá da-XXIV, PPN Husu Joven Sira Promove Paz no Esabilidade
Ramos-Horta Sei Estuda Didi’ak Molok Fó Indultu ba Dadur sira, Inklui Ricard Dasbach
Prezidente Repúblika Ezije Entrega Fujitvu Kalumban Mali Bá Justisa Indonézia
DIT Hahú Introdús ba Estudante Sira Kona bá Seguransa ba Dadus Importante
IGJ Legaliza Corais Timor bá Atividade Futu-Manu
STOP PRESS: Ministru Nino Pereira Konsumu Dose Kontamina ho Frasku Halo Nanál Kanek no Ran
Indonesia dan Timor-Leste Perkuat Kerjasama Ekonomi, Sosial Budaya, dan Pariwisata
Governu Indika BTK Hadi’a Trotoár Naksobu iha Área Bebora
Asesu Gratuita HATUTAN.com
Hafoin Ferias Judisiáriu PGR Sei Ko’alia Kazu Set-top Box RTTL,E.P
Xefe Estadu TL Kondekora Militár Korea Súl Ne’ebé Mate iha Oé-Cusse
PCIC Detein MG Lori Osan Falsu Hosi Inglaterra
PR Simu Karta Kredensial Husi Embaixadór Brunei Darussalam ho Reinu España
Trending
-
Nasionál6 days agoMédia Gabinete Primeiru-Ministru Konfirma SEKOMS Expedito Akompaña PM Xanana Durante Ne’e Pasiar De’it
-
Defeza & Seguransa1 week agoBreaking News: Deskonfia Ofisiál F-FDTL ho OPS Tiru Povu Nia Karau iha Lutu Laran iha Aldeia Halik
-
Justisa & Krime6 days ago“Avoka Hotu Kazu Inkéritu iha CAC Ne’e Ha’u Nia Sasán”
-
Kultura6 days agoFujitivu Kalumban Mali, Prokuradór Jerál Repúblika Promete Sei Buka Iha Prokuradór Titulár
-
Edukasaun7 days agoKazu Asédiu Seksuál iha UNTL, Dosente Na’in-Rua Hetan Suspensaun ho In-Atividade
-
Defeza & Seguransa7 days agoMinistru Interiór Husu Komunidade Halo Keixa Kontra Ofisiál F-FDTL ho OPS Ne’ebé Tiru Povu Nia Karau Iha Aldeia Halik
-
Justisa & Krime1 week agoPDHJ Sei Husu Fiskalizasaun Abstrata Bá Despaixu PGR Avoka Prosesu Inkéritu Iha CAC
-
Justisa & Krime18 hours agoPGR Nelson de Carvalho La ‘Fiar’ Relatóriu Autoridade Aduaneira Bá Kazu Droga Tipu Kokaína 980,5 Grama
