Connect with us
Pakote Ahi

Defeza & Seguransa

Dezenvolvimentu F-FDTL Tenke Tuir Konseitu Estratéjiku Defeza no Seguransa Nasionál

Published

on

Hatutan.com, (05 Dezembru 2023), Baucau—Ministru Defeza (MD), Donaciano Costa Gomes “Pedro Klamar Fuik” afirma, dezenvolvimentu iha instituisaun FALINTIL Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), tenke la’o bebeik tuir konseitu estratéjiku bá defeza no seguransa nasionál.

Serimónia aniversáriu ezisténsia Komponente Terrestre nian bá dala-XXI, iha kampu aviasaun baze komponente Terrestre, Lanud-Baucau, Tersa (05/12/2023). Foto: Rogério Pereira Cárceres.

Pedro Klamar Fuik hato’o assuntu ne’e durante partisipa iha serimónia aniversáriu ezisténsia Komponente Terrestre nian bá dala-XXI, iha kampu aviasaun baze komponente Terrestre, Lanud-Baucau, Tersa (05/12/2023).

Lee Mós: Dezenvolvimentu Komponente CFT Depende ba Disiplina Militár

“Ha’u sei buka ko’alia liafuan balun kona-bá transformasaun F-FDTL nian ne’ebé konstantes, katak, beibeik. Polítika bá dezenvolvimentu F-FDTL ninian maka, transformasaun konstante, iha dalan bá modernizasaun no bá profesionalizasaun forsa nian ne’ebé hala’o tuir konseitu estratéjika bá defeza no seguransa nasionál nian,” Pedro Klamar Fuik hateten iha diskursu.

Advertisement

Nia hatutan, haree hosi vizaun makro bá seguransa no vizaun mikro, espesífikamente bá F-FDTL, hosi konseitu estratéjiku militár, define katak, F-FDTL sei sai forsa ida ki’ik. Ki’ik, haree bá dimensaun territórial, dimensaun ekonómika no haree mós bá dimensaun populasionál Timor-Leste nian.

Ministru Defeza, Pedro Klamar Fuik pasa revista bá Parade Militár iha serimónia aniversáriu ezisténsia Komponente Terrestre  nian bá dala-XXI, iha kampu aviasaun baze komponente Terrestre, Lanud-Baucau, Tersa (05/12/2023). Foto: Rogério Pereira Cárceres.

“Ita bele halo forma komparativa ida de’it, um ekivále bá 250, bele to’o 4500 efetivus reguláres, bele mós um ekivále 300, bele to’o 5600. Iha tempu da paz, forsa ki’ik, bele haree ho perspetiva ida-ne’e. Maibé, bainhira nasaun presiza, ita bele dezenvolve konseitu rezervista ne’ebé mak eziste ona atu bele halo komparativamente, forsa ida ekivále to’o 100 pesoas,” Pedro Klamar Fuik hateten.

La’ós ne’e de’it, iha konseitu estratéjiku nasionál ne’e mós hateten katak, forsa ida efetivu. Forsa ida efetivu katak, iha jestaun di’ak, jestaun operasionál ida ne’ebé mak di’ak, jestaun administrativa ida ne’ebé di’ak, jestaun bá lojistika ida ne’ebé mak di’ak, responsável no transparente no ho forsa ida ne’ebé maka proporsionál.

Forsa proporsionál katak, Governu dezenvolve forsa tuir ekonomia, tuir orsamentu ne’ebé mak Estadu determina bá iha ninia Forsas Armadas. Fatia ida ne’ebé maka forsas armadas merese atu hetan, hetan hanesan mós ho ministériu sira seluk, hanesan edukasaun, saúde ho sira selu-seluk tán.

Nia fó ezemplu katak, iha rai barak sira hakat liu fali direitu universál ka direitu internasionál atu impoin ho forsa sira nia interese. Iha ne’e maka espesífikamente bá iha Timor-Leste, Komponente Terrestre.

Tuir nia, komponente terrestre, hanesan komandu estratéjiku forsa nian ne’ebé mak dezempeña papél vitál ida atu defende soberania nasionál, integridade nasionál Timor-Leste nian.

Advertisement

Ministru Defeza, Pedro Klamar Fuik partisipa iha serimónia aniversáriu ezisténsia Komponente Terrestre nian bá dala-XXI, iha kampu aviasaun baze komponente Terrestre, Lanud-Baucau, Tersa (05/12/2023). Foto: Rogério Pereira Cárceres.

Haree hosi narrativa estratéjika kona-bá dezenvolvimentu forsa nian, kriasaun ka Timor-Leste rasik nia hahú komponente terrestre maka sai hanesan embriaun bá forsa hohtotu, ne’ebé orienta, ne’ebé dezenvolve bebeik, tuir doutrina glorioza FALINTIL sira nian, hosi defensive no to’o estrutura gerilla nian, bá fali estrutura diretiva rezisténsia nian.

Maibé, dezenvolvimentu komponente Terrestre nian sei transforma nafatin. Transforma bá iha estrutura konvensionál ida, transforma bá doutrina trinária, sei hatutan no sei hari’i dezenvolvimentu hotu ne’ebé mak halo to’o ohin loron, sistemátikamente tuir objetivus estratéjiku ne’ebé mak define ona, iha diretiva ministerial 23, 28, no sei implementa tuir planu de dezenvolvimentu da forsa, 2023 to’o 2028.

Komponente Terrestre nu’udár komandu estratéjiku forsa nian ida, ne’ebé mak kompostu hosi Batallaun rua Lizeiru, Batallaun espesial ida, Unidade Apoiu Servisu ida no Abastesimentu ida, nomos sei harii grupu bá apoiu fogu nian ida, bá brigada tomak.

Sei aplika konseitu de emprégu konjuntu, katak tuir sistema, no dispozitivu da forsa, sei sai hanesan komandu estratéjiku da forsa. Komponente Terrestre sei iha área de operasaun adekuada ke estabelesidas iha nivel de territóriu nasionál, atu bele kumpri sira nian misaun konstitusionál, ne’ebé maka atribuída.

Iha nível seguransa rejionál nian, F-FDTL sei artikula ho forma koordenada ida, atividade sira operasionais hothotu, iha nível bilaterál, nível multilateral, sempre iha koordenasaun ho ministériu defeza, atu halo ezersíriu hothotu nomós iha kuadru kooperasaun nian iha tékniku militár saida de’it.

Tuir polítika externa maka timor-leste laiha inimigu, nein iha amigu eternus, katak, iha aliadus. Maibé, timor-leste iha de’it maka nia interese nasionál, nia soberania, ninia integridade territorial, nia dezenvolvimentu, no nune’e mós nia seguransa ne’ebé maka kesi bá seguransa kooperativa.

Advertisement

Ministru Defeza, Pedro Klamar Fuik.

Tanba ne’e, Pedro Klamar Fuik dehan, interese hirak ne’e hotu maka sai hanesan, interese interativu bá sobrevivénsia TL nian, no timor-leste dezenvolve tinan 20 resin ona, tuir prinsípiu estadu direitu demokrátiku nian, ne’ebé fundamenta bá abordájen demokrásia nian, no bá respeitu bá direitu umanu.

Komponente Terrestre sei dezenvolve atividades barak, atu kontribui bá dezenvolvimetu nasionál, liu-liu iha atividades atu apoiu populasaun sira, apoiu komunidade, nune’e mós apoiu iha kestoens sira bá interesse publiku.

Komponente Terrestre mós sei partisipa, no sei dezenvolve nia aan, atu bele halo parte iha missoens da pás, iha misoens de apoiu umanitáriu. Ida ne’e mak hanesan kompromísiu bá Nonu-Governu Konstitusional nian.

“Parabéns bá família boot komponente Terrestre bá ita-boot sira nia aniversáriu,” Pedro Klamar Fuik, parabeniza.

Ikus liu, Governante ne’e agradese bá Xefe estadu maior jenerál F-FDTL, Tenente Jenerál Domingos Raúl “Falur Rate Laek”, tanba konvida nia hodi bele prezíde seremónia aniversáriu k0mponente Terrestre ninian, bá dala-21.

Serimónia aniversáriu ezisténsia Komponente Terrestre nian bá dala-XXI, iha kampu aviasaun baze komponente Terrestre, Lanud-Baucau, Tersa (05/12/2023). Foto: Rogério Pereira Cárceres.

“Lori Nonu-Governu konstitusionál no primeiru-ministru nia naran, agradese bá Jenerál XEMFA no bá família tomak ou família boot komponente Terrestre nian,” nia hakotu.

Iha ámbitu komemorasaun aniversáriu ezisténsia Komponente Terrestre nian ne’e, partisipa hosi Eis Primeiru-Ministru VIII Governu konstitusionál, Taúr Matan Ruak, eis Primeiru Komandante FALINTIL, Rogério Tiágo Lobato, inklui vetaranu sira.

Advertisement

Eventu ne’e termina ho aprezentasaun teatru oioin hosi militár sira, no lansa mós ho bulletim jornalizmu nian ne’ebé mak durante ne’e elabora hosi ekipa sesaun média Komponente Terrestre nian.     

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Defeza & Seguransa

PNTL Konklui Identifikasaun bá Timoroan 34 Ne’ebé Deporta hosi Reinu Unidu

Published

on

Hatutan.com, (26 Jullu 2024), Díli-Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liuhosi nia Departamentu Investigasaun Kriminál Nasional, Sesta  (26/07/2024), konklui ka finaliza ona prosesu identifikasaun bá Timoroan na’in-34 ne’ebé hetan deportasaun hosi Governu Reinu Unidu (Inglaterra).

(more…)

Kontinua Le'e

Defeza & Seguransa

Ramos-Horta ho Xanana Hakle’an Diskusaun Seguransa Nasionál

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Díli- Iha reuniaun semanál, Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta ho Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, Kinta (25/07/2024) iha Palásiu Prezidensiál,  ko’alia kle’an ba asuntu seguransa nu’udár  preparativu ba eventu sira loron konsulta Populár, 30 Agostu  no vizita ofisiál Papa Francisco nian mai Timor-Leste iha loron 09 to’o loron 11 fulan-Setembru 2024.

(more…)

Kontinua Le'e

Defeza & Seguransa

Autoridade Timor-Leste Prende Sigaru Manchester Kaixa 1013 Husi Kambodia

Published

on

Hatutan.com, (22 Jullu 2024), Díli-Autoridade polísia Timor-Leste liuhusi ekipa konjunta;  Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Servisu Nasionál bá Intelijénsia (SNI) ho Autóridade Adeuaneira (Alfandega) prende sigaru ho marka Manchester iha kaixa 1013 ne’ebé mak orijen husi Kambódia.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending