Hatutan.com, (30 Abríl 2024), Díli – Prokuradoria Jerál Repúblika (PGR, sigla portugés) sei la tama to’o prosesu administrativu no desizaun polítika kona-bá kestaun estradita ka la estradita fujitivu Arnolfo Teves Jr.
Lee Mós: Fujitivu Arnolfo Teves Jr Submete Rekursu bá TR
PGR Alfonso Lopez. Foto/Tome da Silva
Fujitivu ho naran kompletu Arnolfo “Arnie” Alimpit Teves Jr nu’udár sidadaun estranjeiru ho nasionalidade Filipna, oras ne’e, kumpre hela prizaun preventiva iha Prizaun Becora, Díli, hafoin hetan kapturasaun hosi Polísia Sientífika Investigasaun Kriminál (PCIC, sigla portugés) iha área Kristu Rei, Díli, iha Kinta 21 fulan-Marsu 2024.
Fujitivu INTERPOL nian ne’e envolve iha krime korrupsaun, krime asasinatu no kazu indísiu krime terrorizmu iha Filipina no halai ses hosi justisa. Nune’e, autoridade INTERPOL hasai red notice hodi kaptura nia imediatamente.
“Primeiru mak prosesu judisiál kuandu resposta mai ona nia prosedimentu ne’e sei lori bá Tribunál Rekursu (TR) hodi avalia rekezitu sira ne’e tuir lei Timor-Leste kooperasaun internasionál kódigu penal lei númeru 15/2011 nian tanba ne’e tenke haree katak adekuadu ka lae atu tuir duni normativu Timor-Leste nian ka lae, ne’e sei avalia,” PGR Alfonso Lopez informa hodi responde jornalista sira iha Timor Plaza, Díli, Tersa (30/04/2024).
Nia esplika katak kazu ne’e Governu no Primeiru-Ministru no mós Xefe Estadu Timor-Leste se haree ida-ne’e tanba ne’e kuandu atu estradita ka la estradita ne’e desizaun administrativu ho polítika.
Alfonso Lopez hatutan, Ministériu Públiku tenke kuidadu papél ida ne’e tanba lei prevee no sempre asegura segredu justisa, nune’e PGR labele ko’alia hakat liu ida-ne’e, maibé hakarak atu informa de’it katak kazu ida-ne’e nia prosesu la’o hela tanba iha dentru loron 40 nia laran tenke iha ona resposta.
“Ita tenke respeitu direitus umanus hanesan ema kondenadu ka prezu se de’it ita tenke respeitu. Ita sempre asume funsaun inosénsia, ita so kumpre de’it tanba detensaun ne’e feitu hosi Tribunál Filipina, Ita hatene katak Tribunál ne’e órgaun ida independente entaun nia emite mandadu detensaun no alerta bá notísia vermella. Entaun ita nu’udar membru ida ita nia PCIC asume ida-ne’e la’o ho di’ak bainhira nia alerta ida ne’e nia kumpre duni haruka Nia dokumentu hotu-hotu mai Ministériu Públiku hanesan autoridade sentrál no agora la’o depois to’o iha loron 40 sira sei rekerente,” Alfonso Lopez dehan.
Maske antes ne’e fó ona prazu ba loron 20 maibé la iha rezultadu nune’e bele prolonga tanba país sira iha ASIA sistema ho lingua mós la hanesan no mós iha diferente bá lei sira.
Pedidu estradisaun ne’e rekerente entaun, tuir PGR Alfonso Lopez, país ida mak halo entaun ida-ne’e Filipina mak husu ida ne’e mas Timor Leste tenke iha kondisaun katak tenke tuir duni K-RDTL hatete ona katak atu estradita ema tenke iha garantia katak atu estradita kondenadu, prizioneiru ka arguido ida ne’e tenke iha pontu rua, ida mak labele aplika prizaun perpétua no depois la bele aplika pena de morte.
“Hosi ida ne’e kuandu paresér mai ita se submete ba ita-nia Guvernu liuliu Ministériu Justisa depois politikamente ita-nia Estadu mak deside,” Alfonso Lopez tenik.
Jornalista Estajiáriu : Lazaro Pereira Quefi