Hatutan.com, (04 Juñu 2024), Díli- Estoke out ai-moruk konsumoves iha Ospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) ho persentajen tun-sa’e entre 11% to’o 17% sai preokupasaun Provedoria Direitu Umanu no Justisa (PDHJ).
Lee Mós: Sali-Magu Hatama Soru-Been Kontentór Haat no Ai-moruk ho Reajente Item 34 Sai Ona hosi Portu Tibar Mai INFPM
![](https://www.hatutan.com/wp-content/uploads/2024/06/PDHJ-300x205.jpeg)
Provedór Virgílio da Silva guterres halo vizita ba HNGV hodi haree estoke ai-moruk no kondisaun HNGV, Tersa (04/06/2024). Foto/Elio dos Santos da Costa
Relatóriu no dadus ne’ebé PDHJ rona rasik husi responsavel sira iha HNGV bainhira hala’o vizita ba HNGV, Tersa (04/06/2024), katak estoke ai-moruk reajente ne’e iha 13%. Nune’e, PDHJ sente preokupante uitoan, inklui preokupa mós kondisaun pasiente balun tenke toba de’it iha korredór tanba espasu ka sala atu akomoda númeru pasiente la sufisiente.
“Ami ko’alia lubuk ida husu informasaun liuliu kona-bá ai-moruk katak iha estoke out HNGV ninian nune’e ai-moruk reajente ne’e iha 13% depois konsumaveis nian iha 11% ida ne’e persentajen ne’ebé mak dalaruma tun sa’e ba to’o 17% no tun ba 11%. Ohin, ami ba haree duni fatin ai-moruk nian depois husu atendimentu iha ne’e liuliu kona-bá fatin ba pasiente sira tanba ema balu toba de’it iha korredór. Nune’e Diretora esplika katak ita-nia kama normal iha ne’e hamutuk 340-ital entaun dalaruma pasiente mai barak liu tiha tenke tau iha kurridór sira ne’e,” Provedór Virgílio da Silva Guterres “Lamukan” hateten ba jornalista iha HNGV.
Preokupasaun ne’ebé mak provedór hato’o mós katak governu tenke iha planu atu hasoru ho entidade ne’ebé mak responsavel kona-bá ai-moruk liuliu atu hatene ba períodu ne’ebé mak to’o iha situasaun ida estavel.
Iha fulan ida liubá PDHJ estabelese ona ekipa konjunta ida halo averiguasaun ba situasaun ida ne’e nune’e ekipa la’o hela iha relatóriu hato’o katak iha ai-moruk iha estoke out iha duni. Mas kapasidade iha ospitál atu halo jestaun sira halo komunikasaun ho farmásia sira ne’ebé mak responsavel ba fornese ai-moruk ninian iha situasaun sira hanesan ne’e no dalaruma mós halo komunikasaun ho ospitál referral sira karik ai-moruk rezerva iha bele lori mai fali iha HNGV hodi halo tratamentu ba pasiente sira.
“Informasaun ne’ebe mak ami hetan bainhira hasoru ho entidade INFPM se husu informasaun barak liu kona-bá prosesu aprovizionamentu nian depois ami bele konvoka entidade polítika hanesan Ministra Saúde ho Vise-Ministru Saúde atu bele fó klarifikasaun iha nivel polítika nian,” Virgílio Guterres hateten.
PDHJ haree katak bainhira estoke ai-moruk nian tun to’o 11% tun ba kraik tan ida ne’e situasaun preokupante tanba iha HNGV labele falta ai-moruk.
![](https://www.hatutan.com/wp-content/uploads/2024/06/PDHJ1-300x201.jpeg)
Provedór Virgílio da Silva Guterres vizita HNGV. Foto/Elio dos Santos da Costa
PDHJ husu ba pesoál sira ne’ebé mak responsavel liuliu parte polítika ninian atu halo intervensaun imediata oinsá atu estabiliza situasaun ne’e tanba hosi públiku sira esforsu ne’e mak informasaun hosi HNGV tenke esklarese situasaun ne’ebé mak agora daudauk enfrenta iha HNGV.
Iha fatin hanesan Diretora Administrasaun Finansas no Lojístika HNGV, Sara Maria F. Xavier hateten PDHJ halo vizita mai iha HNGV hodi halo konfirmasaun kona-bá situasaun no kondisaun real HNGV enfrenta relasiona ho preokupasaun sosiedade sira nian durante ne’e.
Loos duni estoke out iha HNGV iha ai-moruk reajente ne’e iha 13% depois konsumaveis nian 11%, maibé tuir Sara Maria F. Xavie, HNGV iha jestaun rasik atu buka meius oinsá hodi nune’e bele halo atendimentu ba pasiente sira la’o nafatin.
“Ita iha orsamentu ne’ebé mak atu kompras emerjénsia ba ai-moruk no ekipamentu sira. Ita kontratu ho apátika Istana Farmásia atu bainhira estoke out iha INFPM problema ita iha karta justifikasaun hosi INFPM ita halo kompras diretamente uza orsamentu ne’ebé mak aloka ba OJE ba HNGV,” Diretora Administrasaun Finansas Lojístika Sara Maria F. Xavier hateten.
Orsamentu ne’ebé mak prevee ba kompras emerjénsia ne’e iha $100,000.00 katak ida ne’e sufisiente hela no halo mós jestaun atu fó lokál travel ba pesoál Farmásia sira atu ba foti ai-moruk balu iha ospitál referral sira hodi kontinua fó atendimentu ba pasiente sira iha HNGV.
Kada loron ba pasiente sira ne’ebé mak tama iha sala emerjénsia bele to’o iha 300-liu, maibé agora dadauk menus no númeru la barak ona hanesan uluk.
Total pasiente sira ne’ebé mak agora daudauk hala’o tratamentu intensivu iha HNGV hamutuk 350-liu nune’e atendimentu iha oras 24 nia laran lao normal hanesan baibain.
Médiku espesialista iha HNGV total na’in-67, médiku jerál na’in-200, parteira na’in-80, enfermeiru sira iha na’in-300-liu, tékniku aliadu sira iha na’in-1.114 inklui ho ekipa brigada sira hosi Xina ho Cuba.
Jornalista Estajiáriu : Lazaro Pereira Quefi