Hatutan.com, (07 Fevereiru 2025), Díli- Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, liu husi enkontru jerál ho Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál, Institutu Públiku (ADN I.P) no Komisaun Nasionál Aprovizionamentu (CNA- portugés), Sesta (07/02/2025), husu atu Instituisaun rua ne’e servisu ho transparénsia no onestidade atu fó prestasaun di’ak ba dezenvolvimentu nasionál iha Timor-Leste.
Lee Mós: MTK Klarifika Kustu Konstrusaun Halte $96,000.00 Hetan Verifikasaun Hosi ADN

Enkontru jerál PM Xanana, MPIE, ADN ho CNA iha CCD, Sesta (07/02/2025). Foto/Tome da Silva
Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hateten, inísiu harii ADN I.P atu hahú ezekuta servisu sira ba dezenvolvimentu nasionál tenke sai ho kualidade, servisu ho di’ak, ho kompromisu servisu nian atu serbí povu ho di’ak.
Xanana apresia ho servisu ne’ebé ADN no CNA halo, maibé hanesan hotu-hotu hatene iha Parlamentu Nasionál mós ko’alia hela de’it kona-ba ADN nia servisu katak ida ne’ebá la la’o, ida ne’e la la’o tamba ne’e hanoin ba katak tenke halo servisu ida di’ak liután ba rai ne’e no povu ida-ne’e.
Saida mak ADN no CNA halo tenke garante kondisaun ba dezenvolvimentu iha setoó hotu, no kumpre misaun sira ba hasae kualidade iha obra ka projetu sira ne’ebé gasta osan estadu nian.
“Ha’u husu ba ADN mós bainhira iha projetu sira adjudikasaun direita tenke kontrola mós kualidade, lae, ita fó tanba fó no ko’alia de’it mak númeru, maibé obra la hotu no laiha kualidade,” Xanana hateten.
Bá CAN, Xanana subliña prosesu aprovizionamentu tenke aproviziona ho di’ak tamba CNA sai baze ba dezenvolvimentu no define infraestrutura bázika hanesan ponte, estrada, no infraestrutura sira seluk hodi hasae no hadi’a kualidade,” Kay Rala Xanana Gusmão hateten iha Centro Convenção Díli (CCD).
Xefe Governu mós husu ba ADN no CNA atu eduka setór privadu nasionál sira, eduka la’ós sira tenke halo ka ezekuta obra ida ho lalais hodi kaer fali seluk, lae! Eduka signifika kontrola, bainhira obra ne’e la’o tenke hare ho didi’ak, atu nune’e iha tinan seluk sira kaer ka halo fali obra seluk sira bele halo ho diak ona.
Ba CNA tenke haree ho di’ak no rigór rekizitu sira ne’ebé tau, labele haree de’it ba osan, maibé tenke haree mós kbi’it tékniku no sira seluk, atu nune’e labele prejudika bainhira obra ne’e lao.
Promete sei ba vizita projetu sira ne’ebé lao hela
Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão afirma hikas nia deklarasaun katak tinan ida ne’e sei la’o ba munisípiu no Postu-Administrativu sira iha territóriu nasionál atu hare projetu infraestrutura sira, liu-liu lista projetu bo’ot no ki’ik sira ne’ebé iha sei lori, ba to’o iha ne’ebá atu haree, tamba iha ne’e projetu barak tebes.
“Ita hotu tenke buka haka’as an, buka esforsu an, halo didi’ak ita nia servisu para sai memória diak ba povu ne’e no sai memória ba futuru ne’e,” Deklara Xanana Gusmão.
Rezultadu inspesaun ba projetu sira tinan 2024 mak hanesan projetu Fundu Infraestrutura ho total projetu hamutuk 369 ho total orsamentu hamutuk $923,657,306,91, rekomendasaun ba pagamentu hamutuk $205,830,788,14, no poupansa hamutuk $9,198,561,39.
Projetu Fundu Espesiál Dezenvolvimentu RAEOA ho total projetu 44, ho montante $ 47.369.0065.19, rekomendasaun ba pagamentu hamutuk $ 8.302.690.77, no poupansa $ 224.36.
Projetu liña Ministeriál ho total projetu 284, ho total orsamentu $24,381,270,83, rekomendasaun ba pagamentu hamutuk $20,042,048,63, no poupansa hamutuk $563,911,06.
Projetu Subvensaun públiku, ho total projetu 110, ho total orsamentu $10,164,138,96, rekomendasaun ba pagamentu hamutuk $3,041,123,17.
Hametin no hadi’a Misaun ADN no CNA
Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão mós husu atu funsionáriu hotu iha ADN no CNA kontínua ho servisu ne’ebé iha hodi hametin no hadi’a misaun ADN no CNA nian ba garante kualidade obra infraestrutura sira iha Timor-Leste.
“Imi nia servisu mak sei sai baze, aliserse ba dezenvolvimentu nasionál iha area hotu-hotu, ADN I.P mak hare didi’ak projetu sira ne’e, CNA aprova didi’ak no ADN I.P tuir nafatin, halo ho didi’ak, povu sei louva imi.” Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hameno.
Koordena nafatin ho Ministériu sira para labele tau fali osan husi Ministériu ida ba fali halo projetu Ministériu seluk nian, tenke konsulta mos ho Konsellu Administrasaun Fundu Infraestrutura (KAFI) para buat hotu tuir nia dalan.
Diretór Ezekutivu ADN I.P Rui Lourenço da Costa hateten agradese ba Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebé bele marka prezensa iha sorumutuk Eskluziva ida hamutuk ho ADN I.P no CNA.
Nia afirma enkontru ida ne’e importante tebes atu fó hanoin hikas ba dirijente no funsionáriu tomak katak ADN I.P no CNA sai nu’udar baze ba dezenvolvimentu nasionál.
“Ida-ne’e fo hanoin ba ami hotu-hotu atu hadi’a buat barak ne’ebé ita hotu-hotu halo. Agradese mos ba Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão tamba harii ona, ADN no CNA, hodi nune’e iha kontestu konstrusaun estadu, ita hotu-hotu sei ba gasta osan povu nia ho di’ak, infraestrutura sira mos presija atu hetan supervizaun ho kualidade,” Rui Lourenço da Costa hateten.
Diretór Ezekutivu ne’e hatutan dezafiu sira ne’ebé ADN hasoru iha laboratorium tamba ADN presiza laboratorium ida ne’ebé ekipadu ho ekipamentu sira ne’ebé di’ak, atu nune’e, funsionáriu sira bele ezerse kna’ar ho di’ak. Presiza mós iha formasaun hodi hasae koñesimentu funsionáriu sira nian.
Diretór Ezekutivu CNA, Albano Soares hateten CNA nia partisipasaun iha ne’e atu atribui no reforsa dezenvolvimentu iha País ne’e, hanesan mos instituisaun sira governu nian sira seluk.
“Ne’ebé CNA hanesan forsa governu nian ida para bele fo kontribuisaun ba dezenvolvimentu. Ami nia papél atu ezekuta prosesu aprovizionamentu tuir lei no prosedimentu sira ne’ebé vigór,” Albano Soares hateten.
Dezafiu ne’ebé CNA enfrenta mak hanesan país foun, instituisaun estadu sira ne’e presiza hetan koñesimentu di’ak liután, liu-liu iha rekursu umanu para bele mellora servisu sira ne’ebé iha no servisu ne’ebé di’ak halo di’ak liután.
MPIE halo lansamentu ba livru “Guideline For Standard Remuneration on Perssonnel”

Lansamentu livru “Guideline For Standard Remuneration on Perssonnel”, Sesta (07/02/2025). Foto/Tome da Silva
Ministru Planeamentu Investimentu Estratéjiku ( MPIE), Gastão Francisco de Sousa, hateten, ohin halo Lansamentu livru “Guideline For Standard Remuneration on Perssonnel”. Iha lansamentu ba livru ida ne’e, liu-liu ba remunerasaun, fulan ida nia direitu atu mana hira, internasional hira no nasional hira.
Nia afirma, ohin, Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hateten, tenke haree fila fali presu sira uluk, ezemplu hanesan, liu-liu ba edifísiu no mós ba konstrusaun estrada ho buat sira ne’e.
“Ita nia livru ida uluk ita lansa ne’e iha 2015-2016, no agora 2025 ona, tinan 6 ona, ita seidauk halo revizaun, ho ida-ne’e PM Xanana orientasaun para haree presu sira ne’e fila fali. 2023 no 2025 ne’e presu la hanesan tiha ona, tanba ne’e maka fo orientasaun para ami atu revee fila fali, mais ami revee uluk maka ida konsultór nee maka ohin lansa ne’e, selu-seluk ne’e sei tuir mai,” n Gastão Francisco de Sousa afirma.
MPIE subliña livru “Guideline For Standard Remuneration on Perssonnel” ne’e hanesan mata dalan ka giaun remunerasaun ba konsultór nasionál no internasional sira no iha faze tuir mai MPIE mos sei prodús tan livru ka manual ba presu sira sasán konstrusaun nian atu bele tulun servisu ADN I.P no CNA nian ba superviziona no kontrola ba projetu sira.
Jornalista: Vito Salvadór