Hatutan.com, (14 Abríl 2025), Díli– Reprezentante povu iha Parlamentu Nasionál lamenta tebes insidente ne’ebé rezulta pasiente ida mate iha Ospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) tanba de’it la iha atendimentu ida di’ak.
Lee Mós: Misaun Saúde Atu Serbí Povu La’ós Osan Mak Prioridade

Ospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV, sigla portugés). Foto/Dok.Tome da Silva
Pasiente Januário Marçal, ne’ebé sofre moras durante fulan-rua, baixa iha HNGV atu halo operasaun iha Segunda ne’e, maibé tanba de’it atendimentu falla rezulta pasiente hakotu nia iis iha Domingu kalan, 13 fulan-Abríl 2025.
Membru PN husi Bankada FRETILIN, Dario Madeira, konsidera situasaun ne’e fó prova katak setór saúde iha Timor-Leste gravé tebes duni ona.
Durante ne’e, Bankada Opozisaun sira iha PN sempre levanta situasaun sira grave iha setór saúde, hanesan la iha ai-moruk, estoke ran sira iha ospitál kuaze la sufisiente, atendimentu la di’ak no seluk-seluk tan. Maibé, Governu ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão sempre defende hodi argumenta katak situasaun saúde di’ak hela de’it.
“Ida-ne’e hatudu momós bá ita hotu no bá ukun na’in sira hotu katák presiza halo atendimentu ida di’ak liu bá povu sira iha ospitál, sé profisionál saúde no doutór sira mak menus tenke responde bá ida-ne’e. Ita hotu nia servisu ne’e atu fó protesaun bá povu sira ne’ebé mak ita serbí,” Deputadu Dario Madeira iha nia intervensaun iha plenária PN, Tersa (14/04/2025).
Iha fatin hanesan Xefe Bankada PLP Maria Angelina Sarmento, mós deklara lamenta ho akontese ne’ebé hakotu pasiente Januário Marçal nia vida iha HNGV. Aat liu tan, estajiáriu sira mak halo fali atendimentu bá pasiénte ida hodi hasai nia raan atu halo teste antes nia atu halo operasaun.
Hatán ba preokupasaun sira-ne’e Vise-Ministru Asuntu Parlamentár Adérito Hugo kompromete sei envia asuntu ne’e bá Ministériu Saúde atu bele fó resposta tanba ne’e kestaun ida teknikú, atu detallu liu tenke sira mak espliká
Klarifikasaun HNGV
Hosi sorin seluk parte sira iha HNGV klarifika katak kona-bá kronologia bá akontesimentu ne’ebé iha HNGV loos duni katak pasiente ne’e ran sai no atende husi estrajiariu balun.
HNGV rekoñese iha sala siologia Emerjénsia, iha pasiénte Januario Marçal ho idade tinan-80 resin, ne’ebé mak baixa iha ne’ebá. Kuazé semana ida ne’ebé atu halo intervensaun bá operasaun, maibé Domingu kalan lakon vida.
“Prinsipíu staff hotu-hotu laiha intensaun bá kualkér atendimentu, sempre serbí ho domin ho responsabilidade, horikalan, akontese tanba alin estudante mak bá fatin pasiénte no tau soru fatin ne’e mak bubu, ne’ebé hasai tiha tau kabaas ho plester bá mak ran ne’e sai, kala ladún hatene entaun ran sai, horikalan, ami mai haree nia foto katák ran ne’e sai duni, maibé la’ós sai husi nian isin ne’e hotu kedan, ne’e mak derepenti tama iha shok no halo situasaun la konsegé salva pasiénte ne’e nia vida,” Diretór Servisu Apoiu Diagnóstiku no Terapéutiku iha HNGV, Vidal de Jesus Lopes klarifika liuhusi konferénsia imprensa iha nia knaar fatin iha HNGV.
Sira-nia parte simu ona relatóriu husi médiku no infermeiru sira ne’ebé mak pikete iha Domingu kalan. Maibé kona-bá kronólojia loloos sei kriá ekipa independente ida hodi halo investigasaun audit bá akontesimentu ida-ne’e atu nune’e bele fó informasaun ne’ebé loloos.
Diretór ne’e afirma tenke rekoñese duni katák estajiáriu sira baibain halo atendimentu balu hanesan simples halo monitorizasaun temperatura pasiente sira nian hanesan koko-tensaun no hasai kanula tanba ne’e menus riskú.
“Ami rekoñese duni katák situasaun ida-ne’e fallansu husi ami, tanba ami husi seniór sira la monitoriza ho di’ak no ida-ne’e bá oin ami sei hadi’a, hodi nune’e, evita akontesimentu ne’ebé ita la espera,” Vidal de Jesus Lopes hateten.
Jornalista Estajiária: Zita Menezes