Hatutan.com, (24 Juñu 2025), Díli- Ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan fiskál 2025 ho nia montante global Billaun $2,6 foin atinje 13%.
Lee Mós: PM Xanana Garante Hametin Sistema Ezekusaun OJE 2025 ho Kualidade

OJE 2025 ho montante Billaun $2,6 aprova iha finál global iha PN, Kuarta (20/11/2024). Foto/Dok
Vise-Ministra Finansa, Felícia Claudinanda da Cruz Carvalho, Tersa (24/06/2025), informa kona-bá ezekusaun OJE 2025 iha trimestre dahuluk nian iha ezekusaun reseita fahe ba haat; tuir sub-setór sira, administrasaun sentrál tuir kategoria no seguransa sosiál tuir kategoria no mós bá Rejiaun Administrativu Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) tuir kategoria.
Iha administrasaun sentrál orsamentu final billaun $2,6 nia taxa ezekusaun 13% ne’ebé ho montante millaun $314,410,680
Iha RAEOA nian orsamentu final millaun $72,181 ezekusaun zero (0), reseita seguransa sosiál nian orsamentu final millaun $490,670,642 nia taxa ezekusaun 75% ho montante millaun $319,509,189.
Iha fatin hanesan xefe Bankada PLP, Deputada Maria Angelina Sarmento hateten iha Governu da-sia nia ukun fenómenu ne’ebé hatudu katak gastu boot mais laiha balansu ho nian reseita.
“Fenómenu sira ne’ebé kontribui bá gastu boot maka ida saláriu vensimentu, tinan 2025 saláriu vensimentu besik to’o ona millaun $500.00 aumenta ida-ne’e nian fonte ida maka mai husi númeru funsionáriu kontratadu no permante tuir dadus husi Komisaun Funsaun Públika (KFP) funsionáriu permanente iha ema 2024 39.236,” n Deputada Maria Angelina hateten iha nia intervensaun iha plenária PN.
Nia dehan Governante sira iha Governu ida-ne’e mós halo rekrutamentu kontratu termu sertu, nomeasaun polítika no mós asesór sira iha aumentu purvolta 26,764 pesoál ne’e maka halo funsionáriu públiku iha 2025 sa’e to’o ema hamutuk na’in-66,000.
Deputada Maria Angelina afirma, despeza sira iha fundu infraestrutura programa prioridade hanesan estrada no ponte nian ezekusaun foin atinje 3,29%, programa água saneamentu foin atinje 0,70%, eletrisidade foin atinje 1.10%, enkuantu setór rua ne’e maka prioridade tebes bá povu.
Iha fatin hanesan Prezidente Komisaun C ne’ebé trata asuntu Finansa Públika Deputada Cedelizia Faria dos Santos hateten, tuir lei orsamentu hateten kada fula-tolu, mistériu sira lori sira-nia ezekusaun OJE mai iha Parlamentu Nasionál hodi halo diskusaun.
“Ezekusaun primeiru trimestre ki’ikoan tebes 13% de’it, ita nian espetasaun kuandu di’ak nia bele atinje 25%, maibé ne’e 20% de’it mós nia lato’o, maioria nian ezekusaun di’ak ne’e bá de’it saláriu vensimentu, tuir fali transferénsia públika,” Deputada Cedelizia Faria dos Santos hateten.
Komisaun C nia haree kategoria tolu; bens servisu, kapitál dezenvolvimentu no kapitál menór nia ezekusaun ki’ik ne’e tanba iha relasaun ho prosesu aprovizionamentu nia burokrasia loke tenderizasaun bá projeitu sira, orsamentu foin tama iha fulan-Janeiru entaun ida-ne’e mós impaktu bá iha ezekusaun primeiru trimestere dahuluk ne’e.
Nia afirma durante ne’e ezekusaun trimestre dahuluk ne’e nunka lori mai Parlamentu Nasionál, nune’e ho maneira obriga ministériu sira lori ezekusaun primeiru dahuluk, bá oin sira bele atinje mais 20% para nune’e povu bele sente di’ak liután orsamentu ne’ebé maka Parlamentu Nasionál aprova.
Tuir relatóriu komisaun C ezekusaun boot iha trimestre dahuluk maka Primeiru-Ministru, Ministériu Saúde, Ministériu Negósiu Estranjeiru, FDCH no RAEOA no Dotasaun Governu. Ministériu ne’ebé nia ezekusaun baixu maka Ministériu Agrikultura Peska Pekuáriu no Floresta, Fundu Infraestrutura no Munisípiu Atauro.
Jornalista: Zita Menezes