Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Sosiedade Sivíl Sujere Governu Investiga Abut Problema Molok Taka GAM-GAR

Published

on

Hatutan.com, (07 Novembru 2023), Díli—Sosiedade Sivíl liu hosi Forum Organizasaun Naun Govermentál Timor Leste (FONGTIL) sujere bá Governu halo uluk investigasaun bá abut hosi problema sira ne’ebé durante ne’e mosu iha fatin-fatin molok foti desizaun hodi taka Grupu Arte Marsiais (GAM) no Grupo Arte Rituais (GAR).

Diretór ezekutivu FONGTIL, Valentim da Costa Pinto hamutuk ho dirijente hosi organizasaun sosiedade sivil sira hala’o konferénsia imprensa hodi hatuur pozisaun kona-bá desizaun Governu atu taka Grupu Arte Marsiál no Arte Rituál, Tersa (07/11/2023). Foto: Leopoldina de Carvalho.

Sujestaun ne’e tanba Sosiedade Sivíl observa katak, problema la’ós foin akontese maibé ne’e nu’udar situasaun ne’ebé sempre repete, no Governu seidauk iha meius di’ak atu rezolve.

“Tanba saida mak situasaun sira ne’e kontinua repete hodi rezulta joven sira mate no sasan kontinua hetan estragus. Governu presiza halo konsultasaun ho parte hotu-hotu atu hatene kauza loloo hafoin bele foti desizaun,” Diretór ezekutivu FONGTIL, Valentim da Costa Pinto hateten  liu hosi konferénsia imprensa, Tersa (07/11/2023).

Iha fatin hanesan Diretór Assosiasaun HAK, Feliciano da Costa Araújo mós husu Governu atu define loloos solusaun ne’ebé justu hodi ema hotu-hotu satisfáz tanba GAM no GAR hanesan rekursu ne’ebé Timor Leste iha.

Advertisement

“Presiza haree ida-ne’e la’ós jeneraliza de’it ba GAM. Se la’e ita taka tiha, situasaun seluk mosu mai ita dehan tán GAM mak halo, individuál mak halo maibé jeneraliza ba hotu-hotu,” Feliciano da Costa Araújo hateten.

Sosiedade sivíl husu bá Komisaun Reguladora Arte Marsiais (KRAM)  atu halo servisu ho di’ak liu, hodi halo intervensaun di’ak tanba ezisténsia KRAM nu’udár komisaun ne’ebé bele kontrola no regula arte marsiais, maski lider nasionál sira mai iha nasionál kumprimenta  malu ho kontenti maíbe situasaun iha terrenu kontinua iha konflitu.

Nune’e Governu tenki halo ezersisiu ne’ebé di’ak hodi bele komprende di’ak liu tán kauza ne’e, hodi  bele iha solusaun ida justu no klaru hodi responde problema hirak ne’e.

Ho preokupasaun hirak ne’e, FONGTIL hato’o rekomendasaun balun hanesan tuir mai ne’e:

  1. Governu liu hosi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) inklui ministériu relevante sira atu halo intervensaun imediata hodi fó apoiu umanitáriu bá vítima inosenti ne’ebé sira nia uma no sasán sira hetan estragus iha suku Lourba ho Karabau postu administrativu Bobonaro, munisipiu Bobonaro.
  2. Husu Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL) atu halo atuasaun ida ne’ebé rigorozu ho imparsialidade no independente nune’e bele hetan kauza loloos bá konflitu sira.
  3. Husu Governu atu revee Lei Orgánika PNTL atu hatudu profisionalizmu iha atuasaun sira kuandu mosu disturbiu bá órden públiku.
  4. Husu Primeiru Ministru atu konsisténsia ho deklarasaun hodi orienta Ministru Interiór no Ministru Defeza atu halo investigasaun bá membru PNTL no F-FDTL bainhira iha duni prova involve iha GAM no GAR.
  5. Husu bá instituisaun judisiáriu sira atu funsiona ho di’ak no efetivu liu-liu iha prossesu investigasaun no akuzasaun ba krime ne’ebé akontese deskonfia involve membru GAM no GAR.
  6. Husu Ministru Admistrasaun Estatal atu haree didiak papél autoridade lokál tuir Lei nú 9/2016, lei suku artigu kona-bá kompeténsia sira.
  7. Husu bá autór sira tenki koopera ho instituisaun Estadu atu bele hatán ba krime sira ne’ebé akontese.
  8. Governu tenki halo edukasaun sidadania bá joven sira atu bele hatene Lei sira hodi kontribui bá redusaun konflitu.
  9. Husu Governu liu hosi SEFOPE atu kria polítika oinsa atu bele fó formasaun bá joven sira, la’ós foka de’it bá rai liur maibé ba rai laran mós.
  10. Rekomenda ba Governu atu suspende temporariamente atividade GAM no GAR to’o hetan solusaun ida ne’ebé justu.
  11. Rekomenda ba Governu atu rekruta rekursu Pfisiál Polisia Suku ho nessesáriu atu bele responde ba nesesidade konflitu.
  12. Husu Ministeriu Justisa atu sosializa Lei Báziku kona-bá direitu fundamental tuir Lei inan hateten.
  13. KRAM presiza hala’o papél ho loloos atu regula GAM no GAR nia membru ne’ebé halo krime no Governu presiza avalia fali KRAM ninia servisu.
  14. Husu lider GAM no GAR sira atu kotrola membru sira ne’ebé halo problema no aplika regra sira ne’ebé define ona iha KRAM.

Jornalista : Leopoldina de Carvalho

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Horta ho Xanana Tuun Direta Simu Liurai Brunei Darussalam Majestade H. Hassanal Bolkiah

Published

on

Hatutan.com, (20 Maiu 2024), Díli- Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta ho Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hamutuk ho membru governu sira simu ho ksolok prezensa Sua Majestade Haji Hassanal Bolkiah, Sultaun Brunei Darussalam ne’ebé too  iha Repúblika Demokrátika Timor-Leste hodi partisipa iha selebrasaun loron Restaurasaun independénsia ba dala-XXII (20 Maiu 2002-20 Maiu 2024).

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Ramos-Horta Kondekora Timoroan no Sidadaun Estranjeiru Ne’ebé Kontribui bá Dezenvolvimentu TL

Published

on

Hatutan.com, (19 Maiu 2024), Díli- Iha selebrasaun aniversáriu restaurasaun independénsia Timor-Leste nian bá dala-XXII (20 Maiu 2002- 20 Maiu 2024) Prezidente Repúblika José Ramos-Horta kondekora timoroan  no sidadaun estranjeiru sira ho grau orden Timor-Leste nian hodi fó rekoñesimentu bá sira-nia dedikasaun no kontribuisaun bá dezenvolvimentu Timor-Leste. 

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

FPCI Apresia Toleránsia Relijiozu iha Timor-Leste Ne’ebé Reflete Fiar no Kultu Moris Povu Nian

Published

on

Hatutan.com, (17 Maiu 2024), Díli- Foreign Policy Community in Indonesia  (FPCI) apresia ho toleránsia relijiozu iha Timor-Leste ne’ebé reflete ho fiar no kultu moris povu nian.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending