Justisa & Krime
TR Aplika Prizaun Domisiliária bá Fujitivu Arnolfo Teves Jr To’o Fináliza Prosesu Legál
Published
2 years agoon

Hatutan.com, (13 Juñu 2024), Díli-Tribunál Rekursu ka Tribunál Supremu Justisa liuhusi despaisu ikus, Kuarta (12/06/2024), aplika medida koasaun Prizaun Domisiliária ka “Mandado de Condução Á Prisão Domiciliaria” bá fujitivu Arnolfo Alipit Teves Jr atu bele hela de’it iha nia rezidénsia ka uma to’o finaliza nia prosesu legál sira.
Lee Mós: Tribunál Rekursu Liberta Fujitivu Teves Jr Oras Balun De’it Polísia Kaptura Fali

Fujitivu Arnolfo Tves Jr submete bá prosesu audisaun iha Tribunál Supremu Juastisa, Tersa (11/06/2024). Foto/Elio dos Santos da Costa
TR nia desizaun hodi hasai “Mandado de Condução Á Prisão Domiciliaria” ne’e ho NUC 00224/24,TRDIL, no Númeru Prosesu 48/INQ/2024/TR, bá Arnolfo Alipit Teves Junior, atu hela de’it iha uma.
Desizaun ne’e fó sai, hafoin Tribunál rona deklarasaun husi sasin estranjeiru hamutuk na’in-lima (5), na’in-tolu (3) Tribunál rona diretamente, na’in-rua (2) seluk liu de’it hosi telekonferensia. Sasin sira ne’e aprezenta husi parte advogadu, no prosesu audisaun ne’e Tribunal konklui tiha ona, horseik.
“Katak detidu ne’e sei lori bá hela iha nia rezidénsia permanente ne’ebé identifikadu ona, hodi hein prosedimentu sira bá prosesu estradisaun nnian, ne’ebé mak ho baze bá Artigu 193 hosi Lei Kódigu Prosesu Penal,” Hatutan.com sita mandadu Tribunál Rekursu nian.
Artigu 193 kona-bá Dezobediénsia bá orden namkari nian. Iha Alinea 1, hatete katak “sé mak la haktuir orden lejítima hodi namkari husi halibur ka reuniaun públika, fó-sai husi autoridade kompetente, ho adverténsia katak dezobediénsia ne’e sai hanesan krime, sei kondena ho pena prizaun to’o tinan 2 ka multa. Alinea 2, “bainhira dezobediente ne’e nu’udár promotór reunian ka halibur, sei kondena ho pena prizaun to’o tinan-tolu (30 ka multa.
Durante hela iha rezidénsia permanente ne’ebé identifikadu, Teves Jr nafatin hetan seguransa no kontrolu másimu husi Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) to’o nia konklui nia prosesu legál sira iha Tribunál Supremu Justisa Timor-Leste nian.
Fujitivu Arnolfo Teves Jr oan hosi Arnolfo William Teves Junior no Jenaida Alipit Teves, no nia moris iha Manila-Filipina, loron 10 Agostu 1971. Hela fatin atuál Metiaut, Dili-Timor-Leste, nu’udár uma arendada ka aluga hosi Antony Jape nian.
Termu Identidade no Rezidénsia
Kona-bá Termu Identidade no Rezidénsia ne’ebé Tribunál Rekursu hasai iha kuarta-horseik, ho NUC 0024/24.TRDIL, baze bá Artigu 186, Lei Kódigu Prosesu Penal. Tribunál husu bá Estraditandu Arnolfo Alipit Teves Jr mak hanesan; (a) Arguidu tenke fó identifikasaun kompletu bá ninia hela-fatin, fatin servisu no fatin ne’ebé nia bele hetan notifikasaun durante prosesu ne’e.
(b) Estraditanto ne’e tenke aprezenta aan iha autoridade kompetente nia oin ka nafatin iha nia oin bainhira lei obriga nia atu halo ida-ne’e ka hetan notifikasaun atu halo ida-ne’e;
(c) Tenke fó sai nuania hela-fatin foun ka fatin ne’ebé nia bele hela, uainhira nia troka ninia hela-fatin ka nia la iha hela-fatin bá loron sanulu-resin-lima liu;
(d) La kumpre provizaun sira iha subparagrafu (b) no (c) lejítimu nia reprezentasaun hosi Defensór ida iha aktu prosesual hotu-hotu ne’ebé nia iha direitu ka devér atu marka prezensa, notifikasaun hosi avizu públiku kona-bá data ne’ebé deside ona bá julgamentu ne’ebé prevee iha artigu 257 Kódigu Prosesu Penal no hala’o julgamentu uainhira nia laiha, maske laiha justifikasaun molok julgamentu;
Artigu 186 hosi L KPP ne’e koalia kona-bá “Hado’ir iha fatin sira seluk ne’ebé taka ba públiku”. Iha alinea dahuluk esplika katak, Sé mak pratika faktu sira ne’ebé deskreve tiha iha númeru 1 no 2 hosi artigu anteriór mak ka’it ho kualkér fatin seluk ne’ebé taka metin ka hale’u ho lutu no la iha asesu livre ba públiku, sei kondena tuituir malu ho pena sira ne’ebé temi tiha iha númeru hirak ne’ebá redús tiha metade iha limite sira másimu. Alineia daruak, Lala’ok kriminál depende hosi keixa.
Governu Laiha Ona Kompeténsia
Iha sorin seluk, Ministru Justisa (MJ) Sergio Hornai hatete,n hanesan membru governu, desizaun ninian sai tiha ona iha loron 13 fulan-Maiu liubá, nia iha prazu loron sanulu, tuir lei kooperasaun internasional matéria penál. Tanba ne’e governu halo ona desizaun.
Ministru Sergio Hoirnai dehan, desizaun ne’ebé nia foti, hodi hatán bá pedidu hosi hosi Governu Filipina, no desizaun nia hato’o tiha ona, no agora iha prosesu justisa ninian, konserteza justisa sei fó resposta.
Ema hotu mós hatene tiha muitu-beim, katak iha ona desizaun Tribunál ninian, depois rona testamuña sira, iha momentu ida Tribunál halo desizaun atu bele hasai tiha Arguidu iha detensaun provizória. Tanba detensaun provizória ne’e iha loron 65, para atu halo detensaun provizória, prosesu sira tuir ninia trámita sira mak iha ka lae.
TR iha kompeténsia própria atu bele halo desizaun, katak, ministru justisa nia desizaun ne’ebé mak hasai hanesan membru governu, deside tiha ona, no ne’e labele rekursu, no la vinkula bá iha desizaun Tribunál ninian. Maibé, Tribunál iha ninia desizaun própriu, haree bá iha sirkunstánsia hothotu, haree bá iha aspetu hothotu, no espesialmente haree bá lei, no haree bá iha interese liu-liu bá arguidu ninian, haree mós bá iha estadu ka vítima sira ninia direitu, liu-liu estadu ne’ebé husu hanesan rekerente, para atu nune’e fujitivu bele fila bá iha nia rai.
“Hirak ne’e hotu, Tribunál iha ninia vizaun propria, iha hanoin própriu para atu halo desizaun bá ida ne’ebá, independentemente, ne’e la’os tama ona iha kestaun polítika, governu ninian, tanba governu ninian iha desizaun polítika administrative, no ha’u hakotu tiha ona iha dia 13 de maiu liubá kotuk, no tuir lei, ha’u kumpri bá iha 10 dias ne’ebé fó bá ha’u, tanba tuir loloos iha dia 12, maibé dia 12 ne’e monu iha domingu, entaun, ha’u dekreta hodi halo admisíbilidade, para atu bele la simu fujitivu ninian atu hela iha ne’e, hodi haruka bá iha Filipina,” Ministru Sergio Hornai esplika.
Sergio Hornai dehan, Governu Filipina manifesta tiha ona sira-nian interese liuhosi pedidu estradisaun ninian, agora desizaun iha Tribunál ninian lima, sira mak atu haree kona-bá prazu ida detensaun hosi fevereiru ne’e, kuandu halo detensaun to’o mai agora, nia sei merese atu hela nafatin iha prizaun preventiva, ka lae.
“Ne’e kabe bá iha kompeténsia Tribunál ninian, no ha’u lakohi tama bá iha ne’ebá, tanba ha’u nia dever, responsábilidade hanesan governante, ha’u limite de’it bá iha responsábilidade governu nian, tuir Lei Kooperasaun Penál Internasionál ne’ebé atribui bá governu atu halo desizaun administrativa,” Ministru Sergio Hornai tenik.
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres
You may like
Justisa & Krime
PCIC Finaliza Ona Ezame Ba Objetu Sira iha Kazu Dirijente Timor GAP, E.P Nian
Published
3 hours agoon
20/02/2026
Hatutan.com, (20 Fevereiru 2026) Díli– Polísia Sientífiku Ivestigasaun Kriminál (PCIC-sigla portugés) finaliza ona ezame bá objetu sira husi Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC) ne’ebé rekolla iha buska no apreensaun ba dirijente Timor GAP,E.P ho inisiál AC nia rezidénsia.
Justisa & Krime
CAC Hahú Averiguasaun Bá Kazu Rekrutamentu Kadete PNTL
Published
4 hours agoon
20/02/2026
Hatutan.com, (20 Fevereiru 2026), Díli– Komisaun Anti-Korrusaun (CAC-sigla Portugés) hahú halo averiguasaun bá kazu rekrutamentu kadete foun Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) .
Justisa & Krime
Ema ho Podér Polítiku Proteze no Fó Kondisaun Ba Fujitivu Kalumban Mali iha Timor-Leste
Published
6 hours agoon
20/02/2026
Hatutan.com, (20 Fevereiru 2026), Díli– Kazu fujitivu Kalumban Mali ne’ebé deskonfia falsifika dokumentu hodi hetan nsionalidade Timor ho naran Leonardo Benigno Tilman, sai sensitivu no dilemátiku ba Polísia Sientifiku Investigasaun Krminál (PCIC, sigla portugés) tanba ema ho podér politíku no ema balun tan ho pozisaun boot mak proteze no fó hela kondisaun ba Kalumban Mali hodi la’o livre iha Timor-Leste.

PCIC Finaliza Ona Ezame Ba Objetu Sira iha Kazu Dirijente Timor GAP, E.P Nian

PNTL Halo Buska no Apreensaun Ba Xinés Na’in-18 iha Fomento I

CAC Hahú Averiguasaun Bá Kazu Rekrutamentu Kadete PNTL

Ema ho Podér Polítiku Proteze no Fó Kondisaun Ba Fujitivu Kalumban Mali iha Timor-Leste

Konsellu Ministru Aprová Projetu Rezolusaun Kona-Bá Konta Satélite Tasi Nian

DIT Hahú Introdús ba Estudante Sira Kona bá Seguransa ba Dadus Importante

IGJ Legaliza Corais Timor bá Atividade Futu-Manu

STOP PRESS: Ministru Nino Pereira Konsumu Dose Kontamina ho Frasku Halo Nanál Kanek no Ran

Indonesia dan Timor-Leste Perkuat Kerjasama Ekonomi, Sosial Budaya, dan Pariwisata

Governu Indika BTK Hadi’a Trotoár Naksobu iha Área Bebora

Asesu Gratuita HATUTAN.com

Hafoin Ferias Judisiáriu PGR Sei Ko’alia Kazu Set-top Box RTTL,E.P

Xefe Estadu TL Kondekora Militár Korea Súl Ne’ebé Mate iha Oé-Cusse

PCIC Detein MG Lori Osan Falsu Hosi Inglaterra

PR Simu Karta Kredensial Husi Embaixadór Brunei Darussalam ho Reinu España
Trending
Dili1 week agoPolísia Sei Regula Motór Sira Estasiona iha Trotoár Área Palásiu Governu
Defeza & Seguransa1 week agoGovernu Suspende Tempráriu Rekrutamentu Ajente PNTL 2025
Nasionál1 week agoGovernu Rekoñese Irregularidade iha Rekrutamentu Kadete PNTL
Polítika1 week agoPrezidente Komisaun B Konsidera Média Mak Inventa Iregularidade iha Rekrutamentu PNTL
Saúde1 week agoMinistra Élia Amaral Dezmente Komisaun Rekrutamentu PNTL Ne’ebé Dehan Reajente Laiha
Nasionál2 days agoPM Xanana Husu Tribunál ho MP Arkiva Keixa Kazu Junta Militár Myanmar
Opiniaun2 days agoTimor-Leste Sai Uma Na’in Simeira ASEAN 2029 no Lisaun balun hosi Malázia
Nasionál1 week agoÍndise Persesaun Korrupsaun 2025, Timor-Leste iha Klasifikasaun 73 Husi Nasaun 180








