Justisa & Krime
Australianu Ida Hetan Pena Tinan-11 Tanba Komete Krime Abuzu Seksuál Hasoru Menoridade
Published
2 years agoon

Hatutan.com, (26 Juñu 2024), Díli- Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Díli (TJPID), kondena sidadaun ida ho nasionalidade Austrália ho pena prizaun tinan-11 tanba komete krime abuzu seksuál hasoru menoridade.
Lee Mós: Tribunál Liberta Arguidu JC Ne’ebé Deskonfia Halo Abuzu Seksuál bá Minoridade

Foto/Repro Espesiál
Komunikadu imprensa ne’ebé Hatutan.com asesu husi JU,S Jurídico Social, Kuarta (26/06/2024) relata katak iha loron 25 fulan-Maiu 2024, sidadaun Australianu ida hetan kondenasaun prizaun tinan-11 tanba komete abuzu seksuál ba menór. Sentensa bazeia ba desizaun katak arguidu komete kazu abuzu seksuál agravadu rua, no mós faktu adisionál sira ne’ebé identifika iha akuzasaun hamutuk ho abuzu ba dala-100 sai nu’udar fonte ba determinasaun kastigu.
JU,S Jurídico Social reprezenta vítima iha prosesu ne’e no fó-sai katak haksolok ho desizaun kondenasaun hosi Tribunál, no hakarak hato’o rekoñesimentu ba kapasidade di’ak hosi Tribunál atu tetu prova sira ne’ebé aprezenta iha Tribunál.
Kazu ne’e bazeia ba krime kazu abuzu seksuál ba menor ne’ebé akontese ho beibeik durante tinan-lima (5) nia laran. Faktu sira ne’ebé provadu iha Tribunál Primeira Instánsia mós hatudu katak arguidu hatudu pornografia ba vítima no regulármente halo aktu seksuál, hahú bainhira nia sei tinan 7 ka 8.
Hanesan hakat atu prevene trauma tan ba vítima bainhira haktuir prosesu formál justisa, Tribunál, bazeia ba pedidu hosi Asistente (vítima nia advogadu), hala’o prosesu Memória Futura molok hahú julgamentu.
“Uza Memória Futura ne’e sai hanesan meius importante atu bele ajuda minimiza vitimizasaun ba vítima sira ba kazu krime seksuál, haree katak sira iha pozisaun vulneravel,” hateten advogada Adelina Meluk Lobu ne’ebé fó asisténsia legal ba vítima.
JU,S ba tempu naruk ona ezije uza deklarasaun Memória Futura hanesan meius hodi proteje direitu hosi vítima, no JU,S nia pedidu dahuluk iha kazu seluk submete ona iha tinan 2019. JU,S observa katak Tribunál sira no Ministériu Públiku hahú aplika ho efetivu medida ne’e hodi proteje vítima sira iha kazu krime seksuál.
Iha kazu ida ne’e espesífiku, hanesan refere hosi Tribunál iha audiénsia públika iha loron ohin, prosesu krime iha Tribunál hahú hosi denúnsia ida husi sidadaun australianu nian ne’ebé aprezenta iha Austrália. Bazeia ba kooperasaun di’ak entre forsa polisiál hosi nasaun rua nian, investigasaun kriminál ne’e halo iha Timor-Leste.
“Kondenasaun ohin hanesan rezultadu hosi esforsu maka’as no ativu hosi Polísia Nasional Timor-Leste, liu-liu VPU. Rezultadu hatudu katak Timor-Leste komprende di’ak ninia obrigasaun legál no iha tiha ona kapasidade tékniku atu halo investigasaun kriminál ba kazu krime seksuál ne’ebé denúnsia husi ema seluk la’ós vítima. Abuzu seksuál ba menór hanesan krimi públiku no ema hotu-hotu ne’ebé suspeita krime hanesan ne’e akontese bele halo denúnsia ba polísia, iha Timor-Leste ka iha estranjeiru, bainhira suspeitu ema ho nasionalidade estranjeiru,” hateten advogadu Olivio Barros Afonso.
Ho desizaun ohin, Timor-Leste hatudu, dala ida tan, katak iha sistema justisa ne’ebé forte no ho kapasidade atu prevene Timor-Leste sai nu’udar rai destinu ba estranjeiru sira halo krime seksuál hasoru labarik.
Maski hetan susesu ho kondenasaun kriminál no kazu ne’e hatudu mós katak Timor-Leste nia servisu polisiál no sistema judisiál nian hasa’e sira-nia kapasidade atu haree krime seksuál, maibé JU,S mós konsidera katak Tribunál la foti desizaun ho adekuadu haree ba ba númeru espesífiku krime ne’ebé prova. Nune’e, sentensa krime hatuur hosi Tribunál tuir loloos seidauk reflete gravidade hosi krime sira ne’ebé komete.
Ho estrañu, iha desizaun hosi Tribunál Dili nian ne’e, Juiz sira nega pedidu husi Ministériu Públiku atu fó orden prizaun preventiva sidadaun Australianu nian tuir kondenasaun iha instánsia dahuluk nian haree katak iha risku atu kondenadu halai. Desizaun ne’e la iha konsisténsia ho prátika Tribunál nasionál sira hodi determina detensaun ema estranjeiru sira ne’ebé kondena ona iha primeira instánsia. JU,S sei analiza opsaun sira hodi koko husu altera ba desizaun ida-ne’e no sei prepara mós husi pedidu ba protesaun testemuña ba autoridade kompetente atu bele garante seguransa ba vítima no sasin sira.
“Ami la konkorda ho desizaun Tribunál atu husik arguidu hein iha liberdade to’o tránzitu ein julgadu. Maibé, tempu hanesan, ami fiar katak Ministériu Públiku no autoridade polisiál sei monitora atu garante arguidu sei la halai sees hosi teritóriu nasionál, atu garante vítima no testemuña sira sei la hetan ameasa no sei la hakle’an sira-nia trauma no atu asegura katak ema estranjeiru kondenadu sei hasoru duni justisa iha Timor-Leste,” deklara Olivio Barros Afonso.
Violénsia bazeia ba jéneru hanesan violasaun direitu umanu ne’ebé akontese ho beibeik iha Timor-Leste no númeru ne’ebé rejistu mak feto 3 ba kada feto 5 (ka 59%) hetan ona violénsia fízika no/ka seksuál hosi sira-nia parseiru íntimu iha sira nia moris, no katak 14% hosi feto sira ho otas 15 to’o 49 hetan ona iha sira nia moris violénsia seksuál hosi ema ida ne’ebé la’ós sira-nia parseiru ka la’en (Inkéritu Nabilan 2015).
Atualmente hosi dadur kondenadu iha prizaun iha Timor-Leste, besik 40% kondena ho krime seksuál. Ho sidadaun Australianu hetan kondenasaun ohin ba krime seksuál, iha mane estranjeiru na’in-rua ne’ebé hetan kondena ba krime seksuál hasoru labarik Timór ho menoridade.
Iha mós mane seluk nasionalidade estranjeiru ne’ebé agora iha prizaun preventiva iha Austrália tanba akuza nia atu kaer pornografia labarik nian bainhira nia sai hosi Timor-Leste, hanesan publika ona hosi Australian Federal Police.
Jornalista: Vito Salvadór
You may like
Justisa & Krime
Diretór Nasionál PCIC Dezmente Membru PCIC Utiliza Pistola Komete Violénsia Doméstika
Published
29 minutes agoon
21/02/2026
Hatutan.com, (20 Fevereiru 2026),Díli—Diretór Nasionál Polísia Siéntifiku Iinvestigasaun Kriminál (PCIC-sigla portugés), Vicente Fernandes e Brito, dezemente no konsidera bosok kona-bá kazu membru PCIC inisiál OdCA ho diviza investigadór utiliza pistola halo violénsia doméstika hasoru nia ferik-oan ho inisiál DX.
Justisa & Krime
PCIC Finaliza Ona Ezame Ba Objetu Sira iha Kazu Dirijente Timor GAP, E.P Nian
Published
12 hours agoon
20/02/2026
Hatutan.com, (20 Fevereiru 2026) Díli– Polísia Sientífiku Ivestigasaun Kriminál (PCIC-sigla portugés) finaliza ona ezame bá objetu sira husi Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC) ne’ebé rekolla iha buska no apreensaun ba dirijente Timor GAP,E.P ho inisiál AC nia rezidénsia.
Justisa & Krime
CAC Hahú Averiguasaun Bá Kazu Rekrutamentu Kadete PNTL
Published
13 hours agoon
20/02/2026
Hatutan.com, (20 Fevereiru 2026), Díli– Komisaun Anti-Korrusaun (CAC-sigla Portugés) hahú halo averiguasaun bá kazu rekrutamentu kadete foun Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) .

Diretór Nasionál PCIC Dezmente Membru PCIC Utiliza Pistola Komete Violénsia Doméstika

PCIC Finaliza Ona Ezame Ba Objetu Sira iha Kazu Dirijente Timor GAP, E.P Nian

PNTL Halo Buska no Apreensaun Ba Xinés Na’in-18 iha Fomento I

CAC Hahú Averiguasaun Bá Kazu Rekrutamentu Kadete PNTL

Ema ho Podér Polítiku Proteze no Fó Kondisaun Ba Fujitivu Kalumban Mali iha Timor-Leste

DIT Hahú Introdús ba Estudante Sira Kona bá Seguransa ba Dadus Importante

IGJ Legaliza Corais Timor bá Atividade Futu-Manu

STOP PRESS: Ministru Nino Pereira Konsumu Dose Kontamina ho Frasku Halo Nanál Kanek no Ran

Indonesia dan Timor-Leste Perkuat Kerjasama Ekonomi, Sosial Budaya, dan Pariwisata

Governu Indika BTK Hadi’a Trotoár Naksobu iha Área Bebora

Asesu Gratuita HATUTAN.com

Hafoin Ferias Judisiáriu PGR Sei Ko’alia Kazu Set-top Box RTTL,E.P

Xefe Estadu TL Kondekora Militár Korea Súl Ne’ebé Mate iha Oé-Cusse

PCIC Detein MG Lori Osan Falsu Hosi Inglaterra

PR Simu Karta Kredensial Husi Embaixadór Brunei Darussalam ho Reinu España
Trending
Defeza & Seguransa1 week agoGovernu Suspende Tempráriu Rekrutamentu Ajente PNTL 2025
Nasionál1 week agoGovernu Rekoñese Irregularidade iha Rekrutamentu Kadete PNTL
Dili1 week agoPolísia Sei Regula Motór Sira Estasiona iha Trotoár Área Palásiu Governu
Polítika1 week agoPrezidente Komisaun B Konsidera Média Mak Inventa Iregularidade iha Rekrutamentu PNTL
Saúde1 week agoMinistra Élia Amaral Dezmente Komisaun Rekrutamentu PNTL Ne’ebé Dehan Reajente Laiha
Nasionál2 days agoPM Xanana Husu Tribunál ho MP Arkiva Keixa Kazu Junta Militár Myanmar
Opiniaun2 days agoTimor-Leste Sai Uma Na’in Simeira ASEAN 2029 no Lisaun balun hosi Malázia
Nasionál1 week agoÍndise Persesaun Korrupsaun 2025, Timor-Leste iha Klasifikasaun 73 Husi Nasaun 180








