Justisa & Krime
Pozisaun Governu, Fujitivu Arnolfo Teves Jr Tenke Estradita bá Filipina
Published
2 years agoon

Hatutan.com, (01 Jullu 2024), Díli- Ministru Justisa (MJ) Sergio Hornai, afirma IX Governu nia pozisaun bá fujitivu Arnolfo Teves Jr mak tenke estradita nia fila bá nia nasaun orijen Filipina.
Lee Mós: Estradisaun bá Fujitivu Arnolfo Teves Jr Hein De’it Desizaun Husi Tribunál Rekursu

Fujitivu Arnolfo “Arnie” Teves Jr. Foto/Dok. Espesiál
Ministru Sergio Hornai afirma pozisaun ida-ne’e hodi hatán bá Hatutan.com kona-bá desizaun Tribunál Rekursu (TR) ka Supremu Tribunál Justisa nian (STJ), Kinta (27/06/2024), hodi hasai despaisu ikus halo estradisaun bá arguidu Arnolfo Teves Junior fila bá nia nasaun oríjen.
“Ministériu Justisa hanesan iha IX Governu konstitusional nian, pozisaun klaru. Primeiru lugár, tenke respeitu bá iha ita-nia lei konstituisaun repúblika iha artigu 35 hateten kedas iha ne’ebá katak, estradisaun bele iha fatin de’it, kuandu nia sujeita ona bá iha prosesu judisiáriu ida ne’ebé klaru. Segundu, prosesu administrativu, biar nune’e mai dadauk, ha’u deside tiha ona, hanesan Ministru Justisa halo tiha ona desizaun iha loron 13 liubá, para halo admisibilidade bá extradisaun,” Ministru Justisa (MJ) Sergio Hornai hateten hafoin lidera reuniaun konseltivu ministériu nian iha kna’ar fatin, Caicoli-Dili, Segunda (01/07/2024).
Prosesu judisiáriu ninian hasoru arguidu sei la’o hela, no Prokuradória Jerál Repúblika ka Ministériu Públiku (MP) ne’ebé mak sai hanesan reprezentante bá autóridade sentrál, sira hala’o prosesu judisial la’o hela. Sira reprezenta estadu, reprezenta lagalidade repúblika ida ne’e ninian, MP hato’o ona sira-nian argumentu hothotu bá iha Tribunál Supremu.
Iha lei kona-bá kooperasaun judisial internasional mós, hatete katak, bainhira sidadaun estranjeiru ruma sira tama mai iha Timor-Leste nia jurisdisaun, mak hetan identifikasaun iha polisia internasional hanesan notísia mean ka notísia vermella (red notice), notifika iha ne’ebá katak nia halo asaun ruma, hakarak ka lakohi tenke halo prosesu tanba TL nu’udár estadu direitu demokrátiku, ne’ebé mak sempre defende bá iha direitus umanus sidadaun sira hothotu ninian, tan ne’e halo prosesu tuir dalan haruka.
Ministru Sergio Hornai dehan, korrespondensias, komunikasoens, formal ka informal, konserteza Governu halo, maibé, fujitivu mós iha ninia direitu atu bele defende ninia direitu sira tuir dalan ne’ebé mak legál mós.
“Ita-boot sira tenke hatene muitu-bein katak, fujitivu ninia direitu mós iha, para atu nia defende tuir ita nia tramitas legál hothotu ne’ebé mak iha. Nia bele defende ninia direitu, to’o iha desizaun ida Tribunál dehan icrar, no la’ós ona banding (komparasaun), ka la’ós ona rekursu, iha ona desizaun definitiva, purtantu, autoridade sentrál sei fó hatene bá iha Ministéiru Justisa, hanesan governante, hodi halo medida sira tuir extradisaun ne’ebé lei termina,” Ministru Sergio Hornai epslika.
Governu TL sei halo koordenasaun nafatin ho Governu Filipina luhusi sira-nia embaixada Timor-Leste, hodi trata prosesu hothotu bá extradisaun nian. Hanesan estadu ida bá estadu ida, instituisaun ida bá instituisaun ida, sempre iha koordenasaun, bá haree buat hothotu, hodi nune’e aban-bainrua fujitivu ne’e bá iha Filipina, konserteza nia sei sujeita bá iha prosesu judisial ida ne’ebé independente, imparsial.
Ministériu Justisa sei akompaña nafatin prosesu judisial sira ne’e to’o hotu, para nune’e ema labele halo TL sai país ida ne’ebé sai fali hanesan alvu dehan katak, lori fujitivu ka lori ema ne’ebé akuzadu iha atividades krimonozu ruma, bá iha país orijen, depois husik hela de’it.
“Ita iha koordenasaun ida metin ho ita ninia Estadu no mós liu-liu hosi ministériu negósiu estranjeiru, ministériu justisa ho autoridade sentrál hanesan Prokuradór, halo servisu hamutuk ho ita nian entidades parseiru sira iha rai-liur,” Sergio Hornai hateten.
Tribunál Rekursu Nia Desizaun Sira
Kuarta, 27 fulan-Juñu 2024, haleu tuku 17:00 lorokraik, Tribunál Rekursu (TR) ka Supremu Tribunál Justisa nian (STJ), liuhosi despaixu ikus deside ona hodi halo estradisaun bá fujitivu Arnolfo Teves Junior bá nia nasaun orijen Filipina, hodi sumete bá prosesu legál.
Desizaun bá estradisaun ne’e tanba durante prosesu audisaun, Juiz sira iha Tribunál Rekursu entende katak, krime hirak ne’ebé mak Ministériu Públiku promove bá arguidu Arnolfo Teves, Jr maiória faktu sira provadu.
Maske nune’e, tuir prazu legál, parte advogadu sira bele hatama rekursu bá Tribunál durante loron tolu-nulu, sura hosi loron ne’ebé despaixu ne’e sai. No hosi karta rekursu ne’e Tribunál sei estuda ninia konteúdu sira, molok halo estradisaun.
Rekursu ne’ebé atu hato’o hosi arguidu Teves Jr nia advogadu sira ne’e, atu bele halo kontestasaun ruma bá Tribunál nia desizaun sira. Nune’e, iha kinta (28/06/2024), Hatutan.com halo ona esforsu atu entrevista ho Advogadu Timoroan, José Ximenes iha arguidu nia rezidénsia arrendada iha Top Golf, Metiaut-Dili, maibé lakohi fó komentáriu bá média.
La’ós ne’e de’it, molok ne’e, iha loron 12 fulan-Juñu 2024, Tribunál Rekursu hafoin rona primeiru audisaun, deside Aplika medida koasaun Termu Identidade no Rezidénsia (TIR) bá Arguidu Teves Jr ho baze Artigu 186, Lei Kódigu Prosesu Penal. Iha despaixu ne’ebé ho nia Númeru Prosesu 48/INQ/2024TR, no NUC.0024/24.TRDIL, Tribunál apura faktu sira tuir mai ne’e estabelese, entre sira seluk;
- Arnolfo Alipit Teves Junior, moris iha loron 08/10/1970, iha Manila, Filipina, ho nasionalidade Filipina, titular pasaporte núemru P7043685B, hetan buka hosi autoridade judisiál sira Filipina nian iha ne’ebé nia hetan akuzasaun ba komete krime 10 hosi omisídiu kompletu, krime 13 hosi omisídiu frustradu no krime 4 hosi tentativa omisídiu, ne’ebé lori autoridade sira-ne’e hodi hasai mandadu kapturasaun internasionál ne’ebé fó sai hosi INTERPOL;
- Ema ne’ebé hetan estradisaun mai Timor-Leste ho aviaun privadu (voo charter) no to’o iha loron 27 fulan Abril tinan 2023;
- Iha loron tuir mai nia husu azilu polítiku, ne’ebé hetan rejeita;
- Fujitivu hela iha TL dezde loron 24 fulan-Abríl 2023;
- Hela iha uma aluga iha Metiaut, inisialmente aluga fulan-fulan USD15,000.00 no foin lalais ne’e sai USD10.
- Iha Timor, Arnolfo Teves Jr hela ho nia feen no oan na’in-rua;
- Fujitivu iha funsionáriu liu na’in-20, kompostu husi na’in-10 ho nasionalidade Filipina no na’in-10 seluk ho nasionalidade Timorense;
- Fujitivu nia konta bankária sira konjeladu no nia propriedade oioin iha Filipina hetan prende;
- Iha Timor Leste, nia hetan ona apoiu finanseiru hosi Sra. Cherry Dhen Gelecanao Mazarreta, espoza husi Sr. Rocky, na’in bá “Rocky Construction”;
- Fujitivu serbisu nu’udár parseiru bá na’in bá “Rocky Construction” iha empréza seluk;
- Fujitivu ne’e hetan kapturasaun iha loron 21 fulan-Marsu 2024;
- Fujitivu rona hosi Tribunál ida-ne’e iha Timor-Leste no refere ba PGR pedidu estradisaun bá Arnolfo A. Teves Junior, ne’ebé hatama iha loron 08 fulan-Maiu 2024;
- Prosesu estradisaun ne’e sei pendente hela;
- Fujitivu Arnolfo Teves ne’ebé hetan estradisaun entrega voluntariamente ninia pasaporte sira (ida diplomátiku válidu no pasaporte komún ida no ida seluk kaduka ona).
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres
You may like
Justisa & Krime
Advogadu Ba Xinés Na’in-18 Lamenta Atuasaun Polísia Laiha Mandadu Tribunál
Published
1 minute agoon
21/02/2026
Hatutan.com, (21 Fevereiru 2026), Díli-Advogadu privadu Octávio Cardoso, lamenta ekipa konjunta Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) nia maneira atuasaun halo buska no apreensaun ba nia kliente sidadaun Xinan na’in-18 iha rezidénsia ida iha Fomento, Comoro, Díli, tanba la kumpre prosedimentu no la aprezenta mandadu buska no apreensaun husi Tribunál.
Justisa & Krime
Diretór Nasionál PCIC Dezmente Membru PCIC Utiliza Pistola Komete Violénsia Doméstika
Published
7 hours agoon
21/02/2026
Hatutan.com, (20 Fevereiru 2026),Díli—Diretór Nasionál Polísia Siéntifiku Iinvestigasaun Kriminál (PCIC-sigla portugés), Vicente Fernandes e Brito, dezemente no konsidera bosok kona-bá kazu membru PCIC inisiál OdCA ho diviza investigadór utiliza pistola halo violénsia doméstika hasoru nia ferik-oan ho inisiál DX.
Justisa & Krime
PCIC Finaliza Ona Ezame Ba Objetu Sira iha Kazu Dirijente Timor GAP, E.P Nian
Published
19 hours agoon
20/02/2026
Hatutan.com, (20 Fevereiru 2026) Díli– Polísia Sientífiku Ivestigasaun Kriminál (PCIC-sigla portugés) finaliza ona ezame bá objetu sira husi Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC) ne’ebé rekolla iha buska no apreensaun ba dirijente Timor GAP,E.P ho inisiál AC nia rezidénsia.

Advogadu Ba Xinés Na’in-18 Lamenta Atuasaun Polísia Laiha Mandadu Tribunál

Diretór Nasionál PCIC Dezmente Membru PCIC Utiliza Pistola Komete Violénsia Doméstika

PCIC Finaliza Ona Ezame Ba Objetu Sira iha Kazu Dirijente Timor GAP, E.P Nian

PNTL Halo Buska no Apreensaun Ba Xinés Na’in-18 iha Fomento I

CAC Hahú Averiguasaun Bá Kazu Rekrutamentu Kadete PNTL

DIT Hahú Introdús ba Estudante Sira Kona bá Seguransa ba Dadus Importante

IGJ Legaliza Corais Timor bá Atividade Futu-Manu

STOP PRESS: Ministru Nino Pereira Konsumu Dose Kontamina ho Frasku Halo Nanál Kanek no Ran

Indonesia dan Timor-Leste Perkuat Kerjasama Ekonomi, Sosial Budaya, dan Pariwisata

Governu Indika BTK Hadi’a Trotoár Naksobu iha Área Bebora

Asesu Gratuita HATUTAN.com

Hafoin Ferias Judisiáriu PGR Sei Ko’alia Kazu Set-top Box RTTL,E.P

Xefe Estadu TL Kondekora Militár Korea Súl Ne’ebé Mate iha Oé-Cusse

PCIC Detein MG Lori Osan Falsu Hosi Inglaterra

PR Simu Karta Kredensial Husi Embaixadór Brunei Darussalam ho Reinu España
Trending
Nasionál1 week agoGovernu Rekoñese Irregularidade iha Rekrutamentu Kadete PNTL
Dili1 week agoPolísia Sei Regula Motór Sira Estasiona iha Trotoár Área Palásiu Governu
Polítika1 week agoPrezidente Komisaun B Konsidera Média Mak Inventa Iregularidade iha Rekrutamentu PNTL
Saúde1 week agoMinistra Élia Amaral Dezmente Komisaun Rekrutamentu PNTL Ne’ebé Dehan Reajente Laiha
Nasionál2 days agoPM Xanana Husu Tribunál ho MP Arkiva Keixa Kazu Junta Militár Myanmar
Opiniaun2 days agoTimor-Leste Sai Uma Na’in Simeira ASEAN 2029 no Lisaun balun hosi Malázia
Nasionál1 week agoÍndise Persesaun Korrupsaun 2025, Timor-Leste iha Klasifikasaun 73 Husi Nasaun 180
Justisa & Krime1 week agoEstradisaun Fujitvu Kalumban Mali Depende Desizaun PGR








