Hatutan.com, (13 Novembru 2024), Díli-Bankada Parlamentár Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timor Oan (KHUNTO) fó hanoin membru governu tomak IX Governu Konstitusionál nian atu gasta osan ho kuidadu, nune’e bele fó duni benefísiu direta bá povu.
Lee Mós: Xanana Husu Bankada Fretilin Aprezenta Dadus Kona-bá Asesór Simu Saláriu $25,000

Debate OJE 2025 iha PN iha faze espesialidade, Kuarta (13/11/2024). Foto/Tome da Silva
Membru Bankada KHUNTO, Luis Roberto fó hanoin ida ne’e bainhira sekunda ka fundamenta kona-bá propósta tolu ne’ebé mak bankada opozisaun sira husu atu hadi’a orsamentu hosi vise-Primeiru Ministru bá asuntu ekonómiku nian, maibé, proposta hirak ne’e la konsege hetan aproavasaun tanba vota kontra hosi bankada CNRT ho PD.
Deputadu KHUNTO observa katak propósta sira ne’ebé maka nia maluk proponente sira submete bá governu liu-liu bá iha gabinete Vise-Primeiru-Ministru nia ho objetivu ida mak atu halo redusaun, maske realidade governu la simu, la konkorda, diskorda ho propósta ne’ebé mak atu halo redusaun. Tanba ida ne’e, proponente sira ne’e mós mantein nafatin nia pozisaun atu avansa bá votasaun.
“Ha’u nia intervensaun mak ne’e, osan ne’e povu nian duni, ita la’ós hasai hosi ita nia bolsu rasik mak hodi halo servisu, atividade governu. La’ós ita-nia osan rasik mak hodi halo servisu, osan povu nian, ne’ebé ita persiza duni rigor,” Deputadu Luis Roberto Amaral, hateten durante intervensaun iha debate espesiálidade bá proposta OJE 2025 nian iha plenária PN, Kuarta (13/11/2024).
Bankada Congresso Nacional de Reconstrucção Timorense (CNRT) liuhosi Deputada Virgínia Ana Belo, dehan, propósta sira ne’e deputadu sira bele debate, tanba, ne’e kna’ar kualker deputadu ida atu hakarak halo propósta. Maibé, nia mós fó hanoin katak, orsamentu ne’ebé governu aprezenta, pur-programa, katak, orsamentu ne’ebé prevee, baze bá programa. Tanba ne’e, nia husu deputadu proponente sira atu labele muda hosi fatin ida bá fatin ida, ka hasai tiha nia osan, tanba orsamentu por programa.
“Segundu, presipísiu fiskál, ha’u hanoin, ita hotuhotu hatene katak, ita la’ós foin mai iha ne’e mak ita koalia iha tinan ida ne’e, presipísiu fiskál ka sustentábilidade fiskál ne’e ita koalia kedas hosi tinan 2020 até a-data. Ita hothotu fó xamada atensaun, durante ida-ne’e bá kualker governu. Maibé, realidade, ita la rona malu. Ne’ebé, ha’u hakarak hatete katak, dala-ruma, ita kuandu ukun ne’e, ita haluha tiha hotu, mas, kuandu ita la ukun, ita matenek loos,” Virgínia Ana Belo hateten.
Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór bá Asuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambeinte, Francisco Kalbuadi Lay, esklarese katak, iha ministériu ida ne’ebé nia lidera (MKAE) ne’e, interministerial, katak iha ministru lubuk ida maka sira koordena servisu kada fulan.
Interministerial sira ne’e mak hanesan, MKAE rasik, Ministériu Agrikultura ne’ebé mak kompostu hosi Peska, Pekuária no mós Floresta, Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTK), Ministériu Komérisu Indústria (MCI), Sekretária Estadu bá Formasaun Profesionál no Emprégu (SEFOPE), ho Kooperativu mós iha ninia okos, hamutuk ho Institutu Públika (IP) no Empréza Públika (EP) 17.
“Seráke, osan atu halo reuniaun tinan ida, gasta $28 mill, $29 mill kada, ho ema lubuk ida, seidauk tán tékniku sira iha adezaun, pro-adezaun, uluk, antes da adezaun bá OMK (Organizasaun Mundial bá Komérsiu), depois da adezaun OMK no agora, ita prepara hela bá adezaun bá iha ASEAN, no konviksaun ita nian, kompromísu lubuk ida hamutuk ho instituisaun internasionál sira lubuk ida. Entaun, reuniaun ida ne’e maka ha’u hato’o hela, osan maizumenus maka ida ne’e. Sé bele konvense ita-boot sira ka lae,” Kalbuadi Lay fundamenta.
Propósta OJE 2025 nian ne’ebé alokadu bá Vise Primeiru-Ministru bá $400,000. fahe bá kategória Saláriu no Vensimentu $147,577, Béns no Servisus $252,423, Transferénsia Públika, Kapitál Menór, Kapitál Dezenvovimentu zero (0) laiha.
Total OJE 2025 ne’ebé pasa iha espesialidade ba Vise-Primeiru-Ministru, Ministériu Koordenadór bá Asuntu Ekonómiku, Ministériu Turizmu no Ambeinte $15,867,337 ho nia kompozisaun Vise-Primeiru Ministru $400,000, Ministériu Koordenadór asuntu Ekonomiku $4,503,490, Minitériu Turizmu no Ambiente $10,963,847.
Maske mosu ideia pro no kontra entre bankada governu no opozisaun sira, maibé rezultadu votasaun pasa ho votu a-favor 42, kontra 17, no Abstensaun 3. Nune’e, orsamentu bá Vise Primeiru-Ministru, la sofre alterasaun.
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres