Nasionál
PDHJ ho HABADA Kestiona Kuota 20% iha Rekrutamentu PNTL
Published
6 months agoon

Hatutan.com, (13 Agostu 2025), Díli– Provedór Direitu Umanu no Justisa (PDHJ) ho organizasaun sosiedade sivíl Hali Ba Dame (HABADA) konsidera kuota 20% rekrutamentu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) 2025 iha tendénsia diskriminativu no la reflete prinsípiu Konstituisaun RDTL.
Lee Mós: Evita Familiarizmu iha Rekrutamentu Kandidatu Kadete Foun PNTL 2025

PDHJ halo konférensia imprensa hodi kontesta kuota 20% iha rekrutamentu PNTL ne’ebé hamosu diskriminasaun. Foto/Juvinal Cabral dos Santos
Iha formuláriu aplikante rekrutamentu kadete PNTL pontu rua Númeru 11 no 12 inklui kuota 20% ba kandidatu veteranu nia oan, kuota 20% ba Polísia nia oan sira no 20% ba feto ne’e la tuir prinsípiu konstituisaun RDTL ne’ebé hatuur respeita igualdade.
Provedór Direitu Umanu no Justisa (PDHJ), Virgílio da Silva Guterres “Lamukan” liuhosi konferénsia imprensa sala Biblioteka PDHJ, Caicoli, Díli, Kuarta (13/08/2025), afirma PDHJ haree kuota 20% ba veteranu nia oan sira, 20% ba polísia nia oan no 20% ba feto hamosu diskriminasaun. Nune’e, PDHJ sujere atu rekrutamentu ne’e halo balansu ka igualdade no tenke teste fíziku, mentál, saúde no teste akadémiku mak determina ema ne’e bele ka lae sai Polísia.
“Labele haree ba nia inan-aman nia pozisaun ne’e kontra ona prinsípiu konstituisaun RDTL,” Provedór Virgílio “Lamukan” da Silva Guterres hateten.
Provedór Direitu Umanu no Justisa (PDHJ) Virgílio da Silva Guterres “Lamukan” hateten kestaun pontu balun mosu iha formuláriu aplikante sira nian iha Númeru 11 ho 12 ne’ebé hateten deklarasaun husi Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál (CCLN-sigla portugés), fotokopia kartaun identifikasaun pesoál no sertifikadu tama iha PNTL ba kandidatu sira nia oan husi inan-aman PNTL, no rekizitu kandidatu tenke solteiru ka solteira no mós eliminasaun ba kandidatu sira ne’ebé iha moras HIV-SIDA, ka tuberkuloze ne’ebé kura tiha ona la’ós menus husi fulan sanulu resin rua kestaun sira ne’e la tuir prinsípiu konstituisaun RDTL artigu 16°.
Artigu 16° Konstituisaun RDTL hateten katak proibe diskriminasaun no sidadaun hotu-hotu hanesan iha Lei nia oin no mós iha direitu no obrigasaun hanesan, tanba ne’e l abele halo deskriminasaun ba ema ida tanba nia kulit, rasa, nia estadu sivíl, nia sexu, orijen étniku, nia lian, pozisaun sosiál, ekonomia, hanoin polítika ideolojia, relijiaun no instrusaun ka kondisaun fízika mental.
PDHJ informa hotu-hotu tenke hatene liu-liu governante desizaun polítika saida mak halo, ka lei oan sira ne’ebé halo atu regula sosiedade prinsípiu iha Leí nia laran ne’e labele kontraria fali prinsípiu sira ne’ebé iha Konstituisaun RDTL.
“Ita nia artigu 50° mós rekoñese direitu sidadaun nia ba servisu iha ne’ebá hateten iha aplikasaun ezersísiu direitu sira ne’e, tenke garantia igualdade ne’e ba ema hotu no kondisaun igualdade tenke hanesan,” Virgílio Guterres esplika.
Iha Diploma Ministeriál N° 17/2025, loron 25 fulan-Juñu , iha prinsípiu balun ne’ebé tuir PDHJ nia haree katak ne’e kumpre tebes konstituisaun artigu 16° ne’ebé dehan ” O Concurso obedese aos prinsipios de seleção por méritu liberdade de candidatura e igualidade de condições e da oportunidades para o todos candidato” ne’e furak tebes.
Liberdade kandidatu katak kandidatu sira livre vontade ba rejista no kandidatu hotu-hotu atu nia aman Polísia ka, nia aman veteranu ka, nia aman luta na’in ka, nia aman funsionáriu públiku tenke liu kondisaun ne’ebé hanesan la iha diskriminasaun, oportunidade tenke hanesan atu feto ka mane. Ne’e tanba artigu 1° konstituisaun RDTL hateten katak Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) ne’e estadu de Direitu Demokrátiku ne’ebé rekoñese sidadaun hotu-hotu iha Leí nia oin.

Diretór Ezekutivu HABADA, Abel Amaral
Molok ne’e, Hali Ba Dame (HABADA) afirma sistema kuota 20% ba PNTL nia oan sira no 20% veteranu nia oan sira, 20% ba feto sira, no 40% ba públiku ein-jeral ne’e diskriminasaun.
“Kuota ne’ebé fahe 20% ba ida ne’e no 20% ba ida seluk, ida ne’e ita hatudu ona diskriminasaun ba oportunidade ba Timoroan hotu. Tuir loloos ida ne’e labele aplika tanba ita hotu hatene estadu ida ne’e estadu Direitu no Demokrátiku, entaun ema hotu prioridade hanesan, kuota bele iha, maibé la’ós nia tempu agora tanba ita hakarak instituisaun PNTL atu eleva ninia profesionalidade,” Diretór Ezekutivu HABADA, Abel Amaral ba jornalista, Tersa (12/08/ 2025).
HABADA konsidera dezeña atu promove diversidade no rekoñesimentu, modelu ne’e hamosu preokupasaun públiku nian kona-bá justisa, nepotizmu, no diskriminasaun, liuliu tanba kuota sira bazeia ba família, idade 18-23 no restrisaun sira estadu sivíl nian, no métodu alokasaun sekuénsia sira. Ho ida ne’e, risku xave sira ne’ebé organizasaun HABADA identifika, inklui estragu konfiansa públiku nian hosi persesaun sira kona-ba “polísia família nian”.
HABADA husu Ministériu Interior no Komandu PNTL klarifika ba públiku kona-bá objetivu kuota nian, kritériu méritu nian liuhosi deklarasaun ofisial sira.
HABADA haree katak rekrutamentu PNTL 2025 hanesan oportunidade renovasaun pesoál no teste konfiansa públiku. Ho komunikasaun transparente, ajustamentu tékniku, no supervizaun ne’ebé di’ak, prosesu ida-ne’e bele muda hosi polémika ba modelu governasaun ida ne’ebé responsável.

Portavós Komisaun rekrutamentu PNTL 2025, Superintendente Polísia Antonio da Luz ho ekipa halo konferénsia imprensa.
Iha sorin seluk portavós Komisaun Rekrutamentu PNTL, Superintendente Polísia Antonio da Luz, hateten iha ne’e prosesu hotu-hotu hanesan, maske sai ona iha públiku katak iha kuota ba Polísia nia oan 20%, veteranu nia oan 20%, ba feto 20% no públiku 40% mais prosesu hotu-hotu hanesan de’it.
“La’ós tanba Polísia nia oan, automátika tama lae, la’ós tanba veteranu nia oan automátika tama, lae, prosesu hotu-hotu hanesan se mak iha kompeténsia nia liu, tanba ne’e mak husu ba hotu-hotu tenke esforsu. Komisaun sei la halo valoritizasaun katak la fó importánsia ba ida de’it tanba hotu-hotu Timor-oan” Superintendente Polísia Antonio da Luz klairifka.
Nia husu nafatin ba kadete foun atu prepara an didi’ak tanba sistema hotu-hotu sistema eliminatóriu, métodu iha arti gu 29° kon- ba prova ba selesaun mak hanesan prova kulturál, prova aptidaun, fízika, prova psikolójika, entrevista professional no prova médika.
Iha artigu 30° kona-ba prova kulturál konstitui mai husi matéria 6 ne’ebé presiza fó sai ba kandidatu sira hodi halo preparasaun, mak lian Tetun, lian Portugés, Historia, Geografia, Matemátika no Konstituisaun RDTL.
Prova eskrita ne’e sei hala’o iha munisipiu, matéria sira ne’e sei prepara husi komisaun rekrutamentu hamutuk ho Ministériu Edukasaun, nune’e matéria sira ne’e konfidensiál entaun sekretariadu komisaun sira mak sei lori ba munisipiu.
Artigu 31° ko’alia kona-ba prova aptidaun fíziku ne’ebé kompostu husi fleksaun ho liman ba trave ( tara-an stock /pull-up) ba mane, estensaun liman ba rai leten (push-up) ba feto, fleksaun iha ai-riin (seet-up) ba mane no feto, halai minutu 12 (mane 2200M, feto 1800 M), la’o iha pórtiku leten, saltu ka haksoit moru (mane 0,90 Cm, feto 0,70 Cm).
Daudaun kadete foun PNTL ne’ebé foti ona formuláriu rekrutamentu iha munisipiu Aileu, Ainaro, Atauro, Baucau, Bobonaro, Covalima, Dili, Ermera, Lautem, Liquiça, Manatuto, Manufahi, Oe-Cusse, Viqueque inklui Centro Formasaun Polísia Akademia Díli, husi loron 05 to’o loron 11 fulan-Agostu 2025 total aplikante mane 10.919, feto 3.676 hamutuk 14.595.
Jornalista: Juvinal Cabral dos Santos
You may like

Hatutan.com, (19 Fevereiru 2026), Díli- Komunidade Musulmanu Timor-Leste, Kinta (19/02/2026), hahú hala’o jejun durante fulan-ida hodi hamoos sira-nia sala.
Nasionál
PM Xanana Husu Tribunál ho MP Arkiva Keixa Kazu Junta Militár Myanmar
Published
1 day agoon
19/02/2026
Hatutan.com, (19 Fevereiru 2026), Díli– Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, husu bá tribunál no Ministériu Públiku (MP) arkiva tiha keixa kazu junta militár Myanmar.

Hatutan.com, (17 Fevereiru 2026), Díli— Sistema sosa pulsa eletrisidade ka token pré-pagu Eletrisidade de Timor-Leste, Empreza Públiku (EDTL, E.P) avaria ka error durante loron rua ona, hahú iha loron 16 to’o 17 fulan-Fevereiru ne’e.

Konsellu Ministru Aprová Projetu Rezolusaun Kona-Bá Konta Satélite Tasi Nian

CAC Submete Kazu Krime Korrupsaun Neen Ba Ministériu Públiku

Komunidade Musulmanu Timor-Leste Hahú Jejun

Joven Ida husi Maubisse Mate Mistériu iha Merkadu Taibessi

Konten Kreatór Ary Bargon Dúvida ho SEKOMS-MTK Lori Google AdSense ho YouTube Mai Timor-Leste

DIT Hahú Introdús ba Estudante Sira Kona bá Seguransa ba Dadus Importante

IGJ Legaliza Corais Timor bá Atividade Futu-Manu

STOP PRESS: Ministru Nino Pereira Konsumu Dose Kontamina ho Frasku Halo Nanál Kanek no Ran

Indonesia dan Timor-Leste Perkuat Kerjasama Ekonomi, Sosial Budaya, dan Pariwisata

Governu Indika BTK Hadi’a Trotoár Naksobu iha Área Bebora

Asesu Gratuita HATUTAN.com

Hafoin Ferias Judisiáriu PGR Sei Ko’alia Kazu Set-top Box RTTL,E.P

Xefe Estadu TL Kondekora Militár Korea Súl Ne’ebé Mate iha Oé-Cusse

PCIC Detein MG Lori Osan Falsu Hosi Inglaterra

PR Simu Karta Kredensial Husi Embaixadór Brunei Darussalam ho Reinu España
Trending
Justisa & Krime1 week agoSuspeitu Kazu Violasaun no Koasaun Seksuál iha Hera Aumenta Ba Na’in-Haat
Nasionál1 week agoGovernu Rekoñese Irregularidade iha Rekrutamentu Kadete PNTL
Dili1 week agoPolísia Sei Regula Motór Sira Estasiona iha Trotoár Área Palásiu Governu
Defeza & Seguransa1 week agoGovernu Suspende Tempráriu Rekrutamentu Ajente PNTL 2025
Polítika1 week agoKomisaun E Identifika Projetu Uma Dignu 25 iha Manatuto La’o Atrazu
Polítika7 days agoPrezidente Komisaun B Konsidera Média Mak Inventa Iregularidade iha Rekrutamentu PNTL
Saúde1 week agoMinistra Élia Amaral Dezmente Komisaun Rekrutamentu PNTL Ne’ebé Dehan Reajente Laiha
Nasionál1 day agoPM Xanana Husu Tribunál ho MP Arkiva Keixa Kazu Junta Militár Myanmar








