Hatutan.com, (24 Fevereiru 2026), Díli– Polísia Sientífiku Ivestigasaun Kriminál (PCIC-sigla portugés), asegura suspeitu ho inisiál JMR hodi halo indentifikasaun tanba deskonfia prátika atividade meius operandu burla hodi hasbosok ema bá servisu iha Austrália.

PCIC asegura suspeitu ho inisiál JMR tanba deskonfia prátika atividade meius operandu burla hodi hasbosok ema bá servisu iha Austrália. Foto/Marcelino Tomae
Portavós PCIC, Inspetór-Xefe Mário Tavares, bá Jornalista sira nia kna’ar fatin, Edifisiu PCIC Caicoli, Díli Tersa (24/02/2026), informa durante semana ida nia laran, PCIC hala’o servisu no konsege halo indentifikasaun bá suspeitu JRM, hahú kedas h onia modus operandu liu-husi públikasaun iha Tiktok, konvense vitíma sira atu bele entrega osan balun bá nia atu bá trata vítima sira-nia dokumentu hodi fasilita bá servisu iha Austrália.
“Suspeitu JMR ne’ebé maka alegadamente halo atividade burla lori vitíma sira bá servisu iha Austrália ho prejuiza ne’ebé vitíma sira ne’ebé maka ho osan montante US$11,000.00,” Portavós PCIC Mário Tavares hateten.
Nia hatutan, suspeitu JMR halo modus operandu diferente hodi atrai vitíma sira hodi hateten nia servisu hanesan médiku ida iha HNGV, maibé ekipa PCIC sira konsege halo konfirmasaun ho médiku ne’ebé maka suspeitu utiliza nia naran. Médiku ne’e, iha duni maibé la’ós médiku ne’e maka halo modus operandu iha média sosiál.
Suspeitu JMR ne’e konvense vitíma sira mós hodi hateten katak nia hanesan Polísia Militár, ne’ebé maka halo rekrutamentu bá servisu iha Austrália, maibé depois Autoridade Judisiál liu-husi servisu informasaun PCIC halo konfirmasaun suspeitu JMR la’ós membru husi Forsa Defeza nian.
Suspeitu JMR mós utiliza modus operandu hodi bosok vitíma sira katak nia oan husi Ministra Solidaridade Sosial no Inkkuzaun, Veronica das Dores, nune’e nia fó garantia bá vitíma sira hodi tratamentu dokumentu bá servisu iha Austrália
“Suspeitu lohi vitíma sira katak nia hanesan oan husi Membru Govenrnu ida, ne’ebé hala’o servisu hanesan membru Governu nia oan nia maka halo servisu bá membru Governu refere, tanba hatan komfiansa ita nia na’i ulun Polítika sira, suspeitu ne’e garantia bá vitíma sira katak nia bele haruka ona bá servisu iha Austrália,” nia dehan
Ekipa investigasaun konfirma ona membru Governu refere katak la’ós nia oan maka Suspeitu JMR, maibé suspeitu maka utiliza meiu ida-ne’e hodi konvense vitíma sira hodi tratamentu dokumentu bá servisu iha estranjeiru
Suspeitu JMR promete bá vitíma sira atu viajen bá Austrália loron 15 Fevereiru 2026, maibé depois nia halo fali aliña seluk ida nia promete tan bá vitíma hodi adia bá 19 Fevereiru 2026, maka aranka bá Austrália.
Vijilánsia PCIC ho kolaborasaun eskuadra Polísia Dom Aleixo, asegura suspeitu JMR iha tuku 07:40 iha Suku Bairo-Pite no suspeitu aluga hela karreta Mazda Demio ho númeru matríkula A 28 487.
Portavós PCIC Mário Tavares, hateten PCIC foti suspeitu bazea bá keixa husi komunidade no PCIC halo tratamentu no verifikasaun informasaun, buka tuir dadus ne’ebé iha, inklui rekolla informasaun kona-bá suspeitu JMR konversa ho vítima sira.
Evidénsia ne’ebé iha agora mak identifika karreta ne’ebé Suspeitu JMR utiliza. Vítima sira mós aprezenta prova sira ne’ebé hatudu katak suspeitu promete buat balu bá sira, no sasin husi vítima rasik mak hato’o keixa hasoru suspeitu refere.
Nia esplika, tuir prosedimentu prosesuál, PCIC sei hala’o prosesu identifikasaun, no prosesu ida-ne’e tenke kumpri antes oras rua (2), hodi garante legalidade no direitu hotu-hotu.
Nia subliña, vítima na’in-rua ho inisiál NS ho IFX hetan prejuízu to’o US$11,000.00. Maski nune’e, PCIC fiar katak vítima seluk sei ihano suspeitu ne’e la’o la mesak, maibé iha rede ida ne’ebé servisu hamutuk ho nia.
PCIC sei halo auto partisipasaun ba Ministériu Públiku hodi hala’o atuasaun bá inkeritu. Maske nune’e, la taka dalan bá PCIC nia servisu rekolla informasaun no prova seluk, hodi submete nafatin bá autoridade kompetente.
Nia dehan, uainhira prosesu inkeritu loke ona, investigasaun sei kontinua nafatin, tanba kestaun ida-ne’e envolve servisu rede ne’ebé utiliza média sira atu konvense komunidade liu-husi modus operandu Burla
Jornalista: Marcelino Tomae