Connect with us
Pakote Ahi

Justisa & Krime

Eis Padre Richard Dasbach Tama Kadeia Tinan 12

Published

on

Hatutan.com, (21 Dezembru 2021), Oecusse—Tribunál Distritál Oecusse (TDO), liu hosi desizaun finál, ohin, kondena eis Padre Richard Dasbach, tenke kumpre kadeia tinan 12, tanba nia involvimentu ba krime abuzu sexuál menór no pornografia infantíl, tuir prosesu iha loron 07 fulan-Setembru 2020, prosesu NUC 0022/19.PGGCC.

Akuzasaun ne’ebé Tribunál fó ba eis Padre Richard Dasbach hosi Estadus Unidus Amérika (EUA), hamutuk tinan 30, bazeia ba leitura akordaun hosi Juiz Yudit Pamungkas, maibé ikusmai deside kadeia tinan 12, tanba haree mós ba idade inklui kondisaun fíziku hosi lezadu.

Notísia iha Relasaun:Kazu Topu Honis, Padre Hermínio Fó Relatóriu ba Xanana no Kongregasaun SVD

Advertisement

Kay Rala Xanana Gusmão sai sasin ba kazu ne’e no hato’o ona depoitmentu ba Tribunál Oecusse iha loron 30 fulan Setembru 2021,  liga ho relatóriu investigasaun hosi Komisaun Justisa no Pás ne’ebé lidera hosi Padre Hermínio Gonçalves ba kazu ne’ebé espalla iha públiku.

Akuzasaun hosi Ministériu Públiku, katak iha loron 19 fulan-Agostu 2020, arguidu Padre Hermínio Gonçalves simu labarik feto menoridade na’in-tolu ne’ebé arguidu la lembra naran no ema adultu na’in-rua; Liliana Tarung no Rano Karno maka akompaña fundasaun Honis iha Kutete no Mahata, Oé-Cusse.

Ema sira ne’e informa ba arguidu katak durante sira atravesa problema ne’ebé ligasaun ho labarik na’in-tolu ne’e maibé uma kreda Dioseze Díli la tau matan ba sira tamba ne’e sira mai husu protesaun ba Amu sira iha Dioseze Díli, tamba atividade saserdotál iha Rejiaun Administrativu Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) sei pertense ba Dioseze Dili.

Simu tiha ema sira-ne’e arguidu Hermínio informa kedas ba Arsebispu Arkidioseze Metropolitana Díli, Mgr. Virgílio do Carmo da Silva, SDB, nune’e Amu Bispu mós fó autorizasaun verbal ba arguidu hamutuk ho arguidu sira seluk dezloka ba Oé-Cusse hodi halo enkontru ho vítima sira husi prosesu NUC 0022/19.PGGCC ho nia krime abuzu sexual ba menór.

Enkontru sira ne’ebé arguidu halo ho vítima ho inan-aman sira-nia rezulta maka arguidu relata ona iha eskrita ne’ebé tau títulu Relatóriu Peskiza ho logotipu CJP Dioseze Díli.

Advertisement

Iha relatóriu ne’ebé asina husi arguidu Hermínio iha loron 07 fulan-Setembru 2020, arguidu revela informasaun ne’ebé ligasaun ho investigasaun, liu-liu iha faze ezame genital ba vítima iha prosesu investigasaun iha faze Polísia nian no iha Ministériu Públiku ka Prokuradoria Distritál  Oé-Cusse, inklui naran husi vítima ba kazu abuzu sexual ba menór no pornografia infantíl.

Arguidu Hermínio distribui nia relatóriu ne’e ba Amu Bispu, Kay Rala Xanana Gusmão no Amu sira iha kongregasaun SVD nian iha Kuluhun atu halo tradusaun ba lian Inglés no ikus mai relatóriu ne’e sai konsumu públiku no Komisaun Direitu ba Labarik ne’ebé halo knaar hodi halo protesaun ba vítima sira hato’o partisipasaun ba Prokuradór Jerál Repúblika (PGR, sigla portugés) hodi loke inkéritu kontra arguidu Hermínio ho arguidu seluk hanesan Jose Cardoso, Andre Gonçalves no Libania Martins.

Iha loron 07 fulan-Setembru 2020, prosesu NUC 0022/19.PGGCC ho nia krime abuzu sexuál ba menór no pornografia infantíl ne’ebé ninia vítima maka labarik sira ne’ebé nia naran balu iha lista ne’ebé arguidu publika iha nia relatóriu sei iha prosesu investigasaun nia laran nune’e faktu sira ba kazu ne’e sei iha vinkulasaun segredu justisa nia laran.

Nune’e kazu ne’e, labele publika sai maibé arguidu Hermínio publika ona husi peskiza relatóriu ne’ebé nia prodús ho nia konsekuénsia katak públiku hatene uluk prosesu investigasaun ne’ebé lao no sem kauza justu fó sai aktu prosesuál ne’ebé tama iha segredu justisa.

Ministériu Públiku akuza arguidu sira ba pratika krime violasaun ba justisa nia segredu ne’ebé previstu iha artigu 291 husi Kódigu Penal Timor Leste.

Advertisement

Momentu neba, Padre Herminio hanesan Diretor ba Komisaun Justisa e Paz lidera ekipa hodi halo investigasaun ba kazu refere, hetan koñesimentu hosi ArseBispu Arkedioseze Díli no nia relatóriu ida entrega ba Kay Rala Xanana Gusmão ho kapasidade hanesan lideransa nasionál.

Tanba relatóriu ne’e sai ba públiku, entaun Tribunál mós notifika Padre Hermíno no Kay Rala Xanana Gusmão mós sai sasin ba kazu ne’e.

Ba kestaun ne’e, antes ne’e, Tribunál mós rona ona testamuña hosi Padre sira kongregasaun SVD, inklui Komisária Direitu Labarik.

Vatikanu demite ona Richard Dasbach hosi knaar Padre tanba kazu ne’ebé diskumfia nia parte komete hanesan halo violasaun sexuál ba minoridade sira iha Topu Honis.

Igreja Katólika Timor-Leste mós konsidera desizaun Vatikanu nian ne’e tetu ho kle’an tebes, tanba ne’e ofisilmenet Arsebispu antes ne’e liu hosi karta eskrita husu ona ba parte hotu atu la interven iha prosesu justisa.

Advertisement

Eis Padre Dasbach moris iha loron 26 Janeiru 1937 iha Pennsylvanian, Estadus Unidus Amérika (EUA) no lori misaun Evanjelizasaun Katólika tama rai enclave iha tinan 1972 to’o 2018.

Eis Padre Dasbach mós harii uma mahon Topu-Honis iha tinan 1993 ho atu fó mahon ba labarik kbi’it la’ek no orfonatu sira.

Julgamentu ne’e, Ministériu Públiku reprezenta hosi Matias Soares, Arguidu hetan asisténsia legál hosi advogadu Eusebio Guterres, Miguel Faria no Pedro Aparicio.

JU,S Konsidera Pena La Refleta Gravidade Krime

Kona-bá desizaun Tribunál Distritál Oecusse hodi kondena arguidu ba krime abuzu seksuál hasoru labarik-feto na’in haat iha orfonatu Topu Honis, ho vítima rua, maka JU,S Jurídico Social, ne’ebé reprezenta vítima na’in sia iha kazu ida-ne’e, lori vítima nia naran hodi deklara katak: maski  Tribunál kondena arguidu, ho kastigu prizaun tinan 12 la refleta gravidade hosi krime no prátika hosi Tribunál.

Advertisement

Tuir loloos, haree ba gravidade krime, arguidu devia simu kastigu másimu tuir lei iha Timor-Leste: tinan 30 iha prizaun. Ho nune’e, vítima sira la konkorda ho kastigu ne’ebé Tribunál fó ba arguidu, no sei halo rekursu.

Kondenasaun ba arguidu sei la hamate terus no sei la halakon fitar ne’ebé vítima sira sente ba sira-nia moris tomak. Kondenasaun no kastigu mós sei la fó fila labarik no joven feto sira-nia moris hodi haksolok, hamnasa no halimar.

Apezárde kastigu la todan, desizaun hosi Tribunál ohin loron hatudu katak arguidu sala duni. Arguidu komete duni krime lubuk ida hasoru labarik-feto ne’ebé iha ninia mahon.

Kondenadu hosi Tribunál uluk nu’udar Padre, no hetan ona demisaun hosi Igreja Katólika tanba aktu hanesan.

“Mezmu ami la haksolok ho desizaun ida-ne’e, ami, ne’ebé reprezenta vítima, nafatin apresia esforsu hosi entidade hotu ne’ebé konsege termina prosesu ida-ne’e,” komunikadu ne’ebé Hatutan.com asesu ohin.

Advertisement

JU,S Jurídico Social  husu ba sosiedade tomak atu hamutuk aprende hosi istória ida-ne’e no asegura sei la repete tán iha futuru.

Ekipa Hatutan.com

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Justisa & Krime

Eviksaun, PDHJ Konsidera Aprosimasaun SEATOU Sees Hosi Prinsípiu Direitus Umanus

Published

on

Hatutan.com, (19 Abríl 2024), Díli—Provedoria Direitus Humanus no Justisa (PDHJ), lamenta no konsidera aprosimasaun ne’ebé Governu halo liu hosi Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias  hasoru komunidade iha Díli, sees hosi prinsípiu direitus umanus ninian.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

Prizioneiru Na’in-Lima Okupa Kuartu Ida, HAK Husu Governu Estabelese-tán Prizaun Foun

Published

on

Hatutan.com, (18 Abríl 2024), Díli—Asosiasaun HAK sujere atu Governu estabelese tán prizaun foun tanba liu hosi monitorisazaun ne’ebé mak sira halo iha prizaun Díli, Gleno no Suai hatudu katak kondisaun infra-estrutura barak mak aat no la sufisiénte bá dadur sira ne’ebé ema na’in-lima okupa lisku kuartu ida ho medida ne’ebé kiik.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

MJ Sérgio Hornai Sei Foti Medida Hasoru Pesoál PCIC Husu Osan bá Oan-Mane Fujitivu Teves Jr

Published

on

Hatutan.com, (17 Abríl 2024), Díli-Ministru Justisa (MJ), Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai, sei foti medida forte to’o bele halo demisaun bá pesoál membru Policia Ciêntíficia e de Investigação Criminal (PCIC) ida ne’ebé deskonfia husu osan bá fujitivu Arnolfo Teves Jr nia oan-mane, foin lalais ne’e.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending