Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

Governu Tenke Evita Viajen Estranjeiru Ne’ebé La Produtivu

Published

on

Hatutan.com, (31 Outubru 2022), Díli Foruma Organizasaun Naun Governamentál (FONGTIL) husu ba Governu atu evita viajen estranjeiru ne’ebé la produtivu, liuliu iha fim do ano.

Diretór ezekutivu FONGTIL, Valentim da Costa Pinto husu ne’e relasiona ho ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 ne’ebé seidauk to’o metade, no observa katak, ministru sira hala’o viajen iha fim do ano ba estranjeiru no konsidera kontribui ba gastus la produtivu.

Lee Mós: Dekretu Governu Kona-bá Regra Ezekusaun OJE 2022 Aprovadu

FONGTIL sujere katak, iha politika sira fiskál Timor nian, ministériu hotu-hotu tenke obedese no tenke iha sensíbilidade hodi labele naran gasta. Gastu sira ne’ebé la produtivu, evita labele halo. Nia fó ezemplu viájen, perdiem sira, envezde bá finansia ema na’in-rua, maibé bá ema na’in-lima.

Advertisement

“Ne’e la produtivu. Ita kontribui bá despeza, tanba serbisu la efisiente. Loloos ne’e bá kna’ar ema na’in-ida, maibé na’in-tolu bá hotu ne’e halo saida. Ita fanun hela bá ministériu sira tenke mantein ida sensíbilidade bá poupansa, tanba ita iha ameasas bá fontes rendimentu ne’ebé komesa tun. Tanba Governu ninia estimasaun to’o 2034, katak ita nia fontes mai hosi funfu petrolíferu ne’e laiha ona,” Valentim da Costa Pinto hateten bá Hatutan.com iha kna’ar fatin Caicoli, foin lalais ne’e.

Ho situasaun ne’e FOGNTIL kontinua fó hanoin ba governu katak ho rekursu osan ne’ebé mak natoon ne’e, governu tenke investe bá iha setór sira ne’ebé produtivu, ne’ebé mak neneik bele substitui bá fontes sira bá rede reseitas sira mai hosi fundu petrolíferu nian. Ne’e katak, hotu-hotu dehan ida ne’e importante hotu, mais balun hatete dehan karik ida ne’e la’ós prioridade.

“Entaun, koko tenke investe duni bá setór sira ne’ebé produtivu, prioridade, ne’ebé mak fó oportunidade ba ita, sé iha futuru iha tán ameasas hanesan Covid-19 ne’e, ita iha kondisaun natoon hodi bele sustenta ita-nia nasaun ho ita-nia konsumu doméstika sira,” Valentim hateten.

FONGTIL haree katak, ohin loron rai no natar abandonadu sira barak tebes ne’ebé mak seidauk bele dezenvolve ho di’ak. Tanba ne’e Governu tenke kontinua dezenvolve irrigasaun sira ne’ebé la funsiona, tenke halo kaptasaun bá bee ne’ebé mak natoon atu bele sustenta povu nia natar sira bele la’o nafatin iha tinan tomak.

Auditória Sosiál bá Ezekusaun OJE 2022

Advertisement

Daudaun ne’e ekipa rede sira FONGTIL nian halo hela prosesu auditoria sosiál kona-bá ezekusaun OJE 2022, ne’ebé governu liuhosi liña ministériu sira ezekuta.

FONGTIL haree katak, governu nia ezekusaun orsamentu iha tinan ida ne’e seidauk to’o metade. Maibé, sira seidauk asesu dadus fiksu kona-bá ezekusaun ne’e.

“Ida ne’e issue interesante loos, maibé tanba semana kotuk ami foin elabora, liu-liu bá setór produtivu sira, agrikultura, saúde, edukasaun ho infra-estrutura. Ne’ebé, ami nia membru sira halo hela ida ne’e,” Valentim informa.

Parte governu liuhosi Ministériu Finansa (MF), sira fó duni link relatóriu ida bá FONGTIL ho naran Dalan Bá dame. Maibé FONGTIL rasik labele asesu.

Entaun, parte governu konkorda ona katak iha fulan-novembru MF sei oferese formasaun ruma atu ekipa rede sira bá auditoria nian bele hetan ninia password, nune’e sira bele asesu kada setorial, ninia nivel ezekusaun kada tinan bá kada setór ne’e to’o hira ona.

Advertisement

“Maibé, ami mós halo ona komentáriu ruma katak, ezekusaun ne’e seidauk. Iha semana balun bá kotuk, kuandu sira hahú aseita tán atu deve osan millaun $200 ne’ebé mak atu apoia bá saida ne’e, ami nia sujestaun katak, sé tinan-tinan ita ezekuta ne’e la to’o 100% signifika ita iha carry over. Ne’e signifika ita-nia rekursu menus hela,” Valenetim hateten tán.

Tuir loloos, ministériu sira ne’ebé ninia nível ezekusaun bá orsamentu ne’e la konsege atinje 100%, bele aumenta nia kuota ne’e bá fali ministériu sira ne’ebé presiza atu halo serbisu, duké governu bá empresta osan.

FONGTIL mós rekoñese katak, buat ida kona-bá deve ne’e la’ós de’it iha TL, maibé nasaun tomak iha mundu mós halo deve. Maibé, deve osan ne’e tenke bá asuntu ida ne’ebé mak presiza duni.

Abandona Seitór Produtivu

Tuir avaliasaun FONGTIL katak, durante ne’e governu ladún fó importánsia bá seitór produtivu sira, tanba iha OJE kada tinan, aloka bá setór agrikultura, Bee ho Saneamentu, Edukasaun no Saúde, sura hamutuk hetan de’it 15%.

Advertisement

“Ami nia haree, liu-liu bá iha OJE kuandu haree 2022, seitór agrikulta ne’e investimentu ida ne’ebé ki’ik oan loos. Ami kuandu tau hamutuk setór agrikultura, bee ho saneamentu, edukasaun, saúde, haat ne’e iha de’it 15%. Ne’e seitór ida ne’ebé ita konsidera produtivu maibé investimentu kiik,” nia observa.

Tuir loloos, seitór produtivu sira ne’e bele hetan espasu natoon, atu bele motiva planu sira hosi ministériu sira ne’e bele la’o ho di’ak, bele neneik maibé eleva povu nia ekonomia iha baze, liu-liu bá hasa’e númeru produsaun sira ne’ebé la’o, atu bele garante Timor-Leste nia konsumu doméstika ne’e bele to’o.

“Mínimu ita reduz ida ne’e atu ita labele dependénsia maka’as bá importasaun hosi liur. Tanba ne’e governu tenke hanoin ona katak, ne’e tenke ita-nia fontes ida osan mai hosi fundu petrolíferu, ita tenke diversifikadu bá setór seluk ne’ebé sei bele neneik substitui ita nia fontes hosi fundu petrolíferu ninian,” Valentim hateten.

Ezekusaun OJE La To’o 100%, Presiza Uniformiza Planu

Durante ne’e FONGTIL sempre halo akompañamentu kona-bá lala’ok ezekusaun OJE ne’ebé Governu liuhosi liña ministériu sira ezekuta, dala-ruma la konsege atinje to’o 100%.

Advertisement

Tanba ne’e FONGTIL husu governu atu uniformiza nível planeamentu no iha koordenasaun interministerial.

Iha nivel implementasaun, karik ministériu ida bele halo ninian, maibé iha nível planu presiza iha koordenasaun integradu. Ezemplu hanesan ministériu ida halo tiha estrada, no ministériu ida seluk halo fali kanalizasaun bee moos ko’a tiha estrada ne’e.

Bainhira hanesan ne’e de’it, FONGTIL konsidera la ajuda ezekusaun ne’e bele la’o ho di’ak, tanba ne’e ministériu sira tenke ajuda malu.

Governu Rekoñese Enfrenta Problema Iha Ezekusaun

Kona-bá asuntu iha leten, Governu liu hosi Vise-Ministru Finansas, António Freitas rekoñese katak, Governu enfrenta duni problema tanba ne’e maka foin atinje 38,4%.

Advertisement

“Ha’u tenke ko’alia onestu ba ita boot sira, ita enfreta duni problema tanba saida mak ezekusaun ne’e foin 38,4 %, tanba ita iha fundu bá veteranu nian ne’ebé mak ita prepara hela nia dokumentu atu apoia hodi implementa. Cesta Bázika ne’ebé ita iha ezekusaun nia laran no ita mós enfreta problema oitoan iha fundu infraestrutura,” António Freitas hateten hafoin hasoru-malu ho Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak iha rezidénsia ofisiál Faról, Tersa (11/10/2022).

Tuir nian, OJE  tinan 2022 to’o ohin loron, iha transferénsia portál públiku nia ezekusaun atinje ona 38,4 % no orsamentu ne’ebé iha, nia ezekusaun bazeia ba programa ne’ebé VIII governu konstituisional iha.

António Freitas husu atu labele haree ezekusaun iha ninia persentazen, tanba governu opta orsamentu ida ne’e, orsamentu bazeia ba programa tenke haree no ko’alia entermus de programa ne’e ezekuta ka la’e.

Nia informa katak, fundu infraestrutura labele implementa lalais tanba Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak nia orientasaun mak kualkér projetu ne’ebé tama ba tenderizasaun, tenke iha estudu no mós dokumentu tékniku ne’ebé maka loos ona atu nune’e iha kualkér tenderizasaun ne’e iha dokumentasaun no estudu ne’ebé loos antes implementa projetu.

Vise-Ministru Finansas ne’e sempre hala’o reuniaun ho liña ministeriu sira, ho Diretór Jerál sira hodi husu ba sira kona-bá problema saida mak sira enfrenta iha ezekusaun orsamentu, signifika Ministériu Finansas halo akompañamentu ba ezekusaun orsamentu no Ministériu Finansa rasik lori informasaun sira ne’ebé iha ba partilla iha Konsellu Ministru atu hotu-hotu informadu no akompaña ho atentu ezekusaun orsamentu ne’ebé la’o daudaun.

Advertisement

“dal aida tan, ezekusaun OJE tarde oitoan, tanba de’it impresoens programa Cesta Bázika, fundu veteranu nian no fundu infraestrutura maibé ha’u fiar katak to’o fim do ano, ita sei ezekuta mais de 60%. Ne’e la signifika to’o fim do ano mak ita aselera halo ezekusaun la’e, maibé bazeia ba programa,” nia subliña.

OJE 2022 Billaun $1,6 ba Prioridade Neen

OJE 2022 ho montante aprovadu billaun $1,675 ne’ebé utiliza hodi finansia Programas 45 liuhosi prioridade nasionál neen (6) ho objetivu atu atinje dezenvolvimentu ida ne’ebé kualidade ho kresimentu ekonómiku, ne’ebé inkluzivu no sustentável.

Programa ho orsamentu boot liu iha 2022 maka Boa Governasaun no Jestaun Institusionál ne’ebé nia objetivu atu sustenta mákina Estadu ho orsamentu totál millaun $295, tuir kedan ho Igualdade Jéneru no Inkluzaun Sosiál millaun $203,78.

Estrada no Ponte hanesan Programa ne’ebé hatuur iha pozisaun datoluk ho totál orsamentu alokadu millaun $202.

Advertisement

Programa Saúde ho orsamentu alokadu millaun $106,78, Edukasaun no Formasaun millaun $105,87 no Eletrisidade millaun $101,73.

Alokasaun OJE 2022 tuir prioridades nasionál neen aas liu maka iha Setór Produtivu sira hanesan Agrikultura no Turizmu, Ambiente no Konektividade ho alokasaun 27%.

Tuir kedan ho Abitasaun no Inkluzaun Sosiál 22%, Boa Governasaun 12%, Dezenvolvimentu Kapitál Umanu 10%, Dezenvolvimentu Rurál 3% no Dezenvolvimentu Setór Privadu 0,5%.

Aleinde ne’e, ba funsionamentu mákina Estadu hetan alokasaun 18% no atividade seluk 8%.

Alokasaun Proposta OJE 2022 tuir klasifikasaun ekonómiku aas liu maka iha Transférensia Públika ho montante millaun $565,9.

Advertisement

Tuir kedan ho Bens no Servisu millaun $449,8. Kapitál Dezenvolvimentu hetan alokasaun millaun $401,7. Saláriu no Vensimentu millaun $233 no Kapitál Menór millaun $24,4.

Medidas foun sira ne’ebé sei inklui iha Proposta OJE 2022 mak hanesan,

Subsídiu Ai-han ba funsionáriu públiku ho orsamentu alokadu millaun $25;

Fundu Resposta Emerjénsia hasoru dezastre naturál ho orsamentu alokadu millaun $15;

Fundu Investimentu hodi estabelese Munisípiu foun Ataúro ho orsamentu alokadu millaun $13;

Advertisement

Bolsa da Mae Jerasaun Foun ho orsamentu alokadu millaun $13, montante ne’e la-inklui millaun $6,4 hosi Governu Austrália liuhosi Apoiu Orsamentu Diretu;

Eleisaun Prezidensiál 2022 ho orsamentu alokadu millaun $12;

Dezenvolvimentu Empreza Média Ki’ik ho orsamentu alokadu millaun $5;

Akizisaun veíkulu no ekipamentu ba Bombeirus hodi responde ba dezastre ho orsamentu alokadu millaun $3,9;

Sensu Populasaun ho orsamentu alokadu millaun $3,1;

Advertisement

Estabelesimentu sistema ID Úniku ho orsamentu alokadu millaun $3 no x) Saláriu ba rekrutamentu foun F-FDTL ema 1.200 ho orsamentu alokadu millaun $1,2.

Timor-Leste ninia Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) 2011-2030 organizadu liuhosi pilár importante haat mak hanesan Enkuadramentu Institusionál, Kapitál Sosiál, Dezenvolvimentu Ekonómiku no Dezenvolvimentu Infraestrutura.

Bazeia ba pilár importante haat (4) ne’e, Oitavu Governu Konstitusionál defini área prioridades neen ba tinan oin mak hanesan:

Dezenvolvimentu Kapitál Umanu;

Abitasaun no Inkluzaun Sosiál;

Advertisement

Setór Produtivu, Ambiente no Konektividade;

Dezenvolvimentu Setór Privadu no Kooperativa;

Dezenvolvimentu Rurál; no

Boa Governasaun.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres/Vito Salvadór

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Pelican Paradise Kontinua Koordena ho Governu Kona-bá Investimentu Otél Fitun Lima

Published

on

Hatutan.com, (26 Abril 2024), Díli- Prezidente Pelican Paradise Group, Datuk Edward Org, Sesta (26/04/2024), iha Palásiu Governu,  hasoru malu ho Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, hodi fundamenta komunikasaun no koordenasaun iha prosesu investimentu otél fitun lima ne’ebé sei harii iha área Tasi-tolu, Díli.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Projetu Obras Públika 62 Laiha Formalizasaun Kontratu

Published

on

Hatutan.com, (25 Abríl 2024), Díli— Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru, foin lalais ne’e, deside no identífika ona   projetu obras públika hamutuk 62 ne’ebé  la’o hela ka on going iha terrenu maibé  la iha formalizasaun kontratu.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Oé-Cuse Oan iha PN Husu Aero Dili Tulun Povu Oé-Cuse ho Presu Tikete $25

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), Díli- Membru Parlamentu Nasional hosi  Bankada CNRT, Firmino Taequi,  nu’udár Oé-Cusse oan husu Governu atu halo kontratu ho aviaun Aero Dili ne’ebé sei halo operasaun aéreu Díli-Oe-Cusse no Oé-Cusse-Díli ho presu tikete  $25.00.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending