Connect with us
Pakote Ahi

Figura

Hakmatek Iha Pás, Padre Francisco Tavares “Fini” Konfessór Prezidente Nicolau Lobato

Published

on

Hatutan.com, (08 Marsu 2023), Díli— Padre Francisco Tavares dos Reis ho kódigu “Fini” nu’udár Na’i lulik ne’ebé halo atendimentu konfessaun bá Prezidente Nicolau Lobato dos Reis, durante tempu funu, haloot ona iha semitériu Padre sira nian iha Maloa Ai-lok Laran Díli, Kuarta (08/03/2023).

Padre Francisco Tavares dos Reis ho kódigu “Fini” nu’udár Na’i lulik ne’ebé halo atendimentu konfessaun bá Prezidente Nicolau Lobato dos Reis, durante tempu funu, haloot ona iha semitériu Padre sira nian iha Maloa Ai-lok Laran Díli, Kuarta (08/03/2023). Foto/Padre Bento Barros Perreira.

Padre Tavares husik-iis iha loron 07 fulan Marsu tinan 2023 iha Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) tanba stroke.

“Saudozu Padre Francisco Tavares dos Reis hanesan Padre konfidente no konfessór Prezidente Nicolau Lobato dos Reis durante baze apóiu iha luta Independénsia Timor–Leste,” Hatutan.com sita dokumentu importante ne’ebé haktuir iha komunikadu.

Iha Biografia, Padre Francisco Tavares dos Reis ne’ebé desde ki’ik família toman bolu naran istimadu Lito no nia naran koñesidu liu Padre Tavares ka Avota, moris iha Postu Administrativu Balibó, Munisípiu Bobonaro, iha loron 18 fulan jullu tinan 1945.

Advertisement

Hanesan oan da-haat hosi maun alin na’in 4, mesak mane de’it mak hanesan, Padre José Quintão dos Reis, António Soares dos Reis (matebian), Cornélio dos Reis (matebian) no Padre Francisco Tavares dos Reis (matebian) nu’udár ai-fuan domin hosi Isaac dos Reis no Maria Agripina Lourdes dos Reis.

Padre Tavares simu Sakramentu Batizmu iha Parókia Balibó, iha loron 15 fulan Maiu tinan 1946, simu Sakramentu Eukaristia iha Ermera – Hatolia iha tinan 1951 no simu Sakramentu Krizma bainhira nia tama ona iha Semináriu Menór Nossa Senhora de Fátima, Dare iha loron 10 fulan Janeiru tinan 1959.

Vokasaun Padre Tavares nian mosu bainhira Padre José Quintão dos Reis, ne’ebé iha altura ne’ebá estuda iha Macau, mai férias iha uma nia haree nia alin halimar hela iha meza okos, nia husu “Lito, o hakarak sai Padre? Lito hatan “ha’u hakarak”.

Nune’e, nia maun dehan ba nia, ema atu sai Padre tem que tama semináriu, o hakarak tama Seminário?” Ha’u hakarak. Nune’e vokasaun ne’e mosu tanba Padre ida naran José Bruno hosi Illa Açores, Portugal.

Iha momentu ne’ebá nia mós hakarak sai Padre hanesan ninia maun boot Padre José Quintão dos Reis, agora nia tinan 83 ona no agora hala’o hela misaun iha Estadus Unidus América.

Advertisement

Ho Padre nia perguntas ho nia resposta ne’e, hamosu esperansa ida ba Padre Tavares hodi ba eskola iha Semináriu no nia hahú estudu primeiru iha tinan 1954 ho tinan hitu iha eskola Katólika ABC, cartilha no primeira classe iha Hatolia, altura ne’ebá nia papa mak sai nu’udár professór.

Iha tinan 1954-1957 kontinua nia estudu iha Colégio Infante de Sagres iha Maliana hodi kompleta nia estudu hosi 1a classe, 2a classe, 3 a classe no 4a classe.

Hotu tiha estudu iha colégio Maliana, nia continua ba iha Seminário Nossa de Fátima, Dare, hodi hatan ba pergunta hosi Padre José Bruno liu hosi hahú estudu iha tinan 1957-1964 no hala’o nia estudu iha Seminário Dare durante tinan neen (6).

Saudozu Padre Francisco Tavares dos Reis ho kódigu “Fini”. Foto Espesial.

Hahú mós estuda filozofia primeiru anu iha Dare no kontinua ba fali Seminário São Jose Macau hahu 1964 –1966 kontinua estuda filozofia durante tinan 3 (tolu).

Bainhira Padre Tavares atu remata nia estudu, iha hanoin ida bee mai hodi tenta nia dalan vokasaun “tentação ne’e mosu ikus, bainhira nia iha filozofia ona, ba estuda to’o malae nia rain, no haree nia belun sira gradua iha filozofia tama ba tropa no sai alferes, manan osan boot.

Mas que nune’e, Padre Tavares foti desizaun hakerek karta ida ba Amu Bispo Dom Joaquim Ribeiro hodi bele ba hala’o nia estájiu vokasionál iha Timor hamutuk ho nia maluk timor-oan na’in 3 (tolu); Francisco Lopes da Cruz, Padre Agostinho da Costa, Padre Rafael dos Santos iha colégio São Francisco Xavier Dare, nu’udár professór hosi tinan 1966-1967.

Advertisement

Iha tinan 1967-1971 Padre Tavares kontinua nia estudu teologia durante tinan 4 (haat) iha Seminário Maior Leiria Portugal.

Iha loron 22 fulan Agosto tinan 1971 Padre Francisco Tavares dos Reis simu Ordenação Sacerdotal hosi Bispo Auxiliar Diocese Leiria Dom Domingos Brandão iha Se Catedral Leiria Portugal hamutuk ho nia maluk Sacerdotes na’in 5; Padres Portugueses na’in rua mak hanesan Padre Manuel Pedro Mendonça no Padre Luís Inácio no timor oan na’in rua mak hanesan Padre Agostinho da Costa, Padre Rafael dos Santos (matebian) hamutuk ho Padre Francisco Tavares dos Reis ne’ebé ho nia lema Ordenação “Se o Senhor não edificar a casa, em vão trabalham os construtores” (Slm 127, 1).

Iha tinan 1971-1972, Padre Tavares hala’o nia primeiru pastorál iha Paróquia Torrão do Alentejo Diocese Évora Portugal.

Iha tinan 1972-1975, Padre Tavares fila fali mai Timor no hala’o nia pastorál hodi ajuda Padre António Maia iha Colégio São Francisco Xavier, Dare no sai nu’udár professór.

Iha tinan 1975 Padre Tavares muda fali ba Missão Soibada hodi ajuda Padre Leoneto Vieira do Rego, iha altura ne’ebá akontese dezafiu boot iha territóriu Timor laran tomak hodi halo situasaun sai difísil no obriga Padre Tavares tem que halai ba ai-laran hamutuk ho populasaun durante tinan 4 (1976-1979).

Advertisement

Mas que iha situasaun difísil no ameasadu hosi tropa Indonézia maibé Padre Tavares hala’o nafatin nia knaar Na’I Lulik  hodi halo  nafatin  Missa no selebra Sakramentu sira seluk  ba sarani sira iha rai Barique, Same, Tutuluro, Hola-rua, Datina, Letefoho no Foholau.

Iha loron 6 fulan fevereiru tinan 1979 mak Padre Tavares foin entrega-an ba tropa Indonézia tanba sira ameasa sarani ne’ebé ba rende ona hodi dehan “se imi la lori imi nia Padre mai mak ami sei oho hotu imi” ho ameasa ida ne’e mak Padre Tavares foin rende iha Natarbora.

Depois de rende nia hetan moras malaria durante loron tolu no tropa Indonésia sira lori Padre Tavares ba Baucau hafoin ba fali Díli Padre Tavares hetan tratamentu hosi tropa Indonézia sira hafoin lori nia ba hasoru Amu Bispu.

Iha tinan ne’e duni, Amu Bispu nomeia fali Padre Tavares nu’udár primeiru Pároku iha Soibada, durante tinan 5, hahú hosi 1979-1984.

Iha tinan 1984-1990 sai nu’udár Pároku iha Paróquia Suai, Padre Tavares harí eskola Katólika SMK Avé Maria Suai no eskola SMPK São Luís Gonzaga hamutuk ho Padre Ilário Madeira.

Advertisement

Iha tinan 1990-2000 Padre Tavares sai nu’udár Pároku iha Paróquia Santa Cruz Maliana durante tinan 10 hodi servi sarani Maliana tomak.

Iha tinaan 2000, Amu Bispu bolu fali Padre Tavares mai Díli hodi sai nu’udár Pároku iha Paróquia Motael.

Iha tinan 2000-2002, Padre Tavares ba fali  Seminário Nossa Senhora de Fátima, Dare hodi sai nu’udár diretór espirituál ba seminarista sira ne’ebé iha Ano Espiritualidade. 

Iha tinan 2002-2008 Amu Bispu bolu fali Padre Tavares mai iha Seminário Maior Interdiocesano S. Pedro e S. Paulo, Fatumeta-Díli, Timor-Leste hodi sai nu’udár diretór espirituál ba Frater sira durante tinan 4.

Iha tinan 2012, Amu Bispu muda fila fali Padre Tavares mai iha Seminário Menor de Nossa Senhora de Fátima, Balide, nu’udár diretór espirituál no mós nu’udár professór disciplina Língua Latina ba seminarista eskola sekundária no professór Língua Portugueza ba Seminarista sira iha Ano Preparatório to’o hakotu iss.

Advertisement

Iha loron 22 fulan Agosto tinan 2021 Padre Tavares marka tan istória foun no naruk  iha nia moris nu’udar Na’I Lulik, hodi selebra loron Ordenação sacerdotal ba dala 50 ka jubileu de ouro.

Sai Maromak nia bibi atan durante tinan 52 ne’e la fásil. Padre Tavares sente hotu ona midar no moruk iha ninia moris nu’udár Na’i Lulik.

Rekoñesimentu Hosi Estadu

Saudozu Padre Francisco Tavares dos Reis ho naran código FINI” hetan rejistu konstante iha baze dadus kombatentes libertasaun Nasional Timor-Leste, ho númeru rejistu ativu “VFC-VFCC46802”.

Hosi ne’e, Padre Tavares “Fini” hetan pensaun subsisténsia 8 a 14 anos partisipasaun bá tempu inteiru ho omenajen ho Condecorações Ordem de Nicolau Lobato iha 28 Novembro tinan 2008.

 

Advertisement

Rekoñesimentu Hosi Santa Sé

Iha loron 22 fulan Agostu tinan 2021, Saudozu Padre Francisco Tavares dos Reis hetan kondekorasaun hosi Santa Sé liu hosi Sua Santidade Papa Francisco, iha saudozu Padre Francisco Tavares dos Reis nia loron ordenasaun sacerdotal, ne’ebé selebra Ano Jubileu de Ouro tinan 50 vida saserdotál nian.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Figura

António “Kalohan” Agradese Bá Defeza ho Tribunál Rekursu

Published

on

Hatutan.com, (12 Abríl 2024), Díli-Sekretáriu Jerál Partidu  Demokrátiku (PD),  António da Conceição “Kalohan”  hato’o agradese ua’in bá ekipa defeza ne’ebé fó asisténsia legal bá kazu ne’ebé nia enfrenta no agradese mós bá Tribunál Rekursu (TR) ne’ebé foti desizaun final hodi aboselve nia hosi pena prizaun efetivu tinan-lima (5).

(more…)

Kontinua Le'e

Figura

Sarani Katóliku Prepara ho Ksolok Simu Vizita Papa Francisco Mai Timor

Published

on

Hatutan.com, (11 Abríl 2024), Díli- Reprezentante Santa Sé mai Timor-Leste, Mgr. Marco Sprizzi hateten, sarani fiar na’in sira tenke prepara an ho ksolok no iha esperansa hodi simu vizita Santu Padre Papa Francisco mai Timor-Leste.

(more…)

Kontinua Le'e

Figura

Xanana Felisita Luis Montenegro Nu’udár Primeiru-Ministru Portugál

Published

on

Hatutan.com, (04 Abríl 2024), Díli-Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão felisita  Primeiru-Ministru foun Portugál, Luis Montenegro ne’ebé simu tomada de posse iha loron tersa-feira 02 fulan-Abríl 2024 hodi lidera XXIV Governu Konstitusionál.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending