Connect with us
Pakote Ahi

Bobonaro

TL-NTT Hametin Fali Relasaun Kulturál Rai Ida Bandeira Rua

Published

on

Hatutan.com, (16 Novembru 2023), Bobonaro– Sekretária Estadu Arte no Kultura (SEAK), ho Centro Nacional Chega! (CNC), Kuarta (15/11/2023) kalan, ofisialmente halo abertura bá  seremónia Festival Fronteira 2023, iha kampu futeból, Suku Odomau, Postu Administrativu Maliana, Munisípiu Bobonaro.

Lee Mós: Grupu Dansa Tradisionál 11 Hosi Indonézia-TL Sei Harame Festivál Fronteira 2023

Festival Fronteira 2023, ho tema sentrál ‘interkámbiu kulturál no promove rekonsíliasaun’. Liuhosi eventu ne’e, halo povu Timor-Leste  ho Nusa Tengara Timur (NTT) bele hametin fali relasaun kulturál entre povu rai ida naran Timor ho bandeira rua (RDTL-NKRI).

Advertisement

PR José Ramos-Horta partisipa iha eventu Festival Fronteira 2023 iha Munisípiu Bobnaro, Kuarta kalan (16/11/2023). Foto/Rogério Pereira Cácerres

Iha beiala sira nia tempu, Timor, iha ida de’it, illa Timor. Hafoin kolonizasaun, iha demarkasaun jeográfika no polítika. No 1999, halo demarkasaun polítika entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no mós Repúblika Indonézia.

Diretór ezekutivu Centro Nacional Chega!, Institutu Públiku (CNC,IP), Hugo Maria Fernandes Alves, hateten, liuhosi eventu ida-ne’e halo povu Timor-Leste ho NTT, hahú istória foun ida, memória foun ida. Memória ne’e mai hosi relatóriu Chega!, no mós relatóriu komisaun habelun malu lia-loos entre Timor-Leste ho Indonézia.

Relatóriu rua-ne’e, husu bá Timor-Leste ho Indonézia atu haree aspetu kultura nu’udár aspetu ida importante atu kontínua hametin relasaun entre ema no mós relasaun entre país rua-ne’e.

“Maibé, demarkasaun polítika ida ne’e, labele sai satan bá ita-nia habelun malu, ita atu kesi fila-fali tali hosi ita-nia beiala sira, lisan no kultura laiha fronteira. Lisan ho kultura laiha barreira. Tanba ne’e maka, hahú kalan ida ne’e bá oin, ita hamutuk iha ne’e, bá tinan hirak sei mai, ita sei tau ita nia lisan, ita nia kultura, hodi bele haburas ita nia jerasaun sira ohin bá oin,” diretór ezekutivu CNC, Hugo Maria Fernandes Alves, hateten iha diskursu abertura Festival Fronteira 2023.

Hugo Fernandes, haktuir mós kona-bá relatóriu Chega! nian, ne’ebé sita liafuan murak ida mai hosi deklarasaun Penince, 1998 iha Portugal. Deklarasaun ida ne’e hatete katak, iha Timor-Leste ne’ebé mak ukun-rasik aan, labarik no joven sira mak tenke sai ita nia atensaun.

Labrik sira nia edukasaun, sira nia saúde di’ak, sira nia respeitu bá direitus umanus, hadomi dame, mak tenke ita haburas, hodi nune’e, bele harii fali timor-leste ida hosi ahukdesan.

Advertisement

Sitasaun ida ne’e, halo iha tinan 25 liubá, hodi halibur timoroan hothotu atu tau neon, fó fuan bá malu, fó laran bá malu, atu harii Timor ida ne’ebé maka buras liu, Timor ida ne’ebé maka respeitu bá ema nia liberdade, maibé mós hadomi mós ema nia liberdade bá sira nia autodeterminasaun.

“Ohin kalan, ha’u sente ónaru tebes, hamriik iha ita-boot sira nian oin, atu hahú hosi tinan ida ne’e, ho kooperasaun di’ak la halimar ho na’i sekretáriu estadu arte no kultura, bele realiza atividade ida ne’e, hein katak, bele la’o to’o iha semana ida ne’e nia rohan,” Hugo Fernandes, subliña.

Diretór ezekutivu CNC ne’e hateten, iha fulan rua liubá, hafoin posse bá membru Governu da-sia nian, nia bá hasoru Sekretáriu Estadu Arte no Kultura (SEAK), José Saores Cristóvão, bá hatete no husu, sé sira bele halo kooperasaun ida, oinsá mak bele promove Timor nia kultura, maibé mós hametin liután rekonsiliasaun entre Timoroan sira.

PR José Ramos-Horta partisipa iha eventu Festival Fronteira 2023 iha Munisípiu Bobnaro, Kuarta kalan (16/11/2023). Foto/Rogério Pereira Cácerres

“Ha’u agradese bá na’i sekretáriu estadu, bá nia prontidaun, bá nia disponibilidade ho nia matenek tomak, no ohin loron, ita bele hamutuk iha ne’e. Nune’e mós, hakarak husu ita-hotu nia basa liman bá na’i ministru juventude no desportu nian,” nia hateten.

Durante durante fulan-rua halo preparasaun bá fatin sira ne’e, CNC no SEAK sempre hetan orientasaun hosi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, nomós ho Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão.

“Ita hothohotu basa liman ba sira na’in-rua. Ha’u la koalia naruk, ha’u agradese bá ministru hothotu, membru governu sira hotu ne’ebé mak ohin marka prezensa iha ne’e, ita-boot sira nia prezensa iha ne’e, fó kbiit boot bá eventu ida ne’e, atu bele realiza ho di’ak liután. Obrigadu barak bá na’i ministru sira,” Hugo, agradese.

Advertisement

“Atu taka, ha’u hakarak agradese tebes ha’u nia maluk timoroan sira hosi NTT, ita-boot sira lao loron rua hosi Kupan, hosi Atambua, mai to’o iha ne’e, no ha’u kontente, ohin, simu ita-boot sira, kolega sira hotu iha Balibó. Maske la’o dook, tun, tebe kedan iha Balibó ne’ebá. Obrigadu barak bá apoui tomak, b’a ita boot sira nian laran luak, hodi bele marka prezensa iha ne’e,” tenik Hugo Fernandes.

Diretór ezekutivu CNC ne’e, sita fila-fali liafuan murak ida hosi PM Kay Rala Xanana Gusmão, uainhira halo audiénsia públika iha Comissão da Verdade Aconselhamento e Reconcíliação (CVAR), iha tempu ne’ebá, nia sei hanesan prezidente repúblika.

“Nia hatete katak, povu ne’e sei fiar. Sei fiar bá ita, tanba ita ho ita nia kbiit ida-idak, kbiit ne’ebé hamutuk, uainhira ita tau hamutuk, ita sei halo Timor ida boot liután,” hakotu Hugo Fernandes.

Importante Tebes

Administradór Munisipiu Belu, hosi Nusa Tengara Kupan (NTT), Augustinus Taolin, konsidera, atividade Festival Fronteira 2023, nu’udár eventu ida ne’ebé mak importante tebes.

Advertisement

Hanesan iha introdusaun sira hatete ona katak, objetivu hosi eventu ida ne’e, atu partilla hanoin hamutuk, oinsá hametin fila-fali relasaun maun-alin entre país rua, Timor-Leste ho Indonézia, espesial povu Nusa Tengara Timur, no espesial liután povu iha Malaka, TTU, no Belu.

“Haree hosi diskursu sira ohin, dan hosi diskusaun ki’ik sira, ita hetan buat ida ne’ebé mak importante, ne’e maka, ita hotu-hotu ne’e, Timoroan de’it. Nune’e, munisipiu Belu, Malaka, Nusa Tengara Timur, espesial iha rai timor, iha relasaun maun-alin ne’e iha ne’ebá. Ita husar ida, binan ida,” Administradór Belu-NTT, Augustinus Taolin hateten. 

“Ha’u hanoin, mak ne’e de’it, obrigadu bá ama, apa sira mak ha’u respeitu, tanba simu ami di’ak iha rai ne’e, obrigadu. Fiar katak, ita nia relasaun, no hasoru malu ida ne’e, bele konitnua bá oin, bele hatutan fila-fali ita nian lasu amizade, no bá oin, sai hanesan povu ida rai Timor nia oan, husar ida, inan ida, fó neon bá malu, fó laran bá malu. Obrigadu, Maromak ho ita,” nia afirma.

Administradór Belu ne’e, agradese bá Governu Timor-Leste liuhosi SEAK ho CNC, tanba simu ona sira iha fronteira ida ne’e, no konvida delegasaun hosi Munisipiu Belu, Malaka, TTU, Kapitál Kupaun nian, ohin bele prezensa iha ne’e, no simu tiha ona sira iha Balibó, ho seremónia kulturál ida ne’ebé mak di’ak tebtebes.

Delegasaun 300-resin hosi NTT

Advertisement

Iha eventu Festival Fronteira 2023, Administradór Belu, Augustus Taolin, ho liurai hosi Malaka no Kefa, provínsia Nusa Tengara Timur (NTT), ho sira-ninian delegasaun hamutuk ema na’in 300-resin, to’o ona Maliana-Timor-Leste, Kuarta (15/11/2023), hodi partisipa iha eventu kulturál ne’e. Delegasaun sira ne’e, inklui Felisberto Amaral, ne’ebé reprezenta mós maluk Timoroan sira iha Indonézia.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Bobonaro

Rekonsiliasaun Nu’udár Prossesu Rekoñesimentu Sala Iha Pasadu

Published

on

Hatutan.com, (19 Novembru 2023), Bobonaro—Festivál Fronteira 2023 iha Maliana Vila, Munisípiu Bobonaro konklui ona iha Sábadu (18/11/2023).

(more…)

Kontinua Le'e

Bobonaro

Problema iha BoQ, Reabilita Estrada Urbana Maliana Muda bá 2024

Published

on

Hatutan.com, (18 Novembru 2023), Bobonaro-Ministériu Obras Públikas (MOP) muda projetu reabilitasaun estrada urbana Postu Administrativu Maliana Vila, Munisípiu Bobonaro  bá tinan 2024.

(more…)

Kontinua Le'e

Bobonaro

Horta Sei Ko’alia ho Xanana Taka Totál Kanek Sira ’75-99′

Published

on

Hatutan.com, (16 Novembru 2023), Bobonaro-Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, sei ko’alia ho Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, atu taka totál kanek sira mak akontese iha 1974-1975 to’o 1999.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending