Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

FKFPP Prontu Kontribui bá Sustentabilidade Polítika-Ekonómiku iha TL

Published

on

Hatutan.com, (06 Janeiru 2023), Díli—Forum Komunikasaun Figura Polítika no Públika (FKFPP), deklara prontu fó kontribuisaun hanesan jerasaun foun bá sustentabilidade polítika no ekonómiku iha Timor-Leste (TL).


Membru Forum Komunikasaun Figura Polítika no Públika (FKFPP), hala’o diskusaun iha Memórial Dare, Sábadu (06/01/2024). Foto: Tomé da Silva.

FKFPP nu’udár grupu jerasaun foun ne’ebé mai hosi Kuadrus superiór no médiu hosi partidu makaer ukun no opozisaun, hamutuk ho akadémiku no sosiédade sivíl hola inisiativa tau hanoin hamutuk hodi hatán bá dezafiu sira Timor-Leste nian iha tempu ohin loron no bá futuru.

Lee Mós: WIF 2023, Ramos-Horta Deklara TL iha Estabilidade Polítika Promove Investimentu

Rui Maria de Araújo hanesan mós kuadru partidu FRETILIN hateten, sira halibur hamutuk iha ne’e, figura polítika no públika Timor-Leste nian hahú kedan iha fulan balun liu bá, buka tuur hamutuk hamosu ambiente konfiansa entre figura polítika no públika ne’ebé ida-idak ho nia afiliasaun polítika partidária, maibé ho hanoin ida katak tempu atu hahú buka-malu atu haree bá futuru Timor-Leste nian.

Advertisement

“Ita nia istória post independénsia iha adversariedade polítika ne’ebé patolojika tebe-tebes iha ita nia rain. Entaun ami hanoin katak tempu atu hahú hamosu konfiansa entre figura polítika no públika hodi enfrenta futuru Timor ninian. Ida-idak ho nia bukae, ho nia talentu ba oin buka atu sinkroniza, tau hamutuk atu oinsa bele lori kontribuisaun ida di’ak liu ba futuru Timor-Leste nian,”  Rui Maria de Araújo hateten iha Memórial Dare, Sábadu (06/01/2024).

Preokupasaun importante ida boot tebtebes ne’ebé haree iha sosiedade nia laran no mós Forum ne’e rasik sente maka sustentabilidade polítika no ekonómiku Timor-Leste nian ba oin.

Membru Forum Komunikasaun Figura Polítika no Públika (FKFPP), hala’o diskusaun iha Memórial Dare, Sábadu (06/01/2024). Foto: Tomé da Silva.

Enkontru sira hanesan Forum halo ne’e la’ós atu hamosu kedan solusaun, maibé tau hamutuk hanoin hodi nune’e bele kontribui. Bainhira iha assuntu estratéjiku nasaun ne’e nian presija iha kontinuidade, no ida ne’e sei akontese bainhira ko’alia ba malu.

Iha fatina hanesan, Fidelis Leite Magalhães hateten, Timoroan hotu-hotu  tenke hamutuk tanba dezafiu sira aban bairua nian ne’e sei oin-oin no sei bo’ot, no atu lori dezenvolvimentu bá Timor-Leste maka Timoroan hotu-hotu tenke hamutuk.

Ohin hahú hamutuk ida ne’e no sei alastra liután atu hotu-hotu bele hamutuk hodi lori dezenvolvimentu ba povu.

“Kada ekipa husi grupu ida-ne’e rasik, ida-idak hola parte iha nia organizasaun partidária rasik, iha knaar profisionál rasik no ida-idak iha relasaun no respeitu ne’ebé mak bo’ot ho líder sira nasaun  ne’e nian, líder sira jerasaun 1975 to’o 1985 no ho jerasaun foun sira iha relasaun di’ak no iha respeitu ne’ebé diak ba líder sira hotu,” Fidelis Leite Magalhães afirma.

Advertisement

Ba nasaun ne’e nia dezenvolvimentu no atu hasoru dezafiu sira iha futuru presija nafatin iha diskusaun sira entre grupu sira ketak-ketak ho kamada oin-oin atu halo kroat liután ideias sira kona-bá oinsa bele ultrapassa dezafiu sira futuru nian.

Dionísio Babo Soares mós hateten, iha pontu importante ne’ebé hakarak subliña maka maun bo’ot sira husu no dezafia joven sira tuir mai ne’e atu loke komunikasaun hodi bele hateke ba buat importante rua hanesan sustentabilidade polítika no ekonómiku bá futuru Timor-Leste nian.

“Se ita la ko’alia ba malu, oinsa mak ita bele lori ita nia rai ne’e ba oin. Ami hanoin mós katak iha kamada oin-oin iha sosiédade ne’ebé hanoin hanesan importante maka tenke tau hanoin hamutuk,” Dionísio Babo Soares hateten.

Adriano do Nascimento konsidera ida-ne’e nu’udár momentu ida atu hatoman na ko’alia ba malu, kria ambiente ida nakonu ho harmonidade hanesan Timor nia kultura nahe biti bo’ot hodi ko’alia ba malu.

Akademista Mika Barreto Soares hateten, hamutuk iha ne’e tanba hotu-hotu iha preokupasaun hanesan ba rai ida ne’e.

Advertisement

“Ita hotu tantu feto no mane prontu atu hatutan estafeta sira ba konstrusaun Estadu ida ne’e. Espera katak ba oin la’os de’it na’in hira iha ne’e maibé ita hotu-hotu inklui média sira mós hamutuk ita kontribui hotu ba prosesu dezenvolvimentu nasionál,” Mika Barreto Soares hateten.

Prontu Sai Mediadór

Rui Maria de Araújo hateten, hanesan jerasaun foun no jerasaun kontinuadór iha vontade boot atu sai ponte ka mediadór bá líder sira jerasaun tuan nian no hahú kleur ona, maibé ponte ida atu hari ne’e nia rin sira mós tenke hakarak halibur-malu, kuandu rin sira lakohi halibur malu konserteza labele.

“Vontade atu sai mediadór ne’e iha, pelo faktu ida ami tuur hamutuk ne’e mós hanesan jestu ida atu hateten katak ami hakarak iha ponte no ami hahú harii daudaun ona entre ami,” Rui Maria de Araújo hateten.

Forum ida-ne’e nia diskusaun sei kontinua intensionalmente hodi troka ideia no hanoin di’ak sira ne’ebé bele kontribui bá prossesu dezenvolvimentu nasionál iha Timor-Leste.

Advertisement

Jornalista: Vito Salvadór

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Horta ho Xanana Tuun Direta Simu Liurai Brunei Darussalam Majestade H. Hassanal Bolkiah

Published

on

Hatutan.com, (20 Maiu 2024), Díli- Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta ho Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hamutuk ho membru governu sira simu ho ksolok prezensa Sua Majestade Haji Hassanal Bolkiah, Sultaun Brunei Darussalam ne’ebé too  iha Repúblika Demokrátika Timor-Leste hodi partisipa iha selebrasaun loron Restaurasaun independénsia ba dala-XXII (20 Maiu 2002-20 Maiu 2024).

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Ramos-Horta Kondekora Timoroan no Sidadaun Estranjeiru Ne’ebé Kontribui bá Dezenvolvimentu TL

Published

on

Hatutan.com, (19 Maiu 2024), Díli- Iha selebrasaun aniversáriu restaurasaun independénsia Timor-Leste nian bá dala-XXII (20 Maiu 2002- 20 Maiu 2024) Prezidente Repúblika José Ramos-Horta kondekora timoroan  no sidadaun estranjeiru sira ho grau orden Timor-Leste nian hodi fó rekoñesimentu bá sira-nia dedikasaun no kontribuisaun bá dezenvolvimentu Timor-Leste. 

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

FPCI Apresia Toleránsia Relijiozu iha Timor-Leste Ne’ebé Reflete Fiar no Kultu Moris Povu Nian

Published

on

Hatutan.com, (17 Maiu 2024), Díli- Foreign Policy Community in Indonesia  (FPCI) apresia ho toleránsia relijiozu iha Timor-Leste ne’ebé reflete ho fiar no kultu moris povu nian.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending