Connect with us

Polítika

Bankada FRETILIN Husu Governu Sentral Fó Kompeténsia bá Lidér Komunitáriu Sira Rekruta Ofisiál Suku

Published

on

Hatutan.com, (08 Abríl 2024), Díli—Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN), liu hosi deklrasaun politika husu Governu sentrál liuliu Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), atu labele hadau podér xefe suku sira nian, tanba Lei fó dalan bá lidér komunitáriu sira iha kompeténsia atu halo rekrutamentu bá ofisiál administrasaun suku ne’ebé sei fó apoiu bá servisu suku ida-idak nian.

Atividade Plenaria Parlamentu Nasionál. Foto/Elio dos Santos da Costa.

Deputadu António Calau hateten, Lei nu. 9/2016/8 Jullu kona-bá suku define tiha modelu fundamentál ida bá organizasaun no funsionamentu servisu komunitária nian iha Timor-Leste no Lei Suku ida-ne’e estabelese prinsípiu independénsia, lejitimidade no atu lider komunitáriu sira nu’udár ezekutivu iha sira nia suku rasik.

Lee Mós: KM Aprova Subsídiu ba Xefe Suku Sira $250, Xefe Aldeia $150

Nune’e, nia hatutan, atu hala’o administrasaun suku ida ne’ebé ho responsabilidade no iha kapasidade administrativa ne’ebé adekuadu, Governu, liu hosi dekretu Lei N.º 81/2023, 11 Outubru estabelese servisu  administrasaun suku no mós halo regulamentu bá valór subvensaun públika hosi Estadu bá finansiamentu despeza sira ne’ebé iha relasaun ho pagamentu remunerasaun bá rekursu umanu bá sira ne’ebé hala’o atividade no servisu iha administrasaun suku.

Advertisement

“Infelizmente bankada FRETILIN akompaña hela katak, daudaun ne’e Ministru Administrasaun Estatal  halo esforsu atu halo rekrutamentu bá ofisiál administrasaun suku nian ne’ebé la regulariza iha dekretu lei  N.º 81/2023, 11 Outubru. Bankada FRETILIN haree aktu ida-ne’e nu’udár interferénsia bá kompeténsia podér líder komunitáriu sira ne’ebé viola lei suku no mós  dekretu lei N.º 81/2023, 11 Outubru,” deputadu António Calau hateten iha deklarasaun politíka iha Plenária PN, Segunda (08/04/2024).

Bankada FRETILIN haree katak  kompeténsia própriu  MAE maka regula, organiza no funsionamentu  servisu adminitrasaun suku mediante diploma ministeriál hanesan hateten iha artigu 11 hosi Dekretu Lei N.º 81/2023, 11 Outubru.

Maibé kona-bá podér rekrutamentu bá ofisiál administrasaun suku nian ne’e nu’udár kompeténsia xefe suku rasik tuir artigu 8.2 hosi dekretu leiI N.º 81/2023,  11  Outubru lei, ne’ebe hateten katak ofisiál  administrasaun suku ne’e livremente nomeadu no ezoneradu  hosi xefe suku sira.

“Nune’e Bankada FRETILIN hakarak husu bá Ministru Tomas Cabral atu respeita regra sira ne’ebé nia rasik prepara. Labele hadau podér no kompeténsia autoridade suku nian atu nune’e bele halo tuir Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão nia diskursu iha IX Governu nia tomada de posse ne’ebé hateten katak A nossa prática Governativa será orientada pelos princípios de boa governação, de inclusão e pelo princípio que todos devem obediência à lei,” nia haktuir.

Kona-bá ne’e, Vise-Ministru Asuntu Parlamentár, Adérito da Costa Hugo hateten, vontade boa Governasaun termu sira ne’e sei la muda tanba kompromisiu boa Governasaun mak halo buat hotu hahú ho medida ne’ebé refleta prinsípiu boa Governasaun ne’e rasik.

Advertisement

Nia dehan, bainhira halo rekrutamentu bá ofisiál haat atu apoia servisu suku loke livre de’it, fó livre de’it bá xefe suku eleitu atu halo mesak-mesak no la liuhosi regulamentu ne’ebé tuir Dekretu Lei  N.º 81/2023, 11 Outubru hosi Ministériu tutela, ne’e sei prezudika saláriu no renumerasaun ne’ebé mai hosi osan povu nian.

Jornalista Estajiária: Zita Menezes

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Programa Uma Dignu Avansa, Uma 25 Prontu atu Inaugura

Published

on

By

Hatutan.com (15 Outubro 2026), Díli-Governu sei halo inaugurasaun ba uma dignu hamutuk 25 iha munisípiu Manatuto, Postu Administrativu Natarbora, no Munisípiu Manufahi postu administrativu Fatuberliu, nu’udar parte husi programa uma dignu ne’ebé sei kontinua dezenvolve iha munisípiu sira seluk.

Inaugurasaun ne’e sei fó prioridade ba uma sira ne’ebé konstrusaun kompletu ona no prontu atu hetan utilizasaun husi família benefisiária, atu nune’e sira bele hahú hela iha uma foun ne’ebé seguru no dignu.

“Iha loron 22 agora ne’e ita sei halo inaugurasaun ba uma dignu primeiru iha Fatuberliu no depois tuir mai sei iha Natarbora, no restu ne’e sei iha prosesu, uma sira ne’ebé atu inaugura ne’e tenki prontu 100%. Ita tenki inaugura ona uma ne’e para ema bele hela ona, lae hein fali uma ne’ebé mak seidauk hotu dala ruma ema labele hela lalais, uma ne’ebé kompletu los ona mak iha Fatuberliu, dau-daun ne’e iha uma 25 mak ita sei halo inaugurasaun,” Dehan Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitáriu, Mariano Assanami Sabino ba Hatutan.com iha Ministérii Finansas, Aitarak-laran, Kuarta14/10/2026.

Iha faze tuir mai, iha mós planu atu halo estudu kona-ba konstrusaun uma tanba sei halo uma ho vertikál.

Advertisement

Programa uma dignu ne’e sai parte husi prioridade iha planu ministériu, depois durante tinan 20 independénsia, Governu fó atensaun bo’ot ba infraestrutura bázika, hanesan estrada, eletrisidade no bee-moos.

Agora, Governu hakarak aumenta investimentu iha setór uma, liu-liu atu garante katak juventude ho idade 18 ba leten bele asesu ba uma dignu.

“Ita iha moto katak ha’u nia uma mak ha’u nia moris mak sai nu’udar mensajen prinsipál husi programa ne’e. Uma la’ós de’it fatin atu hela, maibé mós símbolu dignidade, seguransa no estabilidade ba moris família ida,” Hatete Vise-Primeiru-Ministru

Programa ne’e sei kontinua to’o responde ba nesesidade populasaun, tanba iha konstituisaun hatete katak sidadaun hotu-hotu iha direitu atu asesu ba uma ne’ebé dignu no apropriadu.

Além husi fornese uma ne’e integra mós ho atividade ekonómika no dezenvolvimentu rurál, atu ajuda família benefisiária hasa’e rendimentu no hadi’a sira-nia kondisaun moris.

Advertisement

“Uma dignu ne’e integra mós ho oinsá mak atu hamenus kiak tanba ne’e mak ita integra ho atividade ekonomika, dezenbolvimentu rurál sei fasilita oinsá para sira bele iha rendimentu, tanba uma dignu sira ne’e sei selu la’os gratuita, selu mais kuandu nia rendimentu ne’e to’o ona $500 ba leten, katak tenki hadia nia ekonomia para ita halo uma nia dihnu iha laran tanba nia ekonomia komesa iha ona para bele halo manutensaun ba uma no bele iha sustentabilidade,” Assanami informa

Programa uma dignu ne’e mós sei liga ho edukasaun, liuhusi AHHA Education, ne’ebé sei oferese kursu lian Inglés no Portugés gratuitu ba labarik sira husi família benefisiária.

Além ne’e, kondisaun edukasaun no asesu ba eskola ne’ebé di’ak sei sai parte importante atu prepara labarik sira ba futuru, no ajuda sira iha oportunidade atu dezenvolve an no kontribui ba família no sosiedade.

“Konstrusaun uma ne’e tekniku sira hare’e katak maximu tau iha $40.000 mil mais agora sira atu hadia fali parese sei liu uitoan husi ida ne’e, mais realidade ne’e uma kuartu 4, uma ne’e se ita halo privadu mós ho $40.000 ne’e mós dala ruma ita la halo uma hanesan ne’e. Tanba ne’e mak ha’u husu ba tékniku sira tenki seriedade, survey no kompañia mós tenki iha lukru, tanba ne’e mak difikuldade kompañia mós dala ruma sira menan tiha tender mais la iha benefisiu, ida ne’e tékniku sira tenki hare’e para kada programa ka projetu ne’ebé mak ita halo tenki iha benefisiu ba kompañia para sira bele esforsu halo servisu,” Termina Assanami.

Jornalista: Maria Angelita Sandi Belo

Advertisement

Continue Reading

Polítika

Iha informasaun, Xanana sei “tula-liman” ba Ramos-Horta rekandidata ba PR 2027-2032

Published

on

By

Hatutan.com, (08 Outubru 2026), Díli—Eleisaun Prezidensiál Timor-Leste  periódu 2027-2032 besik daudaun ona. Iha ona kandidatu lubuk ida mak hala’o sira-nia movimentu atu hanesan mini kampaña hodi prepara aan ba enfrenta eleisaun prezidénsial ne’ebé sei hala’o entre fulan-Marsu tinan 2027. 

(more…)

Continue Reading

Polítika

Governu submete proposta OJE 2027 billaun 2.5 USD ba Parlamentu Nasionál

Published

on

By

Reportajen: Felix Fernandes

(more…)

Continue Reading

Trending