Hatutan.com, (08 Abríl 2024), Díli—Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN), liu hosi deklrasaun politika husu Governu sentrál liuliu Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), atu labele hadau podér xefe suku sira nian, tanba Lei fó dalan bá lidér komunitáriu sira iha kompeténsia atu halo rekrutamentu bá ofisiál administrasaun suku ne’ebé sei fó apoiu bá servisu suku ida-idak nian.
Atividade Plenaria Parlamentu Nasionál. Foto/Elio dos Santos da Costa.
Deputadu António Calau hateten, Lei nu. 9/2016/8 Jullu kona-bá suku define tiha modelu fundamentál ida bá organizasaun no funsionamentu servisu komunitária nian iha Timor-Leste no Lei Suku ida-ne’e estabelese prinsípiu independénsia, lejitimidade no atu lider komunitáriu sira nu’udár ezekutivu iha sira nia suku rasik.
Lee Mós: KM Aprova Subsídiu ba Xefe Suku Sira $250, Xefe Aldeia $150
Nune’e, nia hatutan, atu hala’o administrasaun suku ida ne’ebé ho responsabilidade no iha kapasidade administrativa ne’ebé adekuadu, Governu, liu hosi dekretu Lei N.º 81/2023, 11 Outubru estabelese servisu administrasaun suku no mós halo regulamentu bá valór subvensaun públika hosi Estadu bá finansiamentu despeza sira ne’ebé iha relasaun ho pagamentu remunerasaun bá rekursu umanu bá sira ne’ebé hala’o atividade no servisu iha administrasaun suku.
“Infelizmente bankada FRETILIN akompaña hela katak, daudaun ne’e Ministru Administrasaun Estatal halo esforsu atu halo rekrutamentu bá ofisiál administrasaun suku nian ne’ebé la regulariza iha dekretu lei N.º 81/2023, 11 Outubru. Bankada FRETILIN haree aktu ida-ne’e nu’udár interferénsia bá kompeténsia podér líder komunitáriu sira ne’ebé viola lei suku no mós dekretu lei N.º 81/2023, 11 Outubru,” deputadu António Calau hateten iha deklarasaun politíka iha Plenária PN, Segunda (08/04/2024).
Bankada FRETILIN haree katak kompeténsia própriu MAE maka regula, organiza no funsionamentu servisu adminitrasaun suku mediante diploma ministeriál hanesan hateten iha artigu 11 hosi Dekretu Lei N.º 81/2023, 11 Outubru.
Maibé kona-bá podér rekrutamentu bá ofisiál administrasaun suku nian ne’e nu’udár kompeténsia xefe suku rasik tuir artigu 8.2 hosi dekretu leiI N.º 81/2023, 11 Outubru lei, ne’ebe hateten katak ofisiál administrasaun suku ne’e livremente nomeadu no ezoneradu hosi xefe suku sira.
“Nune’e Bankada FRETILIN hakarak husu bá Ministru Tomas Cabral atu respeita regra sira ne’ebé nia rasik prepara. Labele hadau podér no kompeténsia autoridade suku nian atu nune’e bele halo tuir Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão nia diskursu iha IX Governu nia tomada de posse ne’ebé hateten katak A nossa prática Governativa será orientada pelos princípios de boa governação, de inclusão e pelo princípio que todos devem obediência à lei,” nia haktuir.
Kona-bá ne’e, Vise-Ministru Asuntu Parlamentár, Adérito da Costa Hugo hateten, vontade boa Governasaun termu sira ne’e sei la muda tanba kompromisiu boa Governasaun mak halo buat hotu hahú ho medida ne’ebé refleta prinsípiu boa Governasaun ne’e rasik.
Nia dehan, bainhira halo rekrutamentu bá ofisiál haat atu apoia servisu suku loke livre de’it, fó livre de’it bá xefe suku eleitu atu halo mesak-mesak no la liuhosi regulamentu ne’ebé tuir Dekretu Lei N.º 81/2023, 11 Outubru hosi Ministériu tutela, ne’e sei prezudika saláriu no renumerasaun ne’ebé mai hosi osan povu nian.
Jornalista Estajiária: Zita Menezes