Hatutan.com, (21 Maiu 2024), Díli-Folin foos iha territóriu nasionál seidauk hatudu sinal atu tuun, maske Governu ne’ebé lidera hosi Kay Rala Xanana Gusmão kontrata ona empreza nasionál lima (5) atu bele ajuda Governu halo intervensaun bá folin foos iha merkadu.
Lee Mós: Manipulasaun iha Foos Subsídiu, Foos Tuan Kahur Foos Foun
![](https://www.hatutan.com/wp-content/uploads/2024/05/Foos-1-300x200.jpeg)
PM Xanana Gusmāo ho Vise-PM Francisco Kalbuadi Lay halo inspesaun bá armazén empreza importadór foos subsidiu, foin lalais ne’e. Fot/Mídia GPM
Realidade, folin foos iha merkadu sira iha territóriu nasionál sa’e bá beibeik, hanesan foos Folsom ho kuantidade 20 kg sa’e ona bá $19.00 kada saka, seluk hanesan Kuda Ulun, Manu Vitoria, Teli Merah, Beruang Biru no seluk-seluk tan ho kuantidade 20 kg fa’an ho presu entre $16.00 to’o ona $17.00 kada saka. Ida-ne’e, folin foos iha kapitál Díli seidauk ho munisípiu to’o postu administrativu sira.
Membru Parlamentu Nasionál (PN) hosi Bankada FRETILIN, Antoninho Doutel Sarmento, preokupa situasaun ida-ne’e no husu IX Governu atu uza kapasidade ho mekanizmu adekuadu oinsá halo intervensaun bá folin foos iha territóriu nasionál.
Bankada FRETILIN ho bankada parlamentár sira levanta beibeik kestaun folin foos ne’ebé halo povu ki’ik sira la iha kapasidade atu sosa, maibé tuir Deputadu Antoninho Doutel Sarmento, hodi bolu atensaun bá entidade relevante sira hola mekanizmu sériu atu solusiona lalais, maibé loron bá loron liha iha esforsu no la fó solusaun.
“Ita hatete bá Governu para buka hadi’a mekanizmu, muda estratéjia sira para oinsá hakmaan presu foos iha merkadu. Tanba Governu tau tiha osan purvolta millaun $4 bá kontrata kompañia importadór foos lima (5), maibé la konsegé normaliza folin foos,” Deputadu Antoninho Doutel Sarmento hateten bá Hatutan.com iha PN, Tersa (21/05/2024).
Empreza lima ne’ebé Governu kontrata ne’e mak hanesan , PERISOS, LIXUN, CREATIVE FURAK, ALFA DILI, ho Jusibel Unipessoal.
Iha fatin hanesan membru PN husi Bankada CNRT Cedelizia Faria dos Santos hateten, tenke rekoñese katak Timor-Leste seidauk iha produsaun rasik bá foos ne’ebé ida-ne’e mós sai fatór ida bá presu foos sa’e, maibé la’ós Timor-Leste de’it mak enfrenta problema ida-ne’e nasaun vizinu Indonézia mós hanesan.
“Ami nu’udár Bankada Governu husu para bá oin Governu bele apoiu ita-nia setór privadu sira ho maluk agrikultura sira para bele kuda hare para ita iha produsaun rasik, sé ita laiha produsaun rasik mak bá oin Governu ne’ebé de’it mak ukun sei hasoru problema ida-ne’e,” Deputada Cedelizia Faria hateten.
Governu Seidauk Selu Empreza Importadór Foos Subsidiu
Liga ho prosesu pagamentu foos subsidiu ne’e Governu halo kontratu ho empreza importador sira, hodi halo intervensaun direita bá folin foos iha merkadu nasional, ho nune’e iha loron 18 fulan-Abríl 2024, Hatutan.com halo konfirmasaun ho Diretóra Diresaun Nasionál Regulasaun Komérsiu (DNRK), Manuela Silva Tilman hateten to’o agora Governu sidauk bele halo pagamentu tanba dokumentu husi kompañia sira balun sidauk kompleta.
Diretóra Manuela esplika antes dokumentu hirak ne’e konsege verifika duni ba kompañia tolu hanesan ALFA DILI, PERISSOS no CREATIVE FURAK, no fó fila hodi hadia no kompleta, maibe iha kompañia balun sidauk fó resposta to’o agora.
“Husi kompañia KREATIVe FURAK mak manda ona sira nia dokumentu orijinal mai ona iha DNRK no verifika ona no ami manda ona ba iha Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenador asuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambienté, Francisco Kalbuadi Lay.
“Kona PERISSOS Hafoin ekipa halo verifikasaun hodi detekta failansu barak iha kompañia sira nia dokumentu, nune’e ekipa husi DNRK rasik lori dokumentu hodi bá entrega, maibe to’o ohin loron sidauk iha resposta,” Diretóra Manuela Tilman hatan.
Kona-bá empreza sira ne’e be sidauk kompleta antes ne’e DNRK identifika ona dokumentu ne’ebe sira haruka mai komplikadu, tanba dokumentu sira ne’ebé mensiona, dalaruma iha dokumentu la mensiona kompañia nia naran, nota balun iha deklarasaun naran seluk, no dokumentu ne’ebe antes ne’e kompañia sira submete mai DNRK la tuir formatu ne’e iha.
Iha mós hanesan laiha invoice orijinal, laiha dokumentu lisensa atividades, no mós deklarasaun, alende ne’e mós nota balun hakerek naran oinseluk, deklarasaun oinseluk no dokumento lisensa atividade mós laiha.
Kona-bá prosesu pagamentu DNRK lao tuir Dekretu-Lei 72/2023 kon- ba intervensaun temporaria bá presu foos, iha artigu 10 ne’ebé fo autorizasaun bá MCI hanesan orgaun monitotizasaun no kontrolu bá presu tanba ne’e MCI laiha kompetensia kona-bá pagamentu, maibé MKAE mak iha kompeténsia bá pagamentu.
Liga ho sertifikadu lisensiamentu balun ne’ebe inválidu tuir SERVER,I.P nia deklarasaun Diretóra Manuela Silva Tilman hateten antes ne’e kompañia sira uza ona sertifikadu ne’e hodi priense rekezitus iha atividade ekonomia.
Jornalista Estajiária: Zita Menezes/Leopoldina de Carvalho